Page 39 - STAV broj 192

Britanka Karen Armstrong autorica je nekoliko knjiga, napisala je nekoliko knjiga, ali američka
među kojima se izdvajaju Kratka historija islama (2000) publika najviše je bila zainteresirana za
i Muhammed: Prorok našeg vremena (2006). Dok je bila njezinu kratku studiju o islamu objav-
tinejdžerka, Karen je odlučila postati redovnica. Kasnije ljenu 2000. godine. Bila je tražena jer je
je napustila vjersku službu i odlučila istraživati duhovnu američka javnost očajnički pokušavala
tradiciju Istoka. Nakon desetljeća rada, kaže da najviše razumjeti razloge napada na New York i
žali zbog percepcije kakvu danas uživa islam na Zapadu. Washington. Armstrong kaže kako se ne
Tvrdi kako postoji duboko ukorijenjena averzija prema može reći da je predvidjela napad: “Mom
islamu na Zapadu koja datira još iz vremena križarskih umu je tako nešto gnusno bilo nezami-
ratova, kada je islam bio globalna supersila slivo”, ali kaže da je podsvjesno osjećala
da će se nešto slično desiti. Muslimanska
broj muslimana kada su ušli u Jerusalem nakon nacističkog istrebljenja šest mi- zajednica u SAD bila je ta koja ju je prva
1099. godine. Bio je to gnusan pokolj, ono liona Jevreja. ozbiljno shvatila, ta koja ju je prihvatila
što su učinili je posljedica nametnute sli- kao teologa i mislioca, a ne kao “bivšu
ke neprijatelja, od tada je postojala ideja Bivša časna sestra Karen Armstrong časnu sestru koja je napisala neke prilič-
o islamu kao o nasilnoj religiji.” prestala je vjerovati tokom studija na no provokativne knjige”.
Oxfordu. Nakon toga, godinama je po-
Evropa i danas na svojim plećima nosi kušavala izgraditi akademsku karijeru Feisal Abdul Rauf, imam Al-Farah
taj teret, uspon isključivih nacionalista i pišući knjige, scenarije i radeći kao tele- džamije u New Yorku, udaljene samo
utjecaj na javno mnijenje nakon terori- vizijski voditelj. Neko je vrijeme bila u desetak blokova od Svjetskog trgovinskog
stičkih napada, što je, prema Armstrong, središtu pažnje medija kao osoba koja je centra, od 2001. godine nekoliko puta je
koktel koji podsjeća na razdoblje između oštro osuđivala Katoličku crkvu. No, na- organizirao njezina predavanja. “Ona je
svjetskih ratova, a na muslimane se već kon napada na SAD 11. septembra 2001. vrlo popularna u muslimanskoj zajedni-
neko vrijeme gleda onako kako se gle- godine shvatila je da se “ne može izoli- ci jer ima sposobnost povezivanja mu-
dalo na Jevreje prije Drugog svjetskog rati od problema u ostatku svijeta”, ka- slimanskog gledišta sa zapadnom publi-
rata. “Ništa nismo naučili iz tridesetih zala je. “Amerikanci su pohrlili masovno kom”, kazao je jednom prilikom. “Jedna
godina 20. stoljeća. Imali smo Hitlerovu u knjižare i kupovali s polica sve što ima od stvari koje trebamo u globaliziranom
kampanju protiv Jevreja koja je završila veze s islamom. Bili su zbunjeni i ljuti, svijetu jesu ljudi koji mogu poslužiti kao
holokaustom. Na kraju devedesetih go- ali shvatila sam da su ti ljudi poput ptiči- mostovi između različitih svjetonazora ili
dina prošlog stoljeća ponovno smo imali ca čiji su mali kljunovi otvoreni i gladni gledišta. Ne morate se složiti s islamom,
koncentracijske logore u Evropi, u Bo- informacija.” ali je važno da ljudi razumiju. Karen Arm-
sni, ovaj put s muslimanima u njima. strong u tom smislu ima važnu ulogu.”
Ne možete nikad više reći nikad više”, Svoju prvu knjigu o islamu Armstrong
kaže ona, podsjećajući na slogan nastao je napisala 1991. godine, kada je objavila Imam Rauf kaže kako treba odati pri-
Muhammed, biografija proroka. Nakon toga, znanje za hrabrost koju je Armstrong po-
kazala tih godina. “Ona je bila ta koja je
naglašavala kako je Zapad pridonio boli
ljudi u muslimanskom svijetu i zbog
toga je bila na meti vrlo nepoštenih kri-
tika. Ali ona je iskrena, ono što govori je
tačno.” Podsjeća i na jezik kojim su neki
konzervativni kršćani govorili nakon 11.
septembra, na izjave kako je islam nasil-
na religija, a Muhammed terorista. Isto
tako, dodatna opasnost za Karen Arm-
strong bila je to što je u nekim arapskim
medijima bila pogrešno predstavljena kao
osoba koja podržava bombaše-samoubice.

PROLAZNA HISTORIJSKA FAZA

Armstrong zagovara slobodno istra-
živanje religija, što je potreba da se sazna
dublje od novinskih naslova kako bismo
razumjeli procese koji djelomično hrane
fenomen terorističkih napada. “Pričamo
o terorizmu, ali ne uzimamo u obzir ono
što se događa u muslimanskom svijetu”,
kaže Armstrong. “Kada se desio napad
na redakciju lista Charlie Hebdo u Parizu
2015. godine, ‘Boko Haram’ je ubio 2.000
ljudi u Nigeriji. U Pakistanu je ubijeno
154 djece, a te stvari gotovo da nisu spo-
menute u štampi, to s nama nema veze.
Kada se nešto dogodi muslimanima na
drugoj strani svijeta, kao što se dešava
Rohinjama, trebali bismo ostaviti cvijeće
na našim ulicama kao što ga ostavljamo

STAV 8/11/2018 39