Page 46 - STAV broj 192
P. 46

DRUŠTVO

FEJZIĆ-ČENGIĆ: Medijska mjera. Kao             statistika veli da je u ovom času u svijetu 6  analitičari su analitičari sami sebi nadje-
u antičkim Delfima, imajte mjeru u sve-        milijardi mobitela i 4,5 milijarde zahoda.     nuli. Gdje se stječe diploma ili certifikat za
mu. Ili, imajte poneki put smisla za sub-      Treba li ovo komentirati?                      takvu profesiju? Nigdje, naravno. Imaju
verziju, za bijeg u slobodu, mimo i izvan      STAV: Kao dugogodišnji univerzitetski          miljenici i raja bliska jednim redakcijama
medijskih klopki... Moralo bi se češće biti    profesor iz oblasti komunikologije koja        i drugim redakcijama. Jednim stavovima i
uman i propitivati polje medijske posre-       obrazuje nove generacije novinara u našoj      drugim stavovima. Veoma često nemajući
dovanosti. Vratiti se natrag, nakon što ih     zemlji, šta preporučujete mladim novina-       dovoljno ni kompetencije ni vjerodostoj-
se iskustveno prošlo, njima ovladalo, te       rima. Kako da oni opstanu u medijima?          nosti da govore o tome o čemu govore ili
iz njih izaći. No, to nije nimalo lahak za-    FEJZIĆ-ČENGIĆ: Da uđu u medije,                su pitani. Ljudi u pravilu vole biti viđeni
datak. Mladim generacijama i onima koji        svladaju ih i onda izađu po slobodnoj vo-      u mediju. To im donosi trenutnu slavu,
tek dolaze, to je već preteško. Za to je po-   lji. Vrate se jeziku, životu, prirodi, moru,   popularnost, mjesto u društvu, to jača su-
trebno vrijeme, subjekt, emotivna samo-        suncu, biljkama, stijenama, originalima        jetu, godi uhu, razvlači usne u osmijeh...
kontrola i kontinuirana moralna uputa i        života, ne da su sljubljeni s bezbrojnim       I to je ono što pojačava one niske strasti
vrlina. Mnogo više treba učiti, raditi, či-    vještačkim kopijama oko sebe, što može         i gnjev koji vlada prosječnim bh. javnim
tati dobre recenzirane knjige, iskustveno      biti faktički rezultat neodmjerene zagu-       mnijenjem. Ovih dana čitam Senekinu
provjeravati kako se može bolje živjeti u      šenosti medijskim produktima.                  raspravu o gnjevu, gdje kaže: “Gnjev je
aritmičnom društvenom okruženju. Vra-          Sav svijet života tih mladih generacija,       najružnija i najpomamnija strast. U dru-
ćati se svom ljudskom iskonu, prirodno-        od rata do danas, to je proletjelo kao fre-    gim strastima ima ponešto i od mirnog i
sti, ljepoti, etici, estetici Postojanja. Po-  kvenca, kao kadar, kao hip, otkad nismo        od blagog, ali gnjev je sav od podbadanja
put riba u vodi.                               imali ni jedan kompjuter, dokad ih sad         i razdraženosti i sav je u silovitosti bola
STAV: Možemo li se uopće isključiti iz         vježbamo da se od njih bar na tren distan-     mahnitajući u želji za oružjem, krvlju, ka-
medijskih aparata, odnosno možemo li           ciraju. Planetarna tehnika ono je što pred-    znama pa u žudnji za osvetom za sobom
uopće u današnje vrijeme provesti neku         viđa apokalipsu moderniteta. Sav je svijet     povlači i osvetnika.” Nema gnjeva kod
vrstu medijske dijete?                         života tehnologiziran, i to postaje nulta      životinja, ali iako je gnjev neprijatelj ra-
FEJZIĆ-ČENGIĆ: Čovjek je najprije              tačka negativne eshatologije. Ništa ne po-     zuma, javlja se samo kod onoga koji ima
napravio mašinu, a onda ona pravi njega.       stoji što nije tehnika. I to je nulta tačka    razum. Gnjev je uzajamno upropaštavanje
Tony Schwartz kaže kako nas Bog nikad          apokalipse. (U Bihaću ni seksualnost nije      i Bosna ovog časa kipti u gnjevu koji se
ne ostavlja same, ali i da nas drugi, novi     tehnički nezabilježena, da malo ovo kari-      preljeva sa svih medijskih strana.
“bog” također ne ostavlja same; stalno su      kiram.) Ali, u svijetu originala, empirije,    STAV: Čini se da više nego drugdje u BiH,
s nama ili smo mi stalno s njima – misle-      ljepote, oko nas sve je suprotno. Sve po-      uz neminovno postojanje medijskog sen-
