Page 37 - STAV broj 192

Veo kroz historiju

Jednostavan komad tkanine koji je hiljada- savremeni modni dizajn. Priče sa svih stra- utjecaja. Nakon pobjede Islamske revolu-
ma godina simbol žena, ali i ugnjetava- na svijeta govore o velu kao znaku društve- cije, protestiralo se protiv nametnute oba-
nja, vjerskih nametanja, političke pobune i nih klasa i kulturnih identiteta; o njegovoj veze nošenja vela. Jedan od primjera upo-
elegancije. Iako ga danas mnogi povezuju važnosti u islamu, judaizmu i kršćanstvu i o trebe vela u Evropi u dvadesetom stoljeću
isključivo s islamom, veo ima dugu historiju tome kako ga koriste muškarci, a kako žene. jeste “dirndl”, tipična regionalna austrijska
kroz različite religije i regije, što sada poka- No, unatoč insistiranju na različitosti upotre- nošnja koja je uključivala mahramu u kosi.
zuje izložba nazvana “Pod velom, bez vela, ba i značenja, izložba ne može pobjeći od Mahrama i haljina simbol su tradicije i na-
veo”, koja je otvorena u Beču. “Izložba ne aktualne rasprave o velu među muslimani- cionalnog ponosa, a u to vrijeme za Jevre-
pojašnjava islam, ona pokazuje da je veo ma. Iranski umjetnik koji živi u Beču Mitra je je njegova nošnja bila način da pokažu
dio ljudske civilizacije već 2.000 godina”, Shamoradi analizira nizom slika kako politika da su asimilirani u njemačku kulturu i jezik.
kaže Axel Steinmann, zamjenik direktora i religija manipuliraju jedni drugima. Shamo- Tu je tradicionalnu odjeću politički koristila
Etnološkog muzeja u Beču i kustos izlož- radi podsjeća da su u Iranu od 1970. mnoge austrijska fašistička vlada sredinom 1930-
be. Izložba prati dio odjeće koji je već prije žene počele pokrivati glavu u borbi protiv -ih, a zatim i nacisti, koji su zabranili Jevre-
4.000 godina korišten u Mezopotamiji kako autoritarnog Šahovog režima i zapadnog jima da je nose.
bi se razlikovale društvene klase i spolovi.
Na ideju o postavljanju izložbe u Etnološ-
kom muzeju došli su prije godinu dana zbog
kontroverze koju je u Austriji generirala jed-
na reklamna kampanja koja je uključivala
djevojku s velom među drugim različitim
ženama i koja je ponovno aktivirala raspra-
vu o tome ima li ta odjeća mjesta u javnim
prostorima u Zapadnoj Evropi. Steinmann
kaže da izložbom ne žele napraviti političku
analizu ili odlučiti što je dobro ili loše, nego
otkriti način upotrebe i prisutnost vela koji
su zaboravljeni ili nepoznati.
Na izložbi se mogu vidjeti haljine Djevice od
Guadalupe, svećenika iz naroda Maja, pra-
voslavne redovnice, žene u srednjovjekovnoj
Evropi, rabini, bosanske muslimanke s
početka dvadesetog stoljeća, alžirski aktivisti
u borbi protiv francuske kolonijalne vlasti ili

Trumpov musliman
“Ja sam Amerikanac i tačka.” Omar Qudrat odbija mogućnost
da mu vjera i etnička pripadnost definiraju kampanju za ulazak u Kongresu. Dva muslimana trenutno imaju mandate u Zastupničkom
Kongres Sjedinjenih Američkih Država. On je musliman i republika- domu, ali su obojica demokrate. Qudrat ne brine o tome. Njegova
nac, kombinacija koju malo ljudi danas smatra mogućom u stran- se filozofija temelji na “svijetu činjenica i stvarnosti”, kaže on. Iz tog
ci Donalda Trumpa. “Republikanci su vrlo raznolika stranka”, kaže razloga, objašnjava, nije osudio donošenje imigracijskog dekreta
Qudrat. “Imam veliku podršku stranke u San Diegu, i to nema ni- Donalda Trumpa koji zabranjuje ulazak u SAD državljana iz nekoli-
kakve veze s mojom religijom.” Qudrat, 37-godišnji sin afganistan- ko većinski muslimanskih zemalja.
skog useljenika, nada se da će postati prvi musliman republikanac u Istovremeno izbjegava govoriti o kampanji republikanca Duncana
Huntera, koji je upravo u njegovom San Diegu rekao da su muslima-
ni “odvratni”. Qudrat je odrastao u nasilnoj četvrti Los Angelesa u
kojoj su vladale ulične bande. Ubistva na ulici u blizini njegove kuće
bila su uobičajena, bio je u petom razredu škole kada su ga prvi put
bande pokušale regrutirati, a u šestom mu je razredu prvi put bio
ponuđen pištolj za svega 25 dolara. Kaže da je od svojih roditelja,
pristaša Ronalda Reagana, naučio da “vjeruje u sebe i samoodređe-
nje”. Optužuje demokrate da “ne ispunjavaju svoja lažna obećanja”
i vjeruje da to vrijedi i za njegovog demokratskog suparnika Scotta
Petersa, koji je, kako pokazuju ankete, ipak u prednosti nad njim.

STAV 8/11/2018 37