Page 38 - STAV 55 24.03.2016.

EKONOMIJA

Nekad bilo, sad se spominjalo

TRGOVAČKI ŽIVOT

SREDNJOVJEKOVNE

BOSNE

Nema srednjovjekovne evropske zemlje u kojoj je toliko kolao

strani novac kao u Bosni. “Dok su druge zemlje ljubomorno
štitile svoj novac, a time i privredu, Bosna je širom otvorila
vrata stranom novcu.” Neki su bosanski vladari kovanje novca
povjeravali drugim državama i njihovim kovnicama, što je u ono
doba bio presedan. Jednako kao što je presedan predstavljalo
i dopuštanje bescarinske trgovine

Pišu: Hamza RIDŽAL i
hamza@stav.ba
Ahmed ŠEČUNOVIĆ

a vrijeme agresije na Bosnu i Her- Nažalost, nepoznati gospodin ponudio je
cegovinu, 1995. godine održavala više i unikat nije stigao u Zemaljski muzej.
se u Zagrebu međunarodna auk- Čuveni zlatnik kralja Tvrtka iskovan
Zcija umjetnina, čiji je glavni po- je vjerovatno 1377. godine u čast njegove
vod bila ponuda zlatnika kralja Tvrtka I inauguracije. U stručnoj literaturi ima sta-
Kotromanića. Profesor Enver Imamović tus remek-djela. Njegova vrijednost bila
znao je historijsku vrijednost tog zlatni- je četverostruko veća u odnosu na zlat-
ka te je potaknuo državne zvaničnike da nik Venecije, Mađarske i Osmanske im-
ne propuste priliku za kupovinu jedinog perije. Mletački dukat težio je, naprimjer,
poznatog primjerka Tvrtkovog zlatnika. 3,559 grama, a bosanski čak 14,05 grama.
Zahvaljujući razumijevanju državnog ru- “Zbog svoje veličine, težine, debljine, či- Detalj s grba na
zlatniku kralja Tvrtka I
kovodstva, osigurano je šezdeset hiljada stine i likovne ljepote, na samom je vrhu Kotromanića
ondašnjih njemačkih maraka (DM) za srednjovjekovne numizmatike”, ističe
učestvovanje na aukciji. profesor Imamović. Zlatnik kralja Tvrtka
Početna cijena bila je 5.000 DM, a sa I najvredniji je novac u historiji naše drža- srebro i druge metale kojih je u Bosni bilo
svakom ponudom rasla je za 5.000. Kada ve, no nije prvi ni jedini. Historija novca, u izobilju. S vremenom je grčki novac po-
je cijena dostigla iznos od 50.000, kao po- načini i obim trgovačke organizacije, mi- stajao sve prisutniji i koristila su ga sva
nuđivači ostali su samo Zemaljski muzej jenjali su se tokom historije. ilirska plemena.
BiH, kojeg je predstavljao Imamović, te Međutim, taj novac nije bio bosanski.
“nepoznati gospodin, nesumnjivo jugo- BOSNA – RASKRSNICA VALUTA Prvi novac kovan na prostoru naše drža-
slavenske pripadnosti”. Drugi ponuđivač Prvi novac na području današnje Bo- ve potječe iz doba od 2.200 godine pr. n. e.
podigao je cijenu na 55.000, a profesor na sne i Hercegovine bio je grčki, a koristili Kovalo ga je ilirsko pleme Daorsi, koji
60.000. Svi su čekali u neizvjesnosti, po- su ga Iliri prije 2.500 godina. Iliri su imali su naseljavali područje današnjeg Sto-
gotovo Imamović, jer je to bila posljednja intenzivne trgovačke razmjene s Grcima. ca. Njihovo središte bilo je u Ošanićima.
prilika da naša država postane vlasnik Od njih su kupovali skupocjeno oružje, Nekoliko primjeraka ovog novca nalazi
čuvenog novčića srednjovjekovne Bosne. nakit, posuđe i dr., a prodavali im zlato, se u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu.

38 24/3/2016 STAV