Page 41 - STAV broj 343

postoje i drugačija razmišljanja, poput
mišljenja Sindikata, koji je prije izvje-
snog vremena zahtijevao da se zakonski
definira minimalna plata od 1.000 KM.
Da bi došlo do bilo kakvog poveća-
nja plata, mišljenja je Čavalić, moraju
se ispuniti dvije pretpostavke – jedna je
da imamo ekonomski rast, a druga da
imamo zakonski okvir koji poslodav-
cima daje prostor za povećanje plata.
No, svejedno, treba imati na umu da
minimalna plata u Federaciji BiH ne
podrazumijeva topli obrok i naknadu
za prijevoz, kao što je to slučaj u nekim
zemljama okruženja, pa otuda treba
prilikom poređenja uzeti i to u obzir.
Također, treba uzeti u obzir i činjeni- Admir Čavalić
cu da velika većina radnika u Federa-
ciji BiH prima platu koja je u rasponu
od 500 do 700 maraka, te da je najmanji
broj radnika koji su u platnom razredu
ispod 500 maraka.
Čavalić ističe da treba biti pažljiv u po-
gledu povećanja minimalne plate, jer ona
se ne smije naglo i drastično povećavati.
U tom slučaju dolazi do rasta nezaposle-
nosti, odnosno do velikog broja otkaza.
Prema njegovim procjenama, naglo po-
većanje minimalne plate na 1.000 mara-
ka, kako je to Sindikat tražio, povećalo
bi broj nezaposlenih za 30 posto. Veći-
na firmi koje isplaćuju minimalne plate
jesu firme s pet-šest zaposlenih. Naglim
povećanjem minimalne plate one bi bile
prinuđene da otpuste, recimo, dva zapo-
slena, a ono troje radnika što bi zadržali
još više bi opteretili.
“Obično, kada razmišljamo o pove-
ćanju plata, mislimo o ‘BH Telecomu’,
‘Elektroprivredi’..., ali oni ionako imaju
plate iznad prosjeka, treba da razmišlja- Adnan Smailbegović
mo o onoj piljari koja ima jedno ili dvoje
zaposlenih”, kaže Čavalić. VIŠE JE PREDNOSTI NEGO “Mi u Udruženju poslodavaca imamo
Jedna od nedoumica u pogledu mini- NEDOSTATAKA pozitivan stav o tom setu zakona, mada,
malne plate jeste i to da li iznos mora biti Predsjednik Upravnog odbora Udru- da budemo otvoreni, ima i negativnih
definiran zakonski. Primjeri u svijetu su ženja poslodavaca Federacije BiH Adnan strana tih zakona, ali je pozitivnih ne-
različiti. Recimo, neke razvijene zemlje Smailbegović najavu premijera Fadila No- uporedivo više. Smatram da stopa od
nemaju definiranu minimalnu nadnicu, valića gleda kao na jednu vrstu pritiska na 32,5 posto, na koliko će biti smanjeno
nego to prepuštaju tržištu. Njemačka, re- Federalni parlament da konačno, nakon poresko opterećenje, može biti i niža,
cimo, do prije nekoliko godina nije imala nekoliko godina odugovlačenja i bloka- a da se opet ne ugroze javni prihodi, a
zakonski definiranu minimalnu satnicu. da, usvoji Zakon o doprinosima i prateće dosta bi pomoglo u rasterećenju cijene
Ulaskom socijaldemokrata u saveznu vla- zakone, čime bi se otvorio prostor za po- rada”, kaže Smailbegović.
du, na njihov zahtjev, to je definirano. S većanje plata, a time i minimalne plate. Usvoje li se ova zakonska rješenja,
druge strane, Švicarci su prije nekoliko plate će sigurno porasti, i to ne zato
godina na referendumu odbili opciju da što će zakon tjerati poslodavce da ih
se minimalna satnica zakonski definira. “Mi u Udruženju povećaju nego zato što će ih na to na-
Vjerovatno će tehnološke promjene poslodavaca imamo tjerati tržište.
koje ulaze u ekonomiju, sve veći broj Ipak, on je mišljenja da je negativ-
freelancera koji rade po nekoliko poslova pozitivan stav o tom setu na strana zakona to što uopće ne donosi
u budućnosti potpuno obesmisliti zakon- zakona, mada, da budemo poresko rasterećenje na niskim platama,
sko definiranje minimalne satnice, odno- čak ih dodatno poreski opterećuje. Ali
sno plate. No, dok se to ne desi, zakonski otvoreni, ima i negativnih ne možemo biti fokusirani samo na ni-
definiranom minimalnom platom treba strana tih zakona, ali je ske plate, jer cilj cijelog društva jeste da
zaštititi mali dio populacije koji je finan- imamo više plate, pa je stoga i ta negativ-
sijski najugroženiji. pozitivnih neuporedivo više.” na strana zakona lakše podnošljiva. n

STAV 1/10/2021 41