Page 82 - STAV broj 248

KULTURA

netačnosti, površnosti onih naučnih auto- “A ko se god bavio etimologijom morao je predslavenski kontinuitet same Bo-
riteta koji su doskora o Bosni govorili, ali je biti spreman da se oklizne, da se ota- sne, nešto gdje je pronalazio stravične
je Pašićevo posmatračko oko bilo oštrije liza, kako mi to u bosanskom jeziku ka- praznine i pukotine u tvrdnjama izuzet-
i ono što je Ibrahim Pašić često nazivao žemo. Ibrahim Pašić se također talizao, nih naučnih autoriteta, ali su te tvrdnje
falsifikatima zapravo je razobličeno nje- ali, njegova otkrića u etimologiji zaista su uvijek bile ideološki obojene, ideološki
govim naučnim poduhvatom. Nažalost, maestralna, bez obzira na to što u svakoj nabijene.”
ni uža naučna javnost, a da ne govorimo etimologiji i svakom etimološkom istra- Jahić potrctava da je Ibrahim Pašić
šira, pogotovo ona u historijskoj nauci, živanju ima promašaja. Koliko je god u bio nemilosrdan u odnosu na takvu ide-
ne zna i još toga nije svjesna do kakvih prethodnim knjigama Ibrahim Pašić sve ološku nabijenost, te da je demistificirao
je zaključaka istraživač Ibrahim Pašić do- bolje, vještije i ubjedljivije kombinirao mnogo toga što se u nauci doskoro naslje-
šao. Ovdje se mora to naglasiti da je naj- historijsku i lingvističku metodologiju, đivalo. “Njegova otkrića, kada je riječ o
veća novina u našoj nauci to što je Ibra- toliko je uspio u ovoj knjizi kombini- srednjovjekovnom kontinuitetu, o tome
him Pašić kombinirao historijski metod rati sve to i tim kombinacijama još do- kako se nazivi koji su ostali i koji čuva-
s lingvističkim, odnosno onomastičkim dati i druge kombinacije, produbiti ih. ju najveću starinu, ne samo jezika već i
i da je on u historiji balkanske nauke, da U ovoj knjizi on kaže da je kombinirao prošlosti jednog prostora i naroda, razu-
je tako nazovem, jedan od možda dvoji- arheološke i etnološke metode. Ono što mijevaju i analiziraju i šta oni pokazuju,
ce-trojice ljudi koji je bio svjestan toga je potrebno o Ibrahimu Pašiću reći jeste zaista su velika vrijednost naše nauke. Ali,
da historija svojom metodologijom može da je to čovjek koji je nauci vratio dosto- ono što je Pašić uradio u knjizi Od stećka
donekle doći i ne može dalje, a onda to janstvo, prije svega u smislu analize tzv. do nišana u Bosni i Hercegovini jeste to da
dalje može lingvistika, onomastika, eti- sekundarne građe. On je bio velemajstor je na jedan totalno naučni način pokazao
mologija”, objasnio je Jahić. u analizi te sekundarne građe, tj. izvora koja veza postoji između onoga što jeste
Za Ibrahima Pašića kaže se, pojašnjava koji su u knjigama. Milimetarski tačno stećak i onoga što jeste nišan, i na koji
Jahić, da je bio priučeni lingvist i veći- i precizno analizirao je sva ona mišlje- način se u toj oblasti istraživanja može
nom se vrlo hrabro bavio etimologijom. nja koja su dovodila u pitanje nešto što pokazati sve ono što, nažalost, postoji u
nauci, a što dovodi u pitanje autentičnost
stećka i njegov historijski značaj i njego-
vu maticu Bosnu. Svojim istraživanjima
na bezbroj argumenata i bezbroj konsta-
tacija i analiza Ibrahim Pašić suvereno
pokazuje da su stećak i nišan organski
srasli, da među njima postoji veza i da
su oni simboli koji kazuju na koji način
se etnos u Bosni i Hercegovini, prije sve-
ga bošnjački matični narod, razvija, koje
porijeklo ima i šta sve to znači u širem
historijskom smislu.”
Jahić se u svom opsežnom i inspi-
rativnom izlaganju dotakao i Pašićevog
demistificiranja pokušaja da se stećak
proglasi zajedničkim dobrom susjednih
nam država i da se na taj način pomalo
demontira njegova bosanska matičnost.
“To što je u ovoj knjizi uradio Ibrahim
Pašić od stotinu ili dvije stotine argume-
nata dovoljno je svega nekoliko njih da
razbiju ovu ideju stećaka kao zajedničkog
dobra. Nadam se da će nam nauka biti
dovoljna da napokon u tom smislu do-
đemo na zelenu granu saznanja da Bosni
i ovoj državi i ovom matičnom narodu,
kao i drugim narodima u našoj državi,
nauka ide naruku, a da je Ibrahim Pašić
možda nagovještaj jednog novog vreme-
na u kojem će se Bosna drugačije u na-
uci tretirati i u kojoj će Bosna napokon
sama sebe sebi i svojim istraživačima
objašnjavati. Onda će njeni mladi istra-
živači demistificirati mnoge naslijeđene
netačnosti i falsifikate u nauci i odazva-
ti se pozivu i zavjetu Ibrahima Pašića,
jer on svoj istraživački poduhvat od 10
ili 11 knjiga smatra samo polazištem za
nova istraživanja u okvirima kombini-
ranja ovih metoda i teza koje je iznio”,
konstatirao je Dževad Jahić. n

82 5/12/2019 STAV