Page 66 - STAV broj 192
P. 66
DRUŠTVO
po jedan bunar. U osmansko-austrijskom Dok su bošnjačka tjelesa zarobljenicima i vojskom. Otud posla
ratu između 1683. i 1716. godine stradala rastavljana i obogaljena beogradskom paši izvješće o događajima
je cijela tadašnja čaršija. Izgorjela je i dža- bojila Bosnu u crveno, Jukić u Posavini. Pismo završi ovim riječima:
mija. Ostala je samo munara. Na početku je klicao: “Omer-paša, nada “Pozdravite mi mog ljubljenog prijate-
19. stoljeća Osman-kapetan Gradaščević, naša!” Naposljetku, Latas lja Hafiz-pašu i recite mu neka ne jede
čiji je mezar u haremu ove džamije, na ru- optuži Jukića da je pronevjerio neko vrijeme riba iz Save, jer su se one
ševinama je uz postojeću munaru izgradio četrdeset osam hiljada bošnjačkim mesom hranile, koje sam ja
novu džamiju i osnovao vakuf za njeno pijastera što mu je u Jajcu kod Dobora u Bosnu stjerao.”
izdržavanje. Budući da je izgrađena u Šić dao da podijeli oštećenim
mahali, džamija se od tog vremena nazi- kršćanima. Uzalud se Jukić Dok su bošnjačka tjelesa rastavljana i
vala Šić Osman-begova džamija, a poslije branio da su novci kod njega i obogaljena bojila Bosnu u crveno, Jukić
Nova džamija. Danas je u narodu pozna- da ih nije potrošio je klicao: “Omer-paša, nada naša!” Napo-
ta kao Čaršijska džamija. Osman-efendi- sljetku, Latas optuži Jukića da je prone-
ja stradao je tragično poslije 1636. godine. Osmana II kojoj je bila izlika upad ko- vjerio četrdeset osam hiljada pijastera što
Zahvaljujući intrigama kojih nikada nije zaka u Osmansko carstvo 1621. godine, mu je u Jajcu dao da podijeli oštećenim
falilo, izgubio je nedužno glavu. Proto- te pogibiju Osmana II povodom janjičar- kršćanima. Uzalud se Jukić branio da su
kom vremena džamija je često bila rušena ske pobune u Stambolu, koja je uslijedila novci kod njega i da ih nije potrošio. Pro-
i popravljana. Nanovo je sagrađena 1939. godinu poslije. Isti događaj inspirirao je ču se u Carigradu da je Jukić u tamnici
godine, nakon što je bila do temelja sru- jednog Dubrovčanina i jednog Bošnja- ubijen, morade ga Omer-paša potpuno
šena. I u potonjem ratu nije je mimoišla ka. Za razliku od Gundulića, koji je više bolesna povesti na konju u Carigrad i tu
zla ruka, ali se iznova podigla. sklon Osmanu II nego janjičarima, sim- ga sultanu živa prikazati. U Carigradu se
patije Age na strani su janjičara. zauzme za Jukića austrijski konzul Pro-
Aga-dede spominje hajdučke prepa- kesch Osten i on bude prognan odatle u
de, konkretno u Modriči, pri kojima je Za prvog rata Karla VI s Osmanlijama Rim, pod uvjetom da se nikad više ne po-
naročito stradalo imanje emina deftedara (1716–1718) pao je Dobor u austrijske ruke. vrati u Bosnu. Jukić nakon nekoliko go-
Kasim-efendije i sina mu Ahmed-bega, Grad se predao 1716. godine, a posadi od dina oboli i u Beču se rastavi s vlastitom
a Jukić bilježi narodnu pjesmu Mijat To- 200 ljudi i s jednim begom bilo je dopu- dušom. Prije vlastite tragedije, radovao
mić i bezi Fetibegovići, u kojoj je opisano šteno povući se u Gračanicu. Nakon mira se tuđoj, ljudski griješivši u tome šta je
stradanje braće Fetibegovića iz Odžaka u Požarevcu, ostao je Dobor u osmanskoj dobro, a šta zlo, a tuđu je i zabilježio ne
od Mihovila Tomića i njegovih hajduka vlasti, ali u njega više nije vraćena posada. znajući da ga isto zlo čeka:
s Vučjak planine. Pretpostavlja se da su se članovi posade sa ...Izgiboše Posavljaci gerdno
svojim porodicama naselili u Gračanicu, Ljudi kažu i više hiljadah
Sam Aga-dede, kao i njegovi preci, grad Soko i njegovo podgrađe, a vjerovat- Sve podnovlje kervju natopiše
bio je pristaša tarikata. Na jednom mje- no i na područje susjednih Doborovaca. Gavranove mesa nahraniše
stu navodi da su mu preci sedam kolje- Najraširenije mišljenje o nastanku toponi- Bosna valja konje i junake
na unazad bili derviši. Aga-dede autor ma Doborovci vezano je za staru tvrđavu I lešove ni broja se nezna
je jedne osmanide u kojoj, kao i Gundu- Dobor. Usmena predaja kazuje da su Do- Nek se čudi Sava i Dunavo
lić, opjevava vojnu ekspediciju sultana borovci dobili ime po trojici zatvorenika I bijeli grade Biograde
koji su pobjegli iz Dobora kod Modriče i Šta je Bosna donijela dara
naselili se na ove prostore. Saznavši oda- Nek spominje Posavljačka majka
kle su došli, ljudi iz okoline ih prozvaše Odkada je Posavina ravna
Doborovci, pa tako i naselje dobi ime. Ni je više ljubah ucviljeno
Krajem 19. stoljeća postojalo je u Dobo- Ni junačke krvi proliveno...
rovcima prezime Doborčević, a u vezi s
nekadašnjom posadom tvrđave Dobor su
i prezimena Dizdarević, Džinidić, Bašić i
Serhatlić. U Gradačcu je danas poznato i
prezime Doborac.
PRED KRAJ OSMANSKOG VAKTA – ZLO
Zapamtiše Dobor i obližnja Vučjak
planina Omer-pašu Latasa i njegov kr-
vavi pir po Bosni. Nijedan rat ne donese
toliko strahota kao onaj u kojem se zara-
ćene strane međusobno poznaju. Pregazi
Omer-paša Dobor i Bosnu kod Dobora i,
nakon tri dana borbe, mnogi je Bošnjak
u Bosnu gazio, ali je nije pregazio. Po-
gide dvije hiljade Latasovih protivnika,
a ranjene i potopljene niko nije ni bro-
jao. Od Modriče do Gradačca bijaše paši
put slobodan. U Gračanici otpočinu sa
66 8/11/2018 STAV
