Page 47 - STAV broj 192

domaće muzike, domaće drame, domaće
muzike, zaštićene kulturne baštine. Ima
li toga na našim javnim emiterima? Ko je
rukovodio tim medijima? Kako? Koliko?
Zašto? Mnogo pitanja, jedna je ideja – neka
se ništa ne talasa, sve će to narod pozlatiti.
Kada? Kad mu se dogodi priželjkivana de-
montaža. Komercijalni mediji, pak, stalno
održavaju svoj parcijalni i dakako sebični
interes, povlađuju spominjanom šundu,
kiču i medijskom spektaklu.

Ništa ne postoji što nije tehnika. I to je nulta tačka apokalipse. (U STAV: Koliko su regionalni medijski servisi
Bihaću ni seksualnost nije tehnički nezabilježena, da malo ovo doprinijeli medijskoj sceni u BiH?
karikiram.) Ali, u svijetu originala, empirije, ljepote, oko nas sve je FEJZIĆ-ČENGIĆ: Oni su je demokrati-
suprotno. Sve postoji baš zato što nije tehnika i što je prirodno, što je zirali, proširili, uključili u neke svjetske i
djelo Živog i što kosmosom i dalje djeluju jedinstveni prirodni zakoni: globalne tokove, ali i donijeli diskurs koji
smjenjuju se dan i noć, kruže planete i kosmička tijela, smjenjuju se bitno ne pomaže, dapače, često razvodnja-
godišnja doba, sušne i kišne faze, bilje raste i suši se, životinje idu ka va. Koncept kiša pada, trava raste, gora ze-
jugu i natrag, mrijeste se i razmnožavaju... leni ne vrijedi puno. Tako su koju godinu
prije agresije u lijevom sedmičniku Naši
kojoj se guštamo i ona se polahko pod nama 20-tak godina nego u sve zemlje bivše dr- dani pisali o svemu, u 1.700 analiziranih
zagrijava, kako je zagrijavanje postepeno, žave zajedno. Vjerujem da ovaj podatak tekstova jedna je naša magistrantica ot-
skoro da ne osjetimo kako će nastupiti o 87 miliona eura u BiH, u odnosu, npr., krila, a rođena je iza tih tekstova, da su
nesnošljiv trenutak. Naša se i globalna i na Srbiju 44,9 ili Hrvatsku 36,6 miliona autori sve znali o Slobi i Miri, o Pavlu i
lokalna posuda s vodom u kojoj plivamo eura, nije slučajan. I vjerujem da je ciljano Savlu, o ovom i onom, ali nisu samo znali
zagrijava plamenom koji ne vidimo i ne bh. novinarska i medijska sredina trebala da će se strahota rata strovaliti u Sarajevo
želimo vidjeti. Mnogo je lakše onim žaba- biti posve zanovljena i konstruirana tako i u Bosnu. Pa, dakle, kao da nisu ni pisali.
ma koje naglo ubace u ključalu vodu, one da podnese sve moguće društvene mijene Kako je to moguće? Eh, to je pravo pitanje
istog trena reagiraju i pokušavaju iskoči- – i tako je bilo. Mnogi su mediji nastajali, jalovosti ove naše profesije i na tzv. regio-
ti vani makar bile i ranjene, makar bile mnogi nestajali, za pet miliona stanovnika nalnim ili globalnim medijima situiranim
ozlijeđene ili na izmaku životnih snaga. BiH ima uvijek između 200 i 350 raznih ovdje u Sarajevu.
Kako nas savremene još ne bacaju izrav- medija, što bi opslužilo zemlje sa šezdeset
no u ključalu vodu, još ne shvatamo naša miliona stanovnika. STAV: Po Vašem mišljenju, je li tisak na
stanja. Barem ne na mjestima na kojima STAV: Što Vi mislite o neprestanoj proi- umoru i koliko se pouzdajete u alate no-