ći na medije.                                  stoji baš zato što nije tehnika i što je pri-  zacionalizma i tzv. trovačkog fast food
Neophodna je ta, kako rekoste, dijeta.         rodno, što je djelo Živog i što kosmosom       novinarstva, postoji i vrlo isprepletena
Medij je ovdje široko shvaćen kao svepri-      i dalje djeluju jedinstveni prirodni zako-     mreža raznorodnih političkih manipu-
sutna mreža, umreženost, konekcija, po-        ni: smjenjuju se dan i noć, kruže planete      lacija u medijima. Ko su glavni proizvo-
sredovanost, dakle, zalutalost u vještačke     i kosmička tijela, smjenjuju se godišnja       đači širenja tzv. crnih slika u medijima i
zone, posve otuđujuće i zamorne... Teško       doba, sušne i kišne faze, bilje raste i suši   slažete li se da količina manipulacije po
je to adolescentima, mladima, pa i ovisni-     se, životinje idu ka jugu i natrag, mrije-     opsegu nadilazi svaku dopuštenu mjeru
cima koji dokolicu ispunjavaju masovnim        ste se i razmnožavaju...                       u demokratskim društvima?
medijskim sadržajima i stalno su on line.      STAV: Zašto se u BiH neprestano ističu         FEJZIĆ-ČENGIĆ: Mediji danas u bh.
Na mreži. Mlade pasivne generacije, uč-        pojmovi nezavisni mediji i nezavisni ana-      prostoru natprosječno nude kič, šund,
male i selfistički istrenirane, sa životnim    litičari? Ko se kome dokazuje i zašto?         senzaciju, površnost, neznanje i spome-
motom – ažuriram, dakle jesam, prava je        FEJZIĆ-ČENGIĆ: Zato što i inače ne             nuti gnjev. Nezdravo je to dakako. I treba
mudrost i umijeće odgoja preusmjeriti          postoje nezavisni mediji, a to je upotre-      li to uopće naglasiti – posve neprofesio-
kako bi ogromne energije koje zaludo otiču     bljiva i zvučna floskula. Ne samo kod nas      nalno. Što gore, tim bolje jedna je izvrnuta
kroz vještački prostor (virtualni prostor)     nego i u svijetu. Pa zavisni su i od novca,    contre veritae koja je prepoznata u literaturi
skrenule na rad, trud, vrlinu. Naše doba       i od vlasnika, i od politika oko sebe, i od    i medijskim studijama. Šta može suhopar-
potvrdilo je ranu skepsu iz 70-tih godina      samih urednika i novinara. Postoje ma-         na istina spram nakinđurene i atraktivne
kako knjiga zadovoljava lične ukuse, a TV      instream mediji i alternativni mediji, to      laži – pitaju su znalci. Manipulacija je dio
i internet masovne nagone, i dok je knjiga     je principijelna podjela. Postoje zagovor-     ovog posla, i u sferi novinarstva i u sferi
predviđena za one koji misle o životu, TV      nici javnog interesa i zagovornici privat-     PR-a, s ciljem profita. Nažalost. Kako veli
i internet su izmišljeni za one koji se čude   nog interesa (kapitala). Termin nezavisni      autor Georgijevič, na medijskoj vatri kao
ovima što misle... (Šušnjić).                                                                 da smo slično žabama uronjeni u vodu u
Nove tehnologije više su pitanje nego od-
govor. Informacijske tehnologije preko na-     Da u morskoj vodi nema zraka i slatke pitke vode, život životinja bio bi
ših podataka s društvenih mreža tvore svoj     nemoguć. Tako je i s ljudima modernog doba zbog pretjerane uloge
kapital: tako što proizvode od nas tržišne     medija u našim životima kao posrednika međuljudske komunikacije,
predmete, biotehniku (izmišljaju nove vrste    zbog izražene dromološke dimenzije življenja, zbog zasljepljujuće forme
radi profita), i usavršavaju nanotehniku kao   ekrana svih vrsta oko nas (na autoputu, na iPhoneu, na kompjuteru, na
vrstu nadzora. Svega 10% ljudi danas drži      TV-u, na kasi marketa, na medicinskim aparatima, na aerodromima...),
90% bogatstva. Na Zemlji je oko milijardu      potrebni su nam nemedijski kiseonički baloni normalnog života
zaposlenih, od tog, svaki 3. na Zapadu, a
svaki 21. na Istoku. Tehnologija u službi
kapitala služi za preuzimanje resursa, priro-
de, potencijaliteta života. Ista ova UN-ova

46 8/11/2018 STAV
   41   42   43   44   45   46   47   48   49   50   51