Page 19 - STAV broj 427
P. 19

Nakon izlaska iz fočanskog zatvora   permanentno djelovanje. Zapravo, on go-
          25. novembra 1988. godine Izetbegović je   vori o totalnoj predanosti i radu prema Bo-
          imao 63 godine i, reklo bi se, bio spreman   žijem planu koji je namijenio ljudima, a što
          za penzionerske dane u kojima bi se mogao   je objavljeno putem Knjige.
          posvetiti sređivanju zatvorskih bilješki koje   „Kada sam davno, kao mlad čovjek, či-
          je pravio iz dana u dan. Troje djece (Bakir,   tao Kur’an, znam da sam se poseb no zau-
          Lejla i Sabina) imalo je svoje živote i kari-  stavljao kod ajeta koja su govorila o radu,
          jere tako da roditeljsku brigu o egzistenciji   borbi, pravednosti. O tome mi svjedoči i
          djece nije imao. Imao je nešto drugo, život-  jedna sveščica iz tog vremena koja se ne-
          no iskustvo i britko kritičko razmišljanje   kim sluča jem sačuvala i koja je puna takvih
          o društvu i pojavama u njemu koje bi bilo   i sličnih ajeta, ustvari izvadaka iz Kur’ana.
          dobro objaviti. No, umjesto toga i unatoč   Dobro se sjećam da sam kao mladić bio po-
          svemu, postao je politički lider bošnjač-  sebno impresioni ran ajetom koji govori o
          kog naroda.                       obavezi otpora tiraniji.“
                                               Jednom drugom prilikom, govoreći
          IZRASTANJE I SAZRIJEVANJE         povodom godišnjice početka objavljivanja
            Opsesivno čitanje filozofskih dijela u   Kur’ana, Izetbegović jasno daje do znanja
          vrijeme eskalacije Drugog svjetskog rata   da islam ne smatra tek religijom i pojašnja-
          i manično traženje odgovora o smislu čo-  va što, po njegovom mišljenju, islam jeste i
          vjekovog postojanja doveli su ga do stup-  koje su obaveze muslimana. Za njega „islam
          nja potpune uvjerenosti u validnost islama   je sveobuhvatan sistem ljudskog života...“,
          i vlastitog mišljenja o njemu. Vrhunac, sva-  i kaže: „u posljednjim decenijama (otkako
          kako, predstavlja dovršetak kontroverzne   se sve više spominje islamski preporod) po-
          Islamske deklaracije 1970. godine. Između   činje da znači više od jedne puke naučne   svijetu, preinačen je u „poziv za povratak u
          konceptualnog uobličavanja Islama između   konstatacije: ova formula dobiva borbeni   mrak“ i učinjen društveno neprihvatljivim.
          Istoka i Zapada i Izetbegovićevog prvog bo-  prizvuk i hoće da bude zahtjev da musli-  Još gore od toga, ovakvo promišljanje
          ravka u zatvoru, te temeljnih postavki izni-  mani u islamu (a ne u stranim ideologija-  postalo je i pravno kažnjivo, prvenstveno
          jetih u Islamskoj deklaraciji stoji niz članaka   ma) potraže rješenja za sve svoje probleme,   u socijalističkim diktaturama, a potom i u
          i nekoliko predavanja kojima je nastojao   ne samo duhov ne i lične nego podjednako   zemljama s islamskom većinom neovisno o
          doprijeti u javnost idejama i razmišljanji-  i društvene i političke“.  društvenom uređenju. Nobilov međuzavi-
          ma o vjeri, političkim sistemima i ostalim   Hrvatski autor, iako je u konkretnom   sni svijet, dakle, onaj pseudoliberalni (Za-
          pitanjima i temama koja su ga zaokuplja-  slučaju govorio o islamskom fundamenta-  pad) i konkretno nehumani (Istok), islam-
          la. Islamska deklaracija pak predstavljala je,   lizmu, Mario Nobilo, kazao je da islamski   ski puritanizam jednim njegovim krakom
          kako je primijetio bosanskohercegovački   fundamentalizam uranjanjem u vlastitu   okrenuo je ka vrlo dvojbenom djelovanju,
          pjesnik i profesor sarajevskog FIN-a (Fa-  prošlost želi da se izolira od „pokvarenosti   tako da je „borba za povratak osnovama“
          kultet islamskih nauka) Džemaludin La-  vremena“ i konstatirao da je u današnjem   zamijenjena makijavelističkim poimanjem
          tić, „tipični politički manifest iz islamske   međuzavisnom svijetu takva izolacija ne-  politike, čime je i prvotna ideja izvitopere-
          perspektive“.                     moguća. Zato islamski fundamentalizam   na i napuštena. Izetbegović, svakako, nije
            O islamu je Izetbegović razmišljao, u   mora težiti da ovlada svijetom, izbori pred-  bio na tragu radikalizacije i makijavelizma.
