Page 45 - STAV broj 192

NE POSTOJE gimnaziju, dok je diplomirala, magistri-
NEZAVISNI rala i doktorirala na Fakultetu političkih
MEDIJI I nauka. Tema magistarske radnje bila je
ANALITIČARI, Etički diskurs globalnih informacija, a tema
TO JE SAMO doktorske disertacije Medijska kultura u
ZVUČNA Bosni i Hercegovini između tradicije i globa-
FLOSKULA lizacije. Objavila je deset knjiga: Medijska
globalizacija svijeta (2004), Uvod u teoriju
Razgovarao: Filip Mursel BEGOVIĆ Fahira Fejzić-Čengić redovna je informacija (2008 – univerzitetski udžbe-
urednik@stav.ba profesorica na Fakultetu politič- nik), Medijska kultura u Bosni i Hercego-
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ kih nauka Univerziteta u Sarajevu, vini (2009), Putopisi – U susret znakovlju
na odsjecima za komunikologiju i vremena i prostora (2011), Prilozi za istra-
žurnalistiku. Predaje Teoriju informacija, živanje sociokulturnog položaja žene u Bosni
Printano novinarstvo, Istraživačko novinar- i Hercegovini – Izabrana bibliografija 1900-
stvo, Medijsku kulturu te Medije i među- -2010 ( 2011), Riječ je temelj društvenog ži-
narodnu politiku. Rođena je u Visokom, vota (2012), Stvarnost i mediji (2014. i 2.
gdje je završila osnovnu školu i klasičnu izdanje 2016), Balkanski putopisi (2015),
Nelagode s medijima (2016), a izlazak njene
zadnje knjige Kao ribe u vodi – Ka filozofi-
ji medija ili kako opstati s medijima (2018)
bio je povod za intervju u Stavu. Također
je objavila veliki broj znanstvenih eseja,
istraživanja, radova iz oblasti komuniko-
logije, mediologije, kulturalnih studija i
religijskih tema, prikaza, recenzija, uvod-
nika, kolumni, intervjua te učestvovala
na brojnim domaćim i međunarodnim
konferencijama i skupovima.
STAV: Šta bi podrazumijevao naslov Vaše
nove knjige Kao ribe u vodi?
FEJZIĆ-ČENGIĆ: Jednu teorijsku i
praktičnu poduku koju je još rani teore-
tičar McLuhan najavljivao kao osjećanje
medija na spontan način kako je spontana
voda ribama u njoj. Ribe postaju svjesne
vode tek kad ih izbacite na suho, kao i
medijski konzumenti, postaju ih svjesni
tek kad se od njih odmaknu. Ali mnogo
važnije – podsjeća na mogućnost da se
u današnjici, pri pretjeranoj medijskoj
sveprisutnosti, treba umjeti adaptirati i
iznalaziti nemedijske kiseoničke oaze. Da
u morskoj vodi nema zraka i slatke pit-
ke vode, život životinja bio bi nemoguć.
Tako je i s ljudima modernog doba zbog
pretjerane uloge medija u našim životima
kao posrednika međuljudske komunika-
cije, zbog izražene dromološke dimenzije
življenja, zbog zasljepljujuće forme ekra-
na svih vrsta oko nas (na autoputu, na iP-
honeu, na kompjuteru, na TV-u, na kasi
marketa, na medicinskim aparatima, na
aerodromima...), potrebni su nam neme-
dijski kiseonički baloni normalnog života,
neumreženog života, slobode koja je neg-
dje u kutu zgnječena, ugao slobode izvan
umreženog kao društva kontrole, gdje mi
ljudi postajemo objekti, a mediji subjekti.
Uloge su se, po svoj prilici, izokrenule.
STAV: Tražite odgovor na pitanje “kako
opstati u medijima”. Ako se obraćate me-
dijskim konzumentima, šta preporučujete
kao odgovor na ovo pitanje?

STAV 8/11/2018 45