se prečesto ažurira i ne misli. Gdje se ne zvodnji etiketa u bh. medijima, jer vidljivo vih medija?
misli, tu se zabavlja i gleda u ekran, i tako se sve i svašta označava fašizmom, radi- FEJZIĆ-ČENGIĆ: Nikada tisak ili štampa
se društva i društvene grupe pretvaraju u kalizmom, nacionalizmom, šovinizmom...? ili uzorito pisanje za medije neće izumrije-
pasivna društva, a pojedinci ili ljudi po- FEJZIĆ-ČENGIĆ: Pretjerivanje kao i u ti. Kao što nije ni pozorište izumrlo, a film
staju plitki. Njima se lakše manipulira u mnogo čemu drugom. U nedostatku općih je sve prodorniji. Kao što ni radio nije izu-
bilo kom pogledu. vrijednosti svijeta, ozbiljnog istraživanja mro, a TV bivala sve snažnija. Novi mediji
STAV: Bili ste svjedok kreiranja mnogih problema u društvu, bez dobrih i temeljitih samo su nova korisna tehnika za napisano,
medija uoči i nakon rata u BiH. Za mnoge strategija i ciljeva, ovo je društvo u klinču za vidljivo, za fotografirano, za dogođeno.
ste i sami pisali. Kada je krenulo ukrivo i dnevnog valjanja po blatu i etiketiranja. A tehnika ne misli. Ona samo služi, ako
koliko je tome doprinio strani faktor, koji Ko se ne bavi bitnim stvarima, šta će nego neko misli da će tehnika sama od sebe rije-
je pod egidom demokratizacije medija u se baviti nebitnim? O tome se radi, ko ne šiti ijedan svjetski i ljudski problem, mora
BiH, čini se, dodatno antagonizirao bo- čita, ko ne uči svaki dan, ko nije marljiv se razočarati, neće učiniti to. Ona je objekt,
sanskohercegovačko društvo? i trudu posvećen, mora spletke praviti. a mi ljudi smo subjekt, i ne treba te dvije
FEJZIĆ-ČENGIĆ: Onda kad je prva STAV: Kako vidite ulogu i učinke javnog uloge brkati. To je možda jedan od ciljeva
psovka, kleveta i objeda prošla nekažnje- servisa u BiH, a kako ulogu i učinke ko- svjetskih korporativnih moćnika u oblasti
no, na bilo koji način, krenula je ta teška mercijalnih medija? medija, da nas zakoče u razvoju mišljenja
staza pada profesionalizma kod nas. Da- FEJZIĆ-ČENGIĆ: Važni, prevažni za i da postanemo mi ljudi objekti, a njihovi
nas je to kao spuštanje strmoglavice niz ovakva društva, složena i neukalufljena. skupi dopadljivi proizvodi subjekti. Suo-
liticu i kraj se ne nazire. Sve je moguće EU ima norme o javnoj TV, vrlo priklad- snivači “Googlea” Larry Page i Sergey Brin
pronaći na medijskom prostoru. Šta još ne i uravnotežene. TV za svakoga, sa svim te direktor Eric Schmidt imaju šest luksu-
niste čuli ili niste vidjeli? Skoro nema vrstama programa, različitim sadržajima, znih aviona: putničke avione Boeing 757 i
takvo što. Zvanični podaci kazuju da je s puno edukacije, etike, estetike, humora, 767, tri mlažnjaka dugog leta Gulfstream
u bh. medije uloženo više novaca u ovih 5 i lagahni mlazni lovac Dassual Alpha,
koji može ispaljivati impresivan niz raketa,
projektila, bombi. NASA će im subvencio-
nirati jeftino gorivo za “Google”. Zašto bi
medijske institucije željele biti borbene?
Zasigurno ne iz pacifizma. Nije lahko po-
vezivati u sistem sve što vidimo jer uistinu
nije lahko znati misliti. n

STAV 8/11/2018 47