Page 78 - STAV broj 242

KULTURA

88 godina Duška Gojkovića
TVORAC “BALKAN JAZZA”

NE PRESTAJE SVIRATI

Rodio se 14. listopada 1931. godine u Jajcu, odrastao u plodnoj

klimi nakon Drugog svjetskog rata u Beogradu, da bi se već
pedesetih otisnuo u svijet. Prvo u Njemačku, a onda u SAD i,
Piše: Ognjen TVRTKOVIĆ
napokon, po cijelom dunjaluku (posebno je popularan u Japanu).
Svirao je trubu i krilni rog, skladao za različite sastave, surađivao
s najboljima od najboljih, snimio više stotina ploča

ok pišem ovaj tekst, u počast Uzmimo zato u ruke opsežnu knjigu melankoliju, potom slijedi odjeljak sa
jednom od najvećih umjetnika njegovih skladbi koju je pod nazivom skladbama temeljenim na bluesu – tom
s ovih prostora, jazz-trubaču, Dusko Goykovich’s Songbook (uvodni tekst bitnom sastojku jazza, pa Bebop Citty, kad
Dkompozitoru i vođi malih sasta- mu piše njegov kolega po instrumentu odaje poštovanje spram bebopa, modernog
va i velikih orkestara, on, Duško Gojko- Stjepko Gut) izdala organizacija “Dusko jazza u kojem je i sam odrastao i formirao
vić, radno i veselo proslavio je 88 godi- Goykovich Jazz Intitiative”, koja se brine se, te Latin Department, kada se obraća još
na nastupom sa svojim “Big Bandom” o njegovoj zaostavštini. U pet poglavlja jednoj od svojih ljubavi – latinoamerič-
u jednom od minhenskih jazz-klubova. ona otkriva, barem djelomično, širinu i koj muzičkoj zaostavštini. U mnogima od
A da sve ne bude konvencionalno, svo- ljepotu njegova opusa. Pa su tu na počet- tih skladbi otkrivamo neke od njegovih
ju dominaciju potvrdio je i novim dis- ku Balade i lagana tempa s temama u koji- ljubavi – mnoge od njih nose toponime
kografskim izdanjem, potom knjigom, ma pokazuje njegovu izrazitu melodijsku iz rodne mu domovine, potom su tu i po-
u kojoj su skupljene neke od njegovih inventivnost i, rekli bismo, balkansku svete velikim glazbenicima s
najvažnijih kompozicija, uz slavodo- kojima je tokom svoje sedam
bitnički koncert u Beogradu, kad je desetljeća duge karijere imao
7. oktobra, u prekrasno rekonstrui- čast surađivati, sve u stilu
ranom Domu sindikata, sada nazva- “tko je tko u jazzu”.
nom Kombank dvorana, nastupio u Za nas Bosance (i Her-
okviru programa 51. BEMUS-a s “Big cegovce) najzanimljiviji je
Bandom” RTV Srbije i sa svojim ko- odsjek onaj u kojem skla-
legom i dugogodišnjim suputnikom pa neke od svojih radova
trubačem Stjepkom Gutom. temeljenih na balkanskom
Krenimo redom. Gojković se ro- folkloru (folklorima točni-
dio 14. listopada 1931. godine u Jaj- je) i ono što on formulira
cu, odrastao je u plodnoj klimi nakon pod nazivom “Balkan Jazz”.
Drugog svjetskog rata u Beogradu, da Tako će on 1967. godine za
bi se već pedesetih otisnuo u svijet. etiketu “Philips” snimiti
Prvo u Njemačku, a onda u SAD i, dugosvirajuću ploču Swin-
napokon, po cijelom dunjaluku (po- ging Macedonia sa stelarnim
sebno je popularan u Japanu). Svirao sektetom s kojim na briljan-
je trubu i krilni rog, skladao za razli- tan način formulira kako bi
čite sastave, surađivao s najboljima od to mogao zvučati spoj mo-
najboljih, snimio više stotina ploča, dernog jazza s elementima
od kojih su mnoge doživjele sjajne balkanske muzike. Ta će
kritike. Bitno je i ovo: Gojković je ploča kasnije doživjeti više
razvio specifičan skladateljski opus u reizdanja i predstavljati te-
kojem su se mnoge od tema, aranžma- meljni artefakt nečega što će
na i izvedbi temeljile na balkanskom se kasnije nazivati raznim
folkloru. Za nas vrlo važno, i na onim imenima – “svjetska glaz-
premisama koje su bile karakteristič- ba” i tako dalje. A među po-
ne za rodnu mu Bosnu i Hercegovinu. nuđenih deset skladbi jeste

78 24/10/2019 STAV