Page 74 - STAV broj 192
P. 74
KULTURA
bi se skrenula pažnja na taj utjecaj mekam- govornog područja. Početkom 2016. godi- ILAHIJE SU U KRIZI
ske muzike”, kaže Redžepagić. ne pozvao sam je da dođe u Sarajevo, da
snimimo video za numeru koju sam kom- Smatram da su ilahije koje danas slušamo
On tvrdi da su najveći utjecaj na me- ponirao. Nakon prvih taktova zajedničkog u krizi, prije svega zbog muzike. Neprihvat-
lodiju sevdalinke imala dva mekama, ili muziciranja, znao sam da je to to i da će ljivo je da se ilahija prati akordima koji su
dvije skale orijentalne muzike: hidžaz i se naša saradnja nastaviti”, kaže Mirza. karakteristika zapadnoevropske muzike, a
nikriz. “Ova dva mekama čine sevdalinku to je danas pravilo. Ilahije moraju biti za-
specifičnom. Kada bismo nekim ljudima Prvi javni nastup i prvi domaći flamen- snovane na mekamskoj muzici, to je njiho-
u Sloveniji počeli svirati mekam hidžaz ili ko-šou u Bosni i Hercegovini izveden je u vo izvorište i njihova suština. Do sada sam
nikriz, oni bi pomislili na sevdalinku. Mi februaru 2016. godine, kad su Mirza i Nina imao mnogo ponuda da sviram ilahije, ali
ne znamo kako je nešto zvučalo prije sto nastupili u klubu “Mash”. “Bio sam ner- nikad na to nisam pristao, naprosto zbog
godina ako nemamo zapis, ali znamo da vozan. I pored velikog broja nastupa koje toga što se ne slažem s tim kako ilahije da-
su ova dva mekama i danas dominantna sam imao, ovaj je bio poseban jer sam bio nas zvuče. Smatram da se u ilahije ne treba
u melodiji sevdalinke”, ističe Redžepagić. svjestan da je to veliki korak za mene, da stavljati ni višeglasje jer je to karakteristika
se tim nastupom udaraju temelji flamenka crkvene muzike, a ne mekamske, iz koje
PLODONOSNA SARADNJA u našoj zemlji. Izašli smo na scenu i već je ilahija proistekla. To može biti zanimljivo
S NINOM ĆORIĆ nakon prvih taktova vidjeli smo osmijehe kao eksperiment, ali to ne može biti osno-
ljudi u publici, što nam je iz numere u va na kojoj gradimo ilahiju. To je isto kao
Nakon povratka u Sarajevo, Mirza na- numeru davalo vjetar u leđa. Svirali smo da supu jedemo viljuškom. S druge stra-
stavlja raditi na vlastitom usavršavanju, tra- tradicionalne flamenko-numere, nekoliko ne, potpuno je pogrešno komercijalizirati
gajući za ljudima s kojima bi mogao ostva- mojih kompozicija i djela velikih umjet- ilahije. To je ono na šta ja ne bih pristao.
riti saradnju. “Upoznao sam ovdje neke nika flamenka, kao što su Carmen Lina- Ali i to treba posmatrati kao povezane fe-
Špance s kojima sam postao dobar prijatelj res, Camarón de la Isla, Diego del Gastor i nomene jer je komercijalizacija ilahija do-
i s kojima sam dijelio flamenko-iskustva. drugi”, prisjeća se, ističući da saradnja s prinijela “popularizaciji” njenih nota. A time
Mnogo sam naučio od njih iako oni nisu flamenko-plesačima iz Slovenije traje i smo ubili njenu suštinu.
muzičari. Naravno, usput smo upoznali još danas. Slovenci, kako kaže, imaju veoma
neke ljubitelje flamenka. Iako bi nekima bogatu flamenko-scenu, te u Sloveniji če- proljeća, početak cvjetanja prirode, tako
imponiralo što su jedini u nečemu, mene sto nastupa s plesačima flamenka Urškom da je i ovaj naš ‘Nairuz’ početak uzbud-
beskrajno rastužuje saznanje da sam jedi- Centom i Mitjom Obedom. ljive muzičke avanture. Almedin Varo-
ni flemenko-gitarist u Bosni i Hercegovi- šanin je vokal i nejzen s dugogodišnjim
ni. Mislim da je muzika stvorena kako bi PROJEKT “NAIRUZ” – SPOJ FLAMENKA, iskustvom u izvođenju sufijske muzike.
