Page 19 - STAV broj 427
P. 19
Nakon izlaska iz fočanskog zatvora permanentno djelovanje. Zapravo, on go-
25. novembra 1988. godine Izetbegović je vori o totalnoj predanosti i radu prema Bo-
imao 63 godine i, reklo bi se, bio spreman žijem planu koji je namijenio ljudima, a što
za penzionerske dane u kojima bi se mogao je objavljeno putem Knjige.
posvetiti sređivanju zatvorskih bilješki koje „Kada sam davno, kao mlad čovjek, či-
je pravio iz dana u dan. Troje djece (Bakir, tao Kur’an, znam da sam se poseb no zau-
Lejla i Sabina) imalo je svoje živote i kari- stavljao kod ajeta koja su govorila o radu,
jere tako da roditeljsku brigu o egzistenciji borbi, pravednosti. O tome mi svjedoči i
djece nije imao. Imao je nešto drugo, život- jedna sveščica iz tog vremena koja se ne-
no iskustvo i britko kritičko razmišljanje kim sluča jem sačuvala i koja je puna takvih
o društvu i pojavama u njemu koje bi bilo i sličnih ajeta, ustvari izvadaka iz Kur’ana.
dobro objaviti. No, umjesto toga i unatoč Dobro se sjećam da sam kao mladić bio po-
svemu, postao je politički lider bošnjač- sebno impresioni ran ajetom koji govori o
kog naroda. obavezi otpora tiraniji.“
Jednom drugom prilikom, govoreći
IZRASTANJE I SAZRIJEVANJE povodom godišnjice početka objavljivanja
Opsesivno čitanje filozofskih dijela u Kur’ana, Izetbegović jasno daje do znanja
vrijeme eskalacije Drugog svjetskog rata da islam ne smatra tek religijom i pojašnja-
i manično traženje odgovora o smislu čo- va što, po njegovom mišljenju, islam jeste i
vjekovog postojanja doveli su ga do stup- koje su obaveze muslimana. Za njega „islam
nja potpune uvjerenosti u validnost islama je sveobuhvatan sistem ljudskog života...“,
i vlastitog mišljenja o njemu. Vrhunac, sva- i kaže: „u posljednjim decenijama (otkako
kako, predstavlja dovršetak kontroverzne se sve više spominje islamski preporod) po-
Islamske deklaracije 1970. godine. Između činje da znači više od jedne puke naučne svijetu, preinačen je u „poziv za povratak u
konceptualnog uobličavanja Islama između konstatacije: ova formula dobiva borbeni mrak“ i učinjen društveno neprihvatljivim.
Istoka i Zapada i Izetbegovićevog prvog bo- prizvuk i hoće da bude zahtjev da musli- Još gore od toga, ovakvo promišljanje
ravka u zatvoru, te temeljnih postavki izni- mani u islamu (a ne u stranim ideologija- postalo je i pravno kažnjivo, prvenstveno
jetih u Islamskoj deklaraciji stoji niz članaka ma) potraže rješenja za sve svoje probleme, u socijalističkim diktaturama, a potom i u
i nekoliko predavanja kojima je nastojao ne samo duhov ne i lične nego podjednako zemljama s islamskom većinom neovisno o
doprijeti u javnost idejama i razmišljanji- i društvene i političke“. društvenom uređenju. Nobilov međuzavi-
ma o vjeri, političkim sistemima i ostalim Hrvatski autor, iako je u konkretnom sni svijet, dakle, onaj pseudoliberalni (Za-
pitanjima i temama koja su ga zaokuplja- slučaju govorio o islamskom fundamenta- pad) i konkretno nehumani (Istok), islam-
la. Islamska deklaracija pak predstavljala je, lizmu, Mario Nobilo, kazao je da islamski ski puritanizam jednim njegovim krakom
kako je primijetio bosanskohercegovački fundamentalizam uranjanjem u vlastitu okrenuo je ka vrlo dvojbenom djelovanju,
pjesnik i profesor sarajevskog FIN-a (Fa- prošlost želi da se izolira od „pokvarenosti tako da je „borba za povratak osnovama“
kultet islamskih nauka) Džemaludin La- vremena“ i konstatirao da je u današnjem zamijenjena makijavelističkim poimanjem
tić, „tipični politički manifest iz islamske međuzavisnom svijetu takva izolacija ne- politike, čime je i prvotna ideja izvitopere-
perspektive“. moguća. Zato islamski fundamentalizam na i napuštena. Izetbegović, svakako, nije
O islamu je Izetbegović razmišljao, u mora težiti da ovlada svijetom, izbori pred- bio na tragu radikalizacije i makijavelizma.
