Page 82 - STAV broj 242
P. 82

Iduće godine, na 75. godinu rođenja i petu godišnjicu                a onda i ukupnom usmenom književno-
          preseljenja Muniba Maglajlića na bolji svijet, u njegovu čast        šću na prostoru Bosne i Hercegovine. To
                                                                               je izuzetno mali broj ljudi u odnosu na
          organizirat će se naučni skup, tek prvi u nizu takvih. A u           ono što imaju susjedi i s jedne i s druge
          njegovoj rodnoj Banjoj Luci, gradu koji mu je bio radost, ali i      strane”, naglasio je Šemsović, te dodao da
          tiha tuga, upriličit će se “Preporodovi” dani Muniba Maglajlića      profesor Munib Maglajlić i prije agresije
                                                                               na Bosnu i Hercegovinu postaje važno ime
          kao trajni spomen na profesorovo ime i djelovanje                    u svijetu izučavanja usmene književnosti.
                                                                                  “U njegovim radovima, koji nastaju
          ostati na nivou ozbiljnosti i profesionalno-  podrazumijeva prikupljanje usmenoknji-  još od ranih sedamdesetih godina, sasvim
          sti koju je imao rahmetli profesor Munib   ževne građe, prikupljanje vijesti o običa-  se jasno prepoznaje koja bi to trebala biti
          Maglajlić. U nekoliko susreta s njim imala   jima, o obredima iz života jednog naroda,   oblast njegovog zanimanja. Prepoznavši
          sam takav jedan entuzijastički polet, a to   a kasnije i analiziranje tih prikupljenih   da je lirska pjesma koju imenujemo poj-
          želim da imaju i mlade kolege koje se bave   tekstova usmenoknjiževne građe.   mom sevdalinka jako važna za Bosnu i
          ovom problematikom, govoreći o nekim   Da bismo se uopće bavili čovjekom   Hercegovinu i Bošnjake, profesor će se
          primjerima Hasanaginice koja se izvodila   kakav je bio profesor Munib Maglajlić i   opredijeliti da prijavi temu u svom magi-
          u nekim odžacima, kulama, u okviru moje   da bismo kazali kakav je to njegov dopri-  starskom radu o razvoju i definiranju ovog
          porodice. Onda mi je toplo rekao da bi to   nos, mi zapravo moramo razumjeti šta ta   žanra. Potom, već za narednu svoju aka-
          sve trebalo zapisati, da bi se ostavilo budu-  nauka jeste, kako ona funkcionira i kako   demsku radnju, za doktorsku disertaciju
          ćim generacijama sjećanje na sve ono što   izgleda u našem najbližem susjedstvu. Ako   prepoznat će da je upražnjen prostor koji
          nas određuje, na svu ljubav koja je utkana   pogledamo prema Zapadu, vidimo da na   treba popuniti, a to je analiza bošnjačke
          u kulturnu zaostavštinu Bosne i Hercego-  ovom nama najbližem, u Zagrebu, postoji   balade. Do tada postoji jedna disertacija o
          vine, Bošnjaka i svih naroda u ovoj državi.   Institut za etnologiju i folkloristiku s tri-  bosanskohercegovačkoj baladi profesorice
          Jer, profesor Maglajlić nije samo izučavao   desetak uposlenih folklorista i istraživača   Hatidže Krnjević, a u segmentu definira-
          kulturnu zaostavštinu Bošnjaka, muslima-  usmene književnosti, da postoji časopis koji   nja posebnosti bošnjačke balade profesor
          na, nego je bio izuzetno bitna osoba koja   se zove Narodna umjetnost, da na istočnoj   svojom disertacijom daje iskorak u odnosu
          se bavila istraživanjem u cijeloj regiji”,   strani imate Udruženje folklorista Srbije,   na sva dotadašnja istraživanja. Iskorak koji
          potcrtala je Čengić.              da imate časopis Folklorist, da u Makedo-  će napraviti još tada 1973. i 1974. godine
                                            niji imate Institut za folkloristiku ‘Marko   jeste prepoznavanje da sevdalinka posje-
          SAČUVAO JE FOLKLORISTIKU          Cepenkov’, časopis Folkloristika i također   duje jednu karakternu crtu, jednu osobinu,
          U BOSNI I HERCEGOVINI             dvadesetak doktora nauka iz oblasti fol-  a to je lokalno obilježje. Pokazao je kako
            Prohod kroz Maglajlićevo ukupno na-  kloristike. A kada pogledamo trenutnu   sevdalinka pamti imena i prezimena lju-
          učno djelo napravio je profesor Šemsović,   situaciju na prostoru Bosne i Hercego-  di, da pamti lokalitete u kojim se dešava
          predstavljajući i Maglajlićev rad u folklo-  vine, vidimo da imamo sveukupno četiri   radnja, da li se radi o gradu, gradskoj če-
          ristici, disciplini koja je reprezentativna   ili pet ljudi u oba entiteta i distriktu koji   tvrti, sokaku, mahali, pamti imena voda.
          u svijetu, a kod nas, prema Šemsovićevim   se bave folkloristikom. A kada znamo da   Prepoznajući sve to kao jednu od glavnih
          riječima, nije pretjerano cijenjena. “To je   su svi oni ‘proizvedeni’ upravo u kabine-  mjesta poetike sevdalinke, on će zapra-
          iz razloga što smo u momentu agresije na   tu profesora Maglajlića, onda vidimo da   vo iskoračiti u odnosu na sva dotadašnja
          Bosnu i Hercegovinu doživjeli prekid kon-  je to grupa pojedinaca koja nastavlja taj   istraživanja i pisanja i objediniti jedan sa-
          tinuiteta u bavljenju ovom disciplinom.   zamah bavljenja folkloristikom i usme-  svim novi književnoteorijski način govora
          To je nauka o usmenoj književnosti koja   nom književnošću, prije svega Bošnjaka,   o sevdalinci”, pojasnio je Šemsović.   n



         82  24/10/2019 STAV
   77   78   79   80   81   82   83   84