se dijelila s drugima, da je ona džematski MEKAMSKE MUZIKE I SUFIJSKE Rođeni je Novopazarac, a veliki dio svog
fenomen i da nema mnogo smisla svoditi POEZIJE djetinjstva proveo je u Istanbulu, gdje
je na individualnu upotrebu”, kaže Mirza. se upoznao s turskom klasičnom muzi-
Uskoro nakon povratka iz Granade dobio Ove godine Mirza je nastupio na “Jazz kom. Po povratku u Novi Pazar aktivno
je poziv od zagrebačke flamenko-pjevači- Festu” s Danielom Moreom i Almedi- se bavi izvođenjem orijentalne muzike s
ce Nine Ćorić, vjerovatno jedine pjevači- nom Varošaninom, predstavljajući projekt fokusom na muziku sufijske tradicije. S
ca flamenka s prostora bivše Jugoslavije. “Nairuz”. Almedinom sarađujem već nekoliko go-
“Počeli smo s nekim malim koncertima dina. Daniel More je izraelsko-meksički
na kojima smo ljude morali upoznavati s “‘Nairuz’ je spoj flamenka i makamske kontrabasist koji trenutno živi u Novom
tom muzikom. Morali smo učiti svoju pu- muzike s elementima sufijske poezije. U Sadu. Njegov izvođački opus temelji se
bliku da nismo klupski izvođači. Na prvih pitanju je dijalog između različitih mu- na klasičnoj muzici, džezu, orijentalnoj
nekoliko nastupa prekidali smo izvođenje zičkih tradicija koje su, zapravo, slične i i world muzici. Upoznali smo se ljetos na
kako bismo ljudima rekli da nema priče i dijele isti korijen. Gitara je potomak arap- ‘Ethno Fusion Festu’ u Beogradu, gdje
galame. Saradnja s Ninom bila je plodono- skog ouda, a kako nisam virtuoz na oudu, smo svirali zajedno. Izuzetno mi se svi-
sna. Kad sam je prvi put čuo kako pjeva, onda sam gitaru prilagodio tako da može đa njegov muzički senzibilitet koji je do-
bio sam fasciniran njenim umijećem jer je dijelom zvučati kao oud. Flamenko-for- sta sličan mom”, ističe Mirza. Trenutno
pjevanje flamenka teško. U prvi mah, po- me izrazito su ritmične, s dosta akcenata se u Damasku izrađuje oud po Mirzinoj
mislio sam da je Španjolka zbog savršenog i u kombinaciji s Almedinovim glasom,
izgovora riječi prilikom pjevanja, što je teš- koji pjeva poeziju sufijskih velikana, do-
ko postići ljudima koji nisu sa španskog bije se druga, duhovna, meditativna di-
menzija. Ime ‘Nairuz’ označava rađanje
narudžbi, što posebno raduje ovog mla-
Mislim da je muzika dog umjetnika jer će s oudom i “Nairuz”
stvorena kako bi se zvučati autentičnije.
Ko je bar jednom slušao Mirzu Redže-
dijelila s drugima, pagića, makar ne znao ništa o muzici,
da je ona džematski morao je uvidjeti majstorstvo s kojim
fenomen i da nema prebire po žicama gitare. Kao da prevo-
mnogo smisla svoditi di govor duše, govor koji do nas dopire
preko nota, ne govora, izražavajući či-
je na individualnu stu emociju neopterećenu značenjima
upotrebu utkanim u riječi. “A muzika i jeste čista
emocija. Ona nastaje kao emotivno-in-
telektualni proces, ali prava muzika re-
zultat je čiste emocije oslobođene stega
intelekta”, poručuje Mirza. n
74 8/11/2018 STAV