prvom redu, kao o sistemu. Kao vjeru ga nost svoga svjetonazora i svim sredstvima Dapače, njegov liberalni duh mu to nije do-
je volio i živio u skladu s vlastitim shva- odgovori na političke i civilizacijske iza- zvoljavao isto kao što mu islamski pogled
tanjima. Čvrstina vjerovanja i uvjerenja, zove drugih ideologija, koje ugrožavaju na svijet nije dopuštao ideološko lutanje.
kako je već kazano, bila je neupitna, po- samu bit islama. Beskompromisnost u promoviranju isla-
novo osvojena, prema Izetbegovićevim ri- Islamski fundamentalizam, dakle, treba ma i kritički odnos prema muslimanima
ječima, nakon adolescentskog „skretanja“ se promatrati na način koji je jedini mo- nikako ga nisu napuštali. Govoreći o ženi
zbog utjecaja određenih filozofskih djela, guć ukoliko se želi shvatiti bit islamske re- u islamu, on naglašava da „mi nismo zado-
ali ga je stalno i iznova zaokupljala druš- nesanse – vraćanje osnovama i temeljima voljni stanjem i položajem žene u islam-
tvena dimenzija koja je dolazila sa strani- islamskog učenja o čovjeku i njegovoj ulozi skoj porodici i društvu, ali ne zato što on
ca Kur’ana. Osvrt sličan Izetbegovićevom i svrsi – a ne na principu kakofonije koja nije evropski, nego zato što on nije dovolj-
osvrtu o društvu, zajednici i ulozi islama vlada o ovoj temi u medijima i publicisti- no islamski“. Dosta godina kasnije, tokom
dao je i Mario Nobilo, petnaestak godina ci. S tim u vezi se može reći da je Izetbe- agresije i rata u Bosni i Hercegovini, dao je u
nakon Islamske deklaracije, kad je kazao da gović bio islamski fundamentalista jer je odgovoru njemačkom novinaru (5. 11. 1994)
„islam sadrži veliki politički potencijal jer zagovarao „povratak osnovama i suštini koji je Izetbegovićevu toleranciju nepotrebno
regulira cjelokupnu vjernikovu egzistenciju. islamskog učenja“. postavio u okvire europejstva slično mišlje-
(…) Religioznost muslimana ne iscrpljuje Slika o „islamistima“, što je savremeni nje u kojem ističe islamske vrijednosti. Na
se u introvertnoj pobožnosti, već u djelova- termin kojim se nastoji omalovažiti islam- konstataciju novinara da je on „poznat kao
nju kroz zajednicu“. Ovakva razmišljanja, ske političke mislioce i osobe s kritičkim musliman evropske tradicije i tolerancije,
dapače, nisu produkt određenih filozofskih odnosom prema tekovinama zapadne demo- otvoren prema cijelom svijetu“, šta misli o
razmišljanja, nategnutih premisa i rasprava, kratije i umrlog istočnog socijalizma, nije glasinama u zapad noj štampi o takozvanoj
već općeprihvaćeni stav muslimana o vla- slika koju oni sami o sebi stvaraju već se u islamizaciji u Bosni i Herce govini, Izetbe-
stitoj poziciji, čak predodređenosti. kontekstu svjetskih geopolitičkih i strate- gović je bio bolno otvoren i jasan.
Izetbegović je, manje-više, u svojim gijskih koncepata o njima stvara. Koncept „Vraćanje vjeri je gotovo opći fenomen
tekstovima nastojao podvući ulogu koju „povratka na osnove“, zahvaljujući svjetskim na svim prostorima na kojima je komuni-
je, prema njegovom shvatanju, Bog na- društveno-političkim procesima u 20. sto- zam brutalno suzbijao religiju pedeset ili
mijenio ljudima, a to je konstantni rad i ljeću i društvenim kretanjima u islamskom sedamdeset godina. Islamiza cija, kako vi
STAV 12/5/2023 19