Page 56 - STAV broj 192
P. 56
DRUŠTVO
Na ploči od kamena bihacita, dimenzija oko 40 x 60 cm,
u obliku knjige zapisano je latinicom i arapskim pismom:
“Jedinac odveden na Krim, odveo ga Omer p. Latas. Tamo
poginuo. Nišan podiže, radi rahmeta, mama 1851. godine”
Hasib Kečanović Krajišnika, valije su pokušavale i vojnom Pokušaj da se postigne sporazum i dogo-
pored nišana silom da zavedu red, ali im to nije pola- vor između velikih sila na konferenciji u
majke mladića zilo za rukom. Omer-paši Latasu je to Beču ne uspijeva, te Turska objavljuje rat
uspjelo. Međutim, godinu kasnije, opet Rusiji i napad na njihove snage u Vlaškoj.
što se osvjedočio da su stanovnici Bosan- izbija buna u Krajini koja je poticana Rusija se nadala pomoći Austrije i Pruske,
ske krajine spremni prihvatiti sve što Por- direktno iz Hercegovine. Saznavši za to, ali je ta pomoć na kraju izostala. Ovaj do-
ta od njih zahtijeva, Omer-paši nije ostalo Omer-paša Latas je poslao dvjestotinjak gađaj označava se kao kraj Svete alijanse.
ništa drugo nego da rješava sporne slučaje- ljudi da riješe kolovođe pobune koji su Francuzi, Britanci i Turci iskrcavaju se na
ve. Smijenio je muteselima Mehmed-pašu iz Hercegovine krenuli u Krajinu. Ipak, Krimu i opsjedaju Sevastopolj. U tom ratu
Bišćevića i naredio da odmah potpišu redi- nova buna u Bosanskoj krajini počela je glavnu ulogu na osmanskoj strani igrao
fu, da se naoružaju i upute u Sarajevo, na u januaru 1851. godine, a kao uzrok neza- je Omer-paša Latas, koji u prvom suko-
što su Krajišnici pristali. Tako je Bosanska dovoljstva navodilo se prikupljanje danka bu prešao Dunav kod Vidina i sa seljani-
krajina prva odabrala 300 regruta koji su za 1850. godinu kojeg je prikupljao hadži ma kalafatske regije zauzeo kozački grad
6. oktobra 1850. godine došli u Sarajevo. Jakub-beg, novi kajmakam u Bihaću koga Kalafat. Uslijedio je novi turski prelazak
Krajišnici su prihvatili Omer-pašine za- je postavio Omer-paša Latas. Dunava kod Oltenice, gdje je 4. novembra
htjeve, ali su ispunjeni i njihovi, pošto su došlo do teške bitke s Rusima. Osmanlije
tvrdili da se nisu pobunili protiv sultana Krajišnici-ustanici bunu su širili na su izborile svoju prvu pobjedu.
nego protiv domaćih silnika i rekli mu da Prijedor i Novi, te sačinili plan za osvaja-
će biti poslušni svakom veziru, ali ne i bo- nje Banje Luke, koju su naposljetku osvo- Bošnjaci su na mnogim ratištima
sanskim pašama koje su ih u crno zavile i jili, a uz nju još i Jajce. Carska vojska po- Osmanskog carstva igrali značajne ulo-
do prosjačkog štapa dotjerale, navodi Galib novo se pripremala da najuri Krajišnike, ge, pa tako i u slučaju Krimskog rata. U
Šljivo u knjizi Omer Lutfi-paša. a Omer-paša Latas još je jednom morao Bosni je tada vršena mobilizacija mladih
biti aktiviran. Sve je brzo riješio, padao Bošnjaka. U jednoj takvoj mobilizaciji biva
KRAJIŠNICI I RATOVANJE NA KRIMU je grad za gradom i predavao se bez bor- uzet i jedan Bošnjak iz bihaćkog naselja
be. Tako je Omer-paša Latas u 1850. go- Klokot. Odveden na Krim, ovaj se Kra-
Omer-paša je iz Krajine poveo regru- dini i prvoj polovini 1851. godine ugušio jišnik hrabro borio i život svoj dao za od-
te, što se nije moglo očekivati prije nje- nemire bosanskog plemstva u Bosanskoj branu Carstva i svog dina. U Krimskom
govog pohoda. Skoro tokom cijelog 19. krajini koje se oružjem odupiralo refor- ratu dogodila su se velika stradanja voj-
stoljeća smjenjivale su se bune bosanskih mama koje je Porta namjeravala provesti. nika Krajišnika. Međutim, ubrzo dolazi
do pada Sevastopolja, britanska mornarica
Krimski rat (1853–1856) vodio se iz- blokira Baltik i prijeti Sankt Peterburgu.
među Ruskog carstva i alijanse koju su Austrija prijeti ulaskom u rat, a novi ru-
sačinjavale Velika Britanija, Drugo fran- ski car Aleksandar II pristaje na primir-
cusko carstvo, Osmansko carstvo i Kra- je i pregovore, te je mirom sklopljenim u
ljevina Sardinija. Budući da je Napoleon Parizu potvrđena cjelovitost i nezavisnost
III težio ka međunarodnom utjecaju, Osmanskog carstva.
došlo je do spora oko prava na čuvanje
svetih mjesta u Palestini, tačnije Crkve DJEVOJKE PRONAŠLE SPOMEN-PLOČU
Kristova rođenja u Betlehemu, a sul-
tan pod pritiskom popušta Francuzima. Hasib Kečanović, zaljubljenik u histo-
Britanija i Francuska šalju svoje morna- riju iz bihaćkog naselja Klokot, priča kako
rice u Dardanele, a Rusija za to vrijeme bi spomen-ploča podignuta u čast nepo-
izvršava okupaciju Vlaške i Moldavske. znatog junaka, koji je poginuo boreći se
Bočni izgled ploče u stilu knjige
Ploča bačena u grmlje
56 8/11/2018 STAV