Page 38 - STAV broj 343

POLITIKA

zemalja, i to Velike Britanije, Australije, ni jedan američki rat protiv terorizma na društvenih nauka, premijeri federalnih
Novog Zelanda, Singapura i Malezije, Bliskom istoku ne bi mogao biti vođen. država i drugi.
koji je potpisan 1971. Prema ovom spo- Osim toga, Australija je dovoljno da- Bilo je za očekivati da Amerika za
razumu, potpisnice se obavezuju na me- leko od Kine da može sebi priuštiti ulo- konfrontaciju s Kinom kao svog pri-
đusobne konsultacije u slučaju agresije gu perpetualnog protivnika, čak nepri- marnog saveznika odabere Indiju, koja
na bilo koju od njih, a u cilju razmatranja jatelja Kine, i spremna je za to podnijeti je s Kinom prošle godine zamalo ušla u
adekvatnih mjere koje treba u tom slu- visoku ekonomsku cijenu čije posljedice novi rat na Himalajima u pograničnom
čaju poduzeti. Osim toga, kvadrilateral- trpi već i danas, uslijed djelomične ki- području Kašmira (Ladakh), koji kon-
ni sporazum Japana, SAD-a, Australije neske ekonomske odmazde koja je usli- trolira Indija, i regije Aksai Chin, koja se
i Indije, popularno poznat kao QUAD, jedila nakon australijske konfrontacije s nalazi u okviru granica Kine. Ipak, Indi-
o kojem smo pisali, a koji je inicirao Ja- Kinom, koju je Canberra optužila za niz ja, iako joj odgovara američka konfron-
pan, a koji je Australija praktično 14 go- poteza kao što su nezakonito miješanje u tacija s Kinom, drži se svoje nominalne
dina ignorirala kako ne bi narušila tada unutrašnja pitanja Australije, špijunažu, politike vojne neutralnosti, a njena bli-
izvanredne ekonomske i kulturne odnose širenje malignog utjecaja i infiltraciju u zina i dužina granice s Kinom čini je za
s Kinom, nedavno je ponovo aktuelizi- politički, poslovni, akademski, kulturni Ameriku nepouzdanim partnerom jer je
ran. Iako se ne radi o otvorenom vojnom i medijski prostor Australije, na taj na- u interesu zemalja koje dijele dugu zajed-
sporazumu, kako njegove članice ne bi čin povrijedivši njen suverenitet. Kriti- ničku granicu i neke kulturne osobeno-
dodatno iritirale Peking, jasno je da se čari konfrontacijske politike, koju je za- sti da održe koliko-toliko normalizirane
radi o alijansi čiji je, pored ekonomske uzela Canberra prema Kini, tvrde da se odnose. Stoga je Australija odabrana kao
i trgovinske, te humanitarne saradnje, radi o pretjeranim reakcijama koje nisu najoptimalniji partner SAD-a kao platfor-
primarni konačni cilj suzbijanje Kine utemeljene na stvarnim činjenicama, već ma za konfrontaciju s Kinom. Australija
(containment). Ovom se savezu protivi i da se radi o insceniranom, planiranom i se nada da će je nove nuklearne podmor-
Rusija, koja ima konstruktivne odnose strateški osmišljenom poticanju neprija- nice pomoću kojih želi osigurati politiku
sa zemljama potpisnicima osim SAD-a,
posebno s Indijom, koju i danas snab-
dijeva oružjem. Zbog nedostatka saveza
QUAD, primarno zbog odsustva otvore-
ne vojne dimenzije ovog saveza, čemu se
protivila tradicionalno neutralna Indija,
koja nije odustala od nabavke strateš-
ki važnog ruskog protuzračnog sistema
S-400, iako je New Delhi tokom prote-
kle decenije uspio razviti bliske strateške
odnose s Washingtonom, Amerikanci su
se odlučili da za svog ključnog savezni-
ka u dalekoj Aziji odaberu Australiju.
Prema mišljenju nekih američkih ekspe-
rata za geopolitiku, nijedna zemlja nije
kadra zamijeniti strateški važnu ulogu
Australije, i to iz više razloga. Prvo, Au-
stralija se naslanja na dva velika okeana,
Pacifik i Indijski okean, što je nezamjenjiv
faktor za novu američku indopacifičku
strategiju koja ima ambicije gospodariti
prostorom od Kalifornije do Kiliman-
džara, na istoku Afrike, ili, kako to neki
popularno nazivaju, od Hollywooda u
Kaliforniji do Bollywooda u Indiji.
U Australiji se nalazi “Pine Gap”,
američka satelitska baza za nadzor jugo-
zapadno od grada Alice Springs, sjeverno teljstava i neopravdanoj histeriji prema odvraćanja od napada (deterrent) učiniti
područje u središtu Australije, kojim za- Kini, koju navodno podupiru američki manje poželjnom metom eventualne kine-
jednički upravljaju Australija i Sjedinjene vojni interesi, u cilju dugoročnog pripre- ske odmazde u slučaju oružanog sukoba.
Države. Od 1988. zvanično se naziva Za- manja australijskog javnog mnijenja na
jednički odbrambeni objekat “Pine Gap” politiku konfrontacije, pa i vojnog sukoba OBAVEZA NEUPITNE POKORNOSTI
(JDFPG). Stanicom upravljaju američka s Kinom, na strani SAD-a. Ovakva po- SAD-U
Centralna obavještajna agencija (CIA), litika koju promovira Vlada u Canberri Nakon fijaska s francuskim podmor-
američka agencija za nacionalnu sigur- navodno preovladava unutar permanen- nicama, očito je da Evropa općenito ne
nost (NSA) i američka nacionalna izvi- tne australijske obavještajne, sigurnosne, igra željenu ulogu u novoj konfiguraciji
đačka služba (NRO) i ključni je doprinos državne, medijske i vojne birokratije, ali globalnih odnosa. Isključenje Francuske,
globalnim naporima NSA-a u presretanju, joj se suprotstavljaju neki od najozbiljni- a time i EU-a i NATO-a, iz najnovijeg si-
koji su uključivali i program ECHELON. jih javnih i akademskih ličnosti, među gurnosnog sporazuma i strateškog saveza
Bez ove američko-australijske špijunske kojim su i neki bivši šefovi Vlade, npr. anglosaksonskih zemalja (AUKUS) sasvim
signalne baze (“Pine Gap”) koja se nala- Paul Keating i Kevin Rudd, bivši šef di- je logično budući da se prema američkoj
zi u samom središtu australijske pustinje, plomatije Robert Carr, članovi akademije računici Washington teško mogao pouzdati

38 1/10/2021 STAV