Page 70 - STAV broj 192
P. 70
KULTURA
postavlja to da ne smiju režirati ništa od STAV: U istoj zbirci nalaze se tekst Pri- mi reakcije onih kojima sam slao dramu
bh. drame. Ne treba biti genij istraživač- viđenja iz srebrenog vijeka, posvećen na čitanje. Drug koji od ‘92. živi vani nije
kog novinarstva pa da se vidi kako stvari žrtvama srebreničkog genocida, i mono- se prepoznao, neki su mi rekli kako ih je
stoje s domaćim dramama i repertoarima drama Lica, u kojoj ratni zločinac spo- drama emotivno potpuno razvalila jer su
u susjednim zemljama, a kako to izgleda znaje osjećaj krivnje. Na koji se način oni shvatili da su “ostali” u ‘92. Par njih mi
kod nas. Susjedne kulture žele vidjeti na nadopunjuju i sjedinjuju u ovoj zbirci, a je reklo da su bili prisutni na izmišljenom
sceni kako njih i njihovu dramsku knji- njihovi protagonisti, žrtve i zločinac po- derneku oko kojeg je organiziran drugi čin
ževnost doživljavaju gostujući režiseri. staju dio istog dramskog svijeta? komada. Jedna prijateljica mi je rekla da
Treba nam, naravno, više para, ali treba BAŠOVIĆ: Drama je forma koja uvijek drama jeste i odgovor na pitanje koje nam
nam i više strasti i povjerenja u ono što nudi neku sliku čovjeka. I kada igra tra- često postavljaju: A kako to niste znali da
imamo. Našim sjajnim glumcima godine fiku, glumac na sceni još je uvijek čovjek. će biti rat kad je sve upućivalo na to? Zai-
prolaze a da nisu odigrali ni trećinu onog Tako je i sa zločincem, tako je i sa žrtva- sta, meni su ostale karte za koncert “Obo-
što su mogli i morali odigrati. ma. I oni koji su činili zločine i oni koji jenog programa”, koji je u Sarajevu trebao
STAV: Nedavno je završeno 58. izdanja su te zločine pretrpjeli jesu ljudi, od ko- svirati sredinom aprila ‘92. Naslov drame
Festivala MESS, gdje ste očekivali uvr- jih neki žive tu oko nas. Ja nisam pisac je naslov pjesme koju je grupa “Protest”
štenje i prikazivanje i predstave Bal- koji će “pjevati o požarima sunca na za- snimila u opkoljenom Sarajevu, dakle, na-
kanska tužbalica režisera Stevana Bo- lasku”, ali također ne mislim da je izbor kon trenutka u kojem moj komad završava,
drože, teatarskog omnibusa sačinjenog teme dovoljan za dobru dramu. Moju knji- tako da drama sugerira neki kontinuitet.
od tri teksta: Kino-oko Almira Imširevi- gu, s jedne strane, uokviruje priča o ženi Ne znam živi li taj neki sarajevski duh još
ća, Prst Doruntine Bashe, te Vaša Lica koja traži svoje mrtve i koja želi očuvati uvijek, ali mi se čini da je on ponekad po-
iz zbirke. Ipak, predstava na kraju nije život, a, s druge strane, priča je o nekome put duha Hamletovog oca: povod za veli-
odabrana. Koji su Vaši utisci o ovogo- ko se protivi životu i onom ljudskom u ke dileme i bolna prepoznavanja. Helem
dišnjem MESS-u i selekciji predstava, a nama. Veliki Péter Szondi govorio je da nejse. Da parafraziram Jarryjevog kralja
kakav imate stav prema onome što ovaj moderna drama nastaje u renesansi kada Ubuja: Dok ima Poljaka, bit će i Poljske.
