Page 56 - STAV broj 192
P. 56

DRUŠTVO

                                                              Na ploči od kamena bihacita, dimenzija oko 40 x 60 cm,
                                                              u obliku knjige zapisano je latinicom i arapskim pismom:
                                                              “Jedinac odveden na Krim, odveo ga Omer p. Latas. Tamo
                                                              poginuo. Nišan podiže, radi rahmeta, mama 1851. godine”

                                           Hasib Kečanović    Krajišnika, valije su pokušavale i vojnom      Pokušaj da se postigne sporazum i dogo-
                                                pored nišana  silom da zavedu red, ali im to nije pola-      vor između velikih sila na konferenciji u
                                               majke mladića  zilo za rukom. Omer-paši Latasu je to          Beču ne uspijeva, te Turska objavljuje rat
                                                              uspjelo. Međutim, godinu kasnije, opet         Rusiji i napad na njihove snage u Vlaškoj.
što se osvjedočio da su stanovnici Bosan-                     izbija buna u Krajini koja je poticana         Rusija se nadala pomoći Austrije i Pruske,
ske krajine spremni prihvatiti sve što Por-                   direktno iz Hercegovine. Saznavši za to,       ali je ta pomoć na kraju izostala. Ovaj do-
ta od njih zahtijeva, Omer-paši nije ostalo                   Omer-paša Latas je poslao dvjestotinjak        gađaj označava se kao kraj Svete alijanse.
ništa drugo nego da rješava sporne slučaje-                   ljudi da riješe kolovođe pobune koji su        Francuzi, Britanci i Turci iskrcavaju se na
ve. Smijenio je muteselima Mehmed-pašu                        iz Hercegovine krenuli u Krajinu. Ipak,        Krimu i opsjedaju Sevastopolj. U tom ratu
Bišćevića i naredio da odmah potpišu redi-                    nova buna u Bosanskoj krajini počela je        glavnu ulogu na osmanskoj strani igrao
fu, da se naoružaju i upute u Sarajevo, na                    u januaru 1851. godine, a kao uzrok neza-      je Omer-paša Latas, koji u prvom suko-
što su Krajišnici pristali. Tako je Bosanska                  dovoljstva navodilo se prikupljanje danka      bu prešao Dunav kod Vidina i sa seljani-
krajina prva odabrala 300 regruta koji su                     za 1850. godinu kojeg je prikupljao hadži      ma kalafatske regije zauzeo kozački grad
6. oktobra 1850. godine došli u Sarajevo.                     Jakub-beg, novi kajmakam u Bihaću koga         Kalafat. Uslijedio je novi turski prelazak
Krajišnici su prihvatili Omer-pašine za-                      je postavio Omer-paša Latas.                   Dunava kod Oltenice, gdje je 4. novembra
htjeve, ali su ispunjeni i njihovi, pošto su                                                                 došlo do teške bitke s Rusima. Osmanlije
tvrdili da se nisu pobunili protiv sultana                        Krajišnici-ustanici bunu su širili na      su izborile svoju prvu pobjedu.
nego protiv domaćih silnika i rekli mu da                     Prijedor i Novi, te sačinili plan za osvaja-
će biti poslušni svakom veziru, ali ne i bo-                  nje Banje Luke, koju su naposljetku osvo-          Bošnjaci su na mnogim ratištima
sanskim pašama koje su ih u crno zavile i                     jili, a uz nju još i Jajce. Carska vojska po-  Osmanskog carstva igrali značajne ulo-
do prosjačkog štapa dotjerale, navodi Galib                   novo se pripremala da najuri Krajišnike,       ge, pa tako i u slučaju Krimskog rata. U
Šljivo u knjizi Omer Lutfi-paša.                              a Omer-paša Latas još je jednom morao          Bosni je tada vršena mobilizacija mladih
                                                              biti aktiviran. Sve je brzo riješio, padao     Bošnjaka. U jednoj takvoj mobilizaciji biva
KRAJIŠNICI I RATOVANJE NA KRIMU                               je grad za gradom i predavao se bez bor-       uzet i jedan Bošnjak iz bihaćkog naselja
                                                              be. Tako je Omer-paša Latas u 1850. go-        Klokot. Odveden na Krim, ovaj se Kra-
    Omer-paša je iz Krajine poveo regru-                      dini i prvoj polovini 1851. godine ugušio      jišnik hrabro borio i život svoj dao za od-
te, što se nije moglo očekivati prije nje-                    nemire bosanskog plemstva u Bosanskoj          branu Carstva i svog dina. U Krimskom
govog pohoda. Skoro tokom cijelog 19.                         krajini koje se oružjem odupiralo refor-       ratu dogodila su se velika stradanja voj-
stoljeća smjenjivale su se bune bosanskih                     mama koje je Porta namjeravala provesti.       nika Krajišnika. Međutim, ubrzo dolazi
                                                                                                             do pada Sevastopolja, britanska mornarica
                                                                  Krimski rat (1853–1856) vodio se iz-       blokira Baltik i prijeti Sankt Peterburgu.
                                                              među Ruskog carstva i alijanse koju su         Austrija prijeti ulaskom u rat, a novi ru-
                                                              sačinjavale Velika Britanija, Drugo fran-      ski car Aleksandar II pristaje na primir-
                                                              cusko carstvo, Osmansko carstvo i Kra-         je i pregovore, te je mirom sklopljenim u
                                                              ljevina Sardinija. Budući da je Napoleon       Parizu potvrđena cjelovitost i nezavisnost
                                                              III težio ka međunarodnom utjecaju,            Osmanskog carstva.
                                                              došlo je do spora oko prava na čuvanje
                                                              svetih mjesta u Palestini, tačnije Crkve       DJEVOJKE PRONAŠLE SPOMEN-PLOČU
                                                              Kristova rođenja u Betlehemu, a sul-
                                                              tan pod pritiskom popušta Francuzima.              Hasib Kečanović, zaljubljenik u histo-
                                                              Britanija i Francuska šalju svoje morna-       riju iz bihaćkog naselja Klokot, priča kako
                                                              rice u Dardanele, a Rusija za to vrijeme       bi spomen-ploča podignuta u čast nepo-
                                                              izvršava okupaciju Vlaške i Moldavske.         znatog junaka, koji je poginuo boreći se

                                                              Bočni izgled ploče u stilu knjige

  Ploča bačena u grmlje

56 8/11/2018 STAV
   51   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61