Page 77 - STAV broj 242
P. 77
Mubera Pulo,
Fra Marko v. d. direktorica
Kepić Muzeja
Dario
Kristić,
predsjednik
Asocijacije
arhitekata
“Ne znam je li profesor imao neke emo-
tivne razloge, ali činjenica je da je Visoko,
s obzirom na veličinu i broj stanovnika,
bogato djelima profesora Ugljena”, kaže SAMO JEDAN pa raditi po tome, on nigdje i nikome
v. d. direktorica Zavičajnog muzeja “Vi- OBJEKT U SARAJEVU neće podilaziti.
soko” Mubera Pulo. U sakralnim objektima koji su autorski No, može nas samo radovati to što se
Muzej, kao ustanova koja se bavi i za- rad profesora Ugljena prevladavaju bijela u manjim sredinama pokazuje svijest o
štitom historijskih spomenika, predložio boja, pročišćenost, igra svjetla i sjene. arhitekturi. Gdje god se napravi dobra
je da se Šerefudinova Bijela džamija upiše Fra Marko Kepić kaže da obični ljudi arhitektura, ona je uvijek dobra, bez ob-
na listu nacionalnih spomenika. Aplika- nemaju problema u prihvatanju Uglje- zira na to je li u glavnom gradu ili je u
cija je poslana prije tri godine, ali nacio- novih ideja, koje su ponekad malo ne- provinciji. U slučaju profesora Ugljena,
nalnim spomenikom još nije proglašena. obične, inovativne, moderne. glavni grad mogao bi se ugledati na ma-
Druga dva objekta koja su autorski rad “Jednostavni ljudi svojom otvoreno- nje sredine.
akademika Ugljena u Visokom, stari ho- šću duha iščitaju tu ideju. Oni to prihva- “Zlatko Ugljen sigurno je najznačaj-
tel “Visoko” i zgrada Pošte, predloženi su taju s lakoćom i oduševljenjem. Profesor niji živi bosanskohercegovački arhitekt
za upis na listu zaštićene kulturne baštine. Ugljen ne trudi se sve naglasiti, može i sigurno jedan od rijetkih arhitekata na
Zanimljiva podudarnost jeste ta da raditi tako tiho, a da opet ostane jako ovim prostorima koji spada u sami svjet-
izložba “Dvije kapele” gostuje u gradu u veliko. Ja mislim da njegovi objekti u ski vrh po kvaliteti. Ali, on je rođen u Bo-
kojem je najpoznatije Ugljenovo djelo Bi- ovom vremenu kao da su objekti nade sni i Hercegovini i možda nije prepoznat
jela džamija. Posmatrajući izložbu, imaju- i pročišćenosti i zato su tako dobro pri- u onolikoj mjeri koliko bi bio prepoznat
ći u vidu i druga Ugljenova djela, stječe se hvaćeni”, objašnjava fra Marko. da je rođen u nekoj drugoj evropskoj ze-
dojam da je akademik Ugljen posebno in- U glavnom gradu Bosne i Hercego- mlji, gdje bi imali malo više sluha za nje-
spiriran kada radi sakralne objekte. vine Ugljen ima samo jedan izgrađen gov talent. On je inspiracija mlađim ar-
Fra Marko Kepić, župnik Župe sv. Ilije objekt, današnji konzulat Libije, dok hitektima i jedna vrlo visoko postavljena
Zenica, radio je s Ugljenom na pet projeka- je njegov drugi objekt, upravna zgra- ljestvica koju je jako teško dostići”, kaže
ta. On tu posebnu inspiraciju za sakralne da Rijaseta Islamske zajednice u BiH, predsjednik Asocijacije arhitekata BiH
objekte objašnjava ovako: “Ja bih rekao da u realizaciji. Teško je sada tome tražiti Dario Kristić.
je to jedan asketa i taj se asketizam očituje razloge, vjerovatno su u prošlim vre- On ističe da je šteta što jedan od naj-
u toj pročišćenosti, mislim da je on jedan menima neki drugi arhitekti bili više značajnijih radova akademika Ugljena
pročišćen duh. S druge strane, kada radi, cijenjeni i dobijali poslove u Sarajevu, nije izgrađen, a to je Bijela tabija u Sa-
recimo, stambene objekte, oni su podložni ali zato je Ugljen svoja najljepša djela rajevu. Povremeno se pojave inicijative,
praktičnosti, a u sakralnoj se arhitekturi “rasuo” po cijeloj Bosni i Hercegovi- ali sve brzo splahne. Istina, velika je to
nekako može raditi ta uzvišenost, proči- ni i tako modernu i lijepu arhitekturu investicija, riskantan i zahtjevan projekt,
šćenost, oslobođenost svih pregrada, pa učinio dostupnom i u mjestima u ko- ali predstavljao bi veliku vrijednost za
čak i vrata, i zato mislim da rado prihvata jima je inače ne bismo očekivali. Fra bosanskohercegovačku arhitekturu, a i
raditi sakralne objekte. Pa čak i onda kada Marko kaže da je jedan od razloga za sadržajno bi bio velika vrijednost – od
niko nije smio raditi s nama, on je vidio to i njegova povučenost, njegov stav, jer jednog polumrtvog mjesta napravili bi-
priliku da se ideja može razviti.” on nikada neće osluškivati nečije želje smo vrhunski javni prostor u gradu. n
STAV 24/10/2019 77