Page 39 - STAV 55 24.03.2016.

Teritorija srednjovjekovne Bosne
Nalikuje novcu koji je bio u opticaju sadrži i odrednicu kojom se Dubrovčani- trgovine i robno-novčane privrede podsta-
u tadašnjoj Grčkoj, čak je i ma dopušta trgovanje bez plaćanja pore- kao je jačanje pozicije tadašnjih vladara i
natpis na njemu izrađen za, što je ostalo na snazi najvećim dijelom centraliziranje vlasti. Najviši stalež bili su
grčkim pismom. njene povijesti. trgovci, a najznačajniji trgovački partneri
S uspostavom rim- Takvu tržišnu politiku omogućavalo je srednjovjekovne Bosne bili su Dubrovnik
ske vlasti (kraj I stoljeća veliko bogatstvo metalima, posebno zla- i Venecija.
pr. n. e.) počinje upotreba tom i srebrom. Srebro se kopalo u ogro- Dubrovnik je iz Bosne najviše nabav-
rimskog novca na područ- mnim količinama. Zabilježeno je da su ljao rudu, ali i žito, kožu, sir i meso, a u
ju današnje BiH. Uglav- neke izvozne pošiljke iznosile više tona. Bosnu je uglavnom uvozio so i tkanine.
nom je riječ o bakrenjacima i Neki arhivski podaci dovoljni su za djelo- Desanka Kovačević u knjizi Trgovina u
srebrenjacima. Rimski nazivi za određene mičan uvid u bogatstvo bosanskog dvora u srednjovjekovnoj Bosni navodi kako u Du-
tipove novca zadržali su do danas. Srebre- srednjovjekovnoj Bosni. Spominje se da je brovniku ne bi ni bilo mesa i sira ako se
njak denarius kasnije je postao dinar, a na- princeza Elizabeta, kćerka bana Stjepana ne bi uvezao iz Bosne. Međutim, iako je
ziv groš ima korijen od srebrenjaka grossus. II iz 14. stoljeća, kasnije supruga ugarskog bio bitan trgovački partner, Dubrovnik
U tadašnjoj Evropi nema zemlje u kojoj kralja, u svom ruhu imala i zlatni pribor za je često posezao i za mjerama opstrukcije
je toliko kolao strani novac kao u Bosni. jelo ukrašen biserom. Dubrovački histo- kada bi god vlasti tadašnje Bosne nastoja-
“Dok su druge zemlje ljubomorno štitile ričar Mauro Orbini navodi da su Turci le osigurati veću samostalnost i ekonom-
svoj novac, a time i privredu, Bosna je ši- prilikom osvajanja Bosne u prijestolnom sku neovisnost. Pogotovo se to odnosilo
rom otvorila vrata stranom novcu”, piše Bobovcu s kraljevskim gradom osvojili i na uvođenje samostalne bosanske valute
profesor Enver Imamović. Zabilježeno je milion zlatnika. (što je bila ideja još od bana Stjepana, koji
da su neki bosanski vladari kovanje novca je oko 1320. godine odlučio kovati bosan-
povjeravali drugim državama i njihovim PUT RUDE “VIA NARENTE” ski novac) i osnivanje luke u Boki preko
kovnicama, što je u ono doba bio presedan. ILI “VIA DRINE” koje bi Bosna uvozila so neovisno od Du-
Jednako kao što je presedan predstavljalo Privreda srednjovjekovne Bosne osla- brovnika. Dubrovačke vlasti prekidale su
i dopuštenje bescarinske trgovine. Povelja njala se na trgovinu i rudarstvo. Trgovi- u takvim slučajevima trgovačke odnose,
Kulina bana, osim što se naziva “rodnim nom se bosansko feudalno društvo sve a tokom izgradnje luke u Boki poslali su
listom” srednjovjekovne bosanske države, više uvlačilo u robnu proizvodnju. Razvoj flotu koja je ometala trgovačke brodove.

STAV 24/3/2016 39