festival predstavlja u protekloj deceniji? čovjek u dramu ulazi kao čovjek – između
BAŠOVIĆ: Jedina informacija koju sam – drugih – ljudi. Izgleda da je dvadeseto STAV: Vi ste, dakle, jedan od rijetkih ak-
dobio jeste da predstava Balkanska tužba- stoljeće ovu mogućnost dovelo u pitanje. tivnih bh. teatarskih teoretičara, dramski
lica nije uvrštena na MESS zato što je se- STAV: Drama Sarajevo Feeling posveta je ste pisac i scenarist, teatarski selektor,
lekcija već bila završena. Francuzi imaju posljednjoj prijeratnoj generaciji. Među- urednik književnog časopisa, profesor
jednu frazu koja otprilike kaže: Vjerujem tim, to nije tekst koji s nostalgijom gleda na Filozofskom fakultetu u Sarajevu te
u gospođino poštenje, ne bih provjeravao. na neko “staro” Sarajevo za kojim danas na Akademiji scenskih umjetnosti. Na
Kao i većina kolega iz moje generacije, ja žale dežurni kritičari ovog “novog” Sara- kojem se od ovih polja osjećate najispu-
sam odrastao i zavolio pozorište zahvalju- jeva, iako većina njih više ne živi ovdje. njenije i najostvarenije i na koji se način
jući poslijeratnim izdanjima MESS-a, na Da li “sarajevski duh” još uvijek živi, da ove oblasti sjedinjuju u Vašoj ličnosti, u
kojima smo zaista mogli vidjeti evropski li je to upravo tekst o sarajevskom duhu Almiru Bašoviću?
relevantne predstave. Nažalost, današnji koji nikad neće umrijeti i ljudima u koji- BAŠOVIĆ: Najdraže bi mi bilo da sam
MESS je daleko od tih izdanja. ma on i dalje živi? samo dramski pisac i dramaturg. Međutim,
STAV: Vratimo se na knjigu. Kako je na- BAŠOVIĆ: To je drama za koju danas bojim se da bi danas i u sredinama koje su
stajala i tokom kojeg perioda ova zbir- imam osjećanje da je pišem od januara drami naklonjenije od naše dramski pisac
ka, čije su drame formom i sadržajem ‘96, otkako sam skontao da sam preživio možda gladovao čak i ukoliko bi pisao po
apsolutno različite? Na koji se način u rat. Dio tog feelinga rekonstruiran je na jednog Hamleta godišnje. Kao proletersko
jednoj cjelini stapaju moralitet, dječija osnovu tristo pisama koje mi je od sep- dijete, volim pošteno zaraditi hljeb od ko-
drama, antička komedija, komad s pje- tembra ‘90. do septembra ‘91. godine u jeg živim, a kredit za stan otplaćujem ra-
vanjem i pucanjem i monolog u modelu JNA slala raja iz Sarajeva. Zanimljive su deći kao profesor. Ovo nabrajanje poslova
Heinera Müllera? u Vašem pitanju me podsjeti: nedavno mi
BAŠOVIĆ: Drama Priviđenja iz srebre- je jedan prijatelj u šali rekao da Sarajevo
nog vijeka nastala je prije petnaest go- nikad nije voljelo ljude koji puno rade,
dina i imala je zapažen pozorišni život. tako da je on iznenađen što još uvijek nije
Posljednju dramu, Sarajevo Feeling, za- čuo kako mene okolo traže s pajserima.
vršio sam ljetos. U pogovoru knjizi moj
prijatelj Svetislav Jovanov tvrdi da je to STAV: Uskoro izlazi novi broj časopisa
knjiga koja svjedoči o sazrijevanju i da je Život, čiji ste urednik, a koji je, čini se,
mojim dramama zajedničko propitivanje pronašao svoje mjesto na bh. književ-
savremenog teatra i društva kroz dijalog noj sceni i u kulturnom životu BiH. Da
s velikim autorima evropske drame. Do- li možete najaviti sadržaj novog broja?
voljno sam pozorište upoznao iznutra, BAŠOVIĆ: U novom broju ćemo objaviti
tako da, naravno, ne očekujem da neko na intervju s našim velikim piscem Irfanom
eventualnu postavku moje drame dolazi Horozovićem, a najduži blok posvećen je
s enciklopedijom ili udžbenikom. Meni pedesetoj godišnjici događaja iz 1968. godi-
je kao piscu bilo važno baviti se pričom ne. Tu je niz sadržaja, posebno mi je drago
i ponuditi glumcima nekakav izazov, pri- da ćemo objaviti tekst Jurija Tinjanova O
tom sam se trudio odati priznanje onima parodiji, koji je prevela i priredila kolegica
od kojih sam učio. Adijata Ibrišimović-Šabić, zatim izbor iz
omanske poezije, veliki broj prikaza knji-
ga i zanimljivih prijevoda itd. n
70 8/11/2018 STAV
