Page 52 - STAV 55 24.03.2016.

DRUŠTVO

Nedim Saračević: “Zadnjih godina posao je drastično opao. Do
sada sam i uspijevao da se nekako održim, ali u zadnje vrijeme
sve češće razmišljam da se ostavim ovog posla. Tolika je poplava
jeftinih nekvalitetnih alata da se gotovo ne isplati oštriti ih, mada
su, kao što vidite, cijene spuštene na najnižu moguću mjeru”

čiviluka, tako sam okačio svoj mantil tako duboko zasiječe pod kožu. Tu nije nepovoljni mjeseci. Pored toga, redovno
preko njegovog. Sutradan, kada smo došli samo riječ o pukom zarađivanju hljeba su dolazile mušterije iz domaćinstava, vla-
na posao, majstor je donio čiviluk i uku- već o povezanosti s tradicijom, s onim što snici frizerskih salona i brijačnica, mesari,
cao ga desetak centimetara ispod svog.” čovjek u najdubljoj suštini i jeste. Ovdje lovci i ribari sa svojim čakijama. Doduše,
U tom potezu majstora Tufe krilo se se nisu oštrili samo noževi već i najtvrđi dolaze i danas, ali u znatno manjem bro-
sve ono za šta bi trebalo potrošiti rijeku moralni principi. ju. Ni širok krug stalnih mušterija, među
riječi i buljuk sati, a da se opet ne uspije kojima neki potegnu čak iz Ulcinja, nije
potpuno razjasniti. U tih desetak centime- SUROVO MODERNO DOBA dovoljan da se nadomjesti prostor u ko-
tara između čiviluka stala je sva povijest Ali, povratak u prezent razočaravaju- jem su zavladali jeftini i nekvalitetni alati.
sarajevskih esnafa i njihovih raskošnih ći je i porazan. Nemilosrdni brus moder- Iako se često može čuti kako vlasti po-
teferidža kada su ceremonijalno šegrti do- nog doba, grub do bezobrazluka, kruni sve duzimaju mjere da se održe čuvari starih
bijali statuse kalfe, a ovi nazive majstora. pred sobom. Zatrpani jeftinim alatkama zanata, situacija na terenu sasvim je dru-
Tada je svaki mladi čovjek želio postati dio masovne proizvodnje, učeni po principu gačija. Beneficije koje uživaju sastoje se u
velike baščaršijske porodice koja je živjela “upotrijebi i baci”, mi sve škrtije u stva- nižem, paušalnom porezu, sniženoj kiriji
u okviru svojih nepisanih pravila stvara- rima kojima se služimo ostavljamo zapis za radnju i poticaju koji nije konstantan.
nih stoljetnim iskustvom i oslanjanih na naše vlastitosti. Sve je manje onih kojima “Donedavno je kantonalni poticaj pre-
poseban moral. U tom procesu, koji je tra- treba usluga vrhunskog oštrača. lazio i 1.000, a sada je tek 300 do 500 KM.
jao godinama, a majstor Tufo ga simbolički “Zadnjih godina posao je drastično Obično se na godišnji konkurs prijavi više
predstavio u prostoru između majstorovog opao”, kazuje Nedim. “Do sada sam i us- od 300 majstora, a oko 120 ih prođe. Za-
i šegrtovog čiviluka, mladić nije postajao pijevao da se nekako održim, ali u zadnje dnje dvije godine nisam prošao, jer se od
samo izvrstan majstor nego i drugačiji čo- vrijeme sve češće razmišljam da se osta- nas zahtijeva da priložimo projekte razvo-
vjek, sa svim kvalitetima i principima koje vim ovog posla. Tolika je poplava jeftinih ja našeg zanata, što je iz moje perspektive
je od njega tražilo baščaršijsko bratstvo po nekvalitetnih alata da se gotovo ne isplati nemoguće uraditi. Postoji i federalni po-
zanatu. Upravo tu čuči i odgovor na Nedi- oštriti ih, mada su, kao što vidite, cijene ticaj, ali ga nikad nisam dobio”, priča Ne-
movo pitanje zašto je majstor izabrao baš spuštene na najnižu moguću mjeru.” dim, svjestan da njegov zanat umire i da
njega da mu prenese sve tajne svog zana- Sa sjetom nastavlja priču o ne tako dav- neće imati na koga prenijeti svoju vještinu.
ta: mora da je vidio u njemu dobru japiju, nim vremenima kada je ovaj zanat imao Kada se na Baščaršiji ugasi jedan za-
kako bi se to reklo, materijal iz kojeg se živa razdoblja u toku godine. Pred proljeće nat, kao što je to bilo nedavno s odlaskom
može isklesati vrhunski majstor i čovjek. bila je prava navala s vrtlarskim makaza- jorgandžije preko puta, onda to ne znači
Sve ovo izbija između riječi punih za- ma koje je trebalo pripremiti za obreziva- da smo ostali samo bez još jedne vještine
hvalnosti i poštovanja kojima nam Nedim nje voćnjaka ili cvjetnjaka. Isto tako, pred usavršavane stoljećima, već da je pukao još
priča o svom majstoru Tufi, kroz čiji duh, Kurban-bajram nahrtale su mušterije s no- jedan konopac koji nas je vezivao s tradici-
ostao negdje u ovom dućanu, prolazi ne- ževima da se ostajalo do kasno u noć kako jom. Niko nije izbrojao te konope niti iko
vidljiva nit što prodire duboko u stoljet- bi svi bili zadovoljni. Vrijeme posjeka, kao zna koliko ih je još ostalo. Ali dok napušta
nu tradiciju bilo kojeg baščaršijskog za- i ono pred božićne praznike i Novu godi- Ćulhan, čovjek duboko u sebi osjeća i zna
nata. I tek nam je sad jasno zašto čovjek nu, donosilo je još jedan val. Zahvaljuju- da je oštrač Nedim zasigurno jedan od tih
ovaj posao mora zavoljeti i zašto mu se ći ovim talasima, mogli su se prebroditi konopaca. n

52 24/3/2016 STAV