Page 35 - STAV 55 24.03.2016.

STAJALIŠTA

UOČI PETKA
Zašto svačije doživljavamo kao ničije
NIJE SVAKA

KRAĐA ISTA

Ne bih pisao o ovoj stvari da se ne radi o pervertiranju, koje
je često kompatibilno s vjerskim umom. Kako objasniti da
Piše:
Samedin KADIĆ čovjek koji klanja i posti istovremeno krade struju?! Ili da
pođe u džamiju, s abdestom uđe u tramvaj i ne plati kartu?! Ili
da pristane da bude privilegiran u raspodjeli dobara

ada na vježbama iz ahlaka po- informacije u pravo vrijeme. Sve je čisto, abdestom uđe u tramvaj i ne plati kar-
stavim studentima pitanje: “Šta sve je moralno, ali se u EU zbog takve po- tu?! Ili da pristane da bude privilegiran
je veći haram: ukrasti Muji kra- vlaštenosti ide na sud. u raspodjeli dobara?! Ili da jednostavno
Kvu ili dva laptopa iz općinske Helem, ljudi smatraju da je veći pre- uzme društveni novac?! On je spome-
zgrade u vrijednosti Mujine krave?”, njih kršaj i grijeh ukrasti (ili oštetiti) privatnu nutu KRAÐU nekako sebi ohalalio. On
devedeset devet od sto odgovara: “Muji imovinu nego društvenu, jer vlasnik misli da to nije krađa. Ali kako to može
kravu!” Ovako to oni objašnjavaju: “Mujo društvene imovine nije fizički vidljiv misliti? Tako što javni prostor percipira
živi od krave, a općina ne živi od lapto- poput vlasnika privatne imovine. Ljudska kao ničiji i kao ništavan. Šteta koju ova
pa. Mujo će teško nabaviti novu kravu, a je psihologija takva da ono što je svačije pervertiranost čini jeste supstancijalna,
općina treba samo izdvojiti nova sredstva doživljava kao ničije. Zato srednjoškolci svaki ukradeni laptop mali je udarac u
koja leže na računu: šta je za općinu 2.500 ne pišu markerima po tuđim automobili- same temelje društvenosti. Ljudi će ma-
KM! Za laptopima niko neće plakati. Kad ma, ali švrljaju po školskim klupama. Ali lo-pomalo gubiti vjeru da takvo društvo
bi se za javnim dobrima plakalo, potoci bi će tu klupu još neko koristiti i tu je ključ uopće ima neku vrijednost. Jer nikad se ne
ulicama tekli. Ali za Mujinom kravom...” za rješenje naše moralne aporije s početka zna ko će i kad narušiti zajednička pravila,
Na koje se sve načine može potkradati teksta – smatram da je veći grijeh ukrasti ko će oskrnaviti zajednički prostor. Obra-
država? Prije svega, neplaćanjem poreza. dva laptopa iz državne firme nego Muji zloženje “idem jer ovdje nema selameta”
Zatim, neplaćanjem komunalnih usluga. kravu. Trenutačna je šteta od ukradene ne znači da se “ovdje” ne može preživjeti,
Znam ljude koji su vrlo pobožni (ateisti krave, ruku na srce, veća, ali krađa laptopa da nema egzistencijalnog izlaza, već samo
bi, znam, rekli praznovjerni) pa opet, po- nanosi dubinsku, strukturalnu i nenado- izražava suštinsko nepovjerenje u men-
red prijavljenog, imaju i drugi, skriveni knadivu štetu čije će se posljedice prostira- talitet ljudi i budućnost takvog društva.
priključak iz kojeg zalijevaju bašte. Kažu: ti kroz generacije. Ukradeni laptopi načet Posljedice krađe laptopa postat će vidljive
“Voda je Allahova.” Zatim, korištenje jav- će povjerenje, taj socijalni fundament, i od tek u srednjoj budućnosti. Naše današnje
ne imovine u privatne svrhe; sjećam se da sada građani gledaju jedni na druge kao na teško stanje rezultat je odnosa prijašnjih
sam, ima tome nekoliko godina, sjedio s lopove. Potkradajući državu, mi uspostav- generacija prema društvu i državi.
prijateljem koji je radio kao vozač u kan- ljamo kulturni, etički i socijalni model po Poznato mi je kako su klasični musli-
tonalnom ministarstvu kada ga je zovnula kojem društvena imovina nema vlasnika, manski pravnici davali prednost privat-
ministrova supruga da je vozi u šoping. Po lahko ju je nadoknaditi i, stoga, može biti nom nad društvenim vlasništvom. Čak
kom je osnovu ta gospođa ministarka ima- otuđena. Zapravo, način na koji ocjenjuje- je kazna za ukradenu društvenu imovinu
la pravo koristiti društveni automobil za mo krađu laptopa u ovoj moralnoj opser- bila manja od kazne za otimanje privatnog
svoje privatne poslove! Problem je što to vaciji samo je obrazac po kojem se odno- dobra. Ali oni nisu poznavali otužne pri-
nama nije ni skandalozno, mi je ne osuđu- simo prema čitavom društvu. Ne bacamo like u kojima se nalaze današnji musli-
jemo, mi čak potajno žudimo da budemo smeće u privatne avlije, ali javni prostor mani i njihova društva. I očito nisu razu-
ministrova žena, ona-koja-jaše društvenu za nas nema nikakvu svetost. Jednostav- mjeli da takvim svojim fetvama zasnivaju
imovinu. Tu su, naravno, i krađe koje se no, društvo u kojem živimo, prostor koji korupcijski, nedržavotvorni mentalitet.
događaju kroz netransparentno distribu- dijelimo, nisu nam nepovredivi. Nije baš da je svaka krađa ista. Neke
iranje sredstava iz javnih fondova, namje- Ne bih pisao o ovoj stvari da se ne nas zabole odmah, izmame nam suze koje
štanje tendera, povlaštenost u raspodjeli radi o pervertiranju, koje je često kompa- mogu teći danima, dok nekim krađama
dobara, i tako dalje, i tako dalje. Ima lju- tibilno s vjerskim umom. Kako objasniti trebaju desetljeća da prouzrokuju plač.
di koji su dobri muslimani, ali su kupo- da čovjek koji klanja i posti istovremeno Ali kada takvi plačevi krenu, obrazi se
vali društvenu imovinu na temelju prave krade struju?! Ili da pođe u džamiju, s više ne suše. n

STAV 24/3/2016 35