          prvom redu, kao o sistemu. Kao vjeru ga   nost svoga svjetonazora i svim sredstvima   Dapače, njegov liberalni duh mu to nije do-
          je volio i živio u skladu s vlastitim shva-  odgovori na političke i civilizacijske iza-  zvoljavao isto kao što mu islamski pogled
          tanjima. Čvrstina vjerovanja i uvjerenja,   zove drugih ideologija, koje ugrožavaju   na svijet nije dopuštao ideološko lutanje.
          kako je već kazano, bila je neupitna, po-  samu bit islama.             Beskompromisnost u promoviranju isla-
          novo osvojena, prema Izetbegovićevim ri-  Islamski fundamentalizam, dakle, treba   ma i kritički odnos prema muslimanima
          ječima, nakon adolescentskog „skretanja“   se promatrati na način koji je jedini mo-  nikako ga nisu napuštali. Govoreći o ženi
          zbog utjecaja određenih filozofskih djela,   guć ukoliko se želi shvatiti bit islamske re-  u islamu, on naglašava da „mi nismo zado-
          ali ga je stalno i iznova zaokupljala druš-  nesanse – vraćanje osnovama i temeljima   voljni stanjem i položajem žene u islam-
          tvena dimenzija koja je dolazila sa strani-  islamskog učenja o čovjeku i njegovoj ulozi   skoj porodici i društvu, ali ne zato što on
          ca Kur’ana. Osvrt sličan Izetbegovićevom   i svrsi – a ne na principu kakofonije koja   nije evropski, nego zato što on nije dovolj-
          osvrtu o društvu, zajednici i ulozi islama   vlada o ovoj temi u medijima i publicisti-  no islamski“. Dosta godina kasnije, tokom
          dao je i Mario Nobilo, petnaestak godina   ci. S tim u vezi se može reći da je Izetbe-  agresije i rata u Bosni i Hercegovini, dao je u
          nakon Islamske deklaracije, kad je kazao da   gović bio islamski fundamentalista jer je   odgovoru njemačkom novinaru (5. 11. 1994)
          „islam sadrži veliki politički potencijal jer   zagovarao „povratak osnovama i suštini   koji je Izetbegovićevu toleranciju nepotrebno
          regulira cjelokupnu vjernikovu egzistenciju.   islamskog učenja“.    postavio u okvire europejstva slično mišlje-
          (…) Religioznost muslimana ne iscrpljuje   Slika o „islamistima“, što je savremeni   nje u kojem ističe islamske vrijednosti. Na
          se u introvertnoj pobožnosti, već u djelova-  termin kojim se nastoji omalovažiti islam-  konstataciju novinara da je on „poznat kao
          nju kroz zajednicu“. Ovakva razmišljanja,   ske političke mislioce i osobe s kritičkim   musliman evropske tradicije i tolerancije,
          dapače, nisu produkt određenih filozofskih   odnosom prema tekovinama zapadne demo-  otvoren prema cijelom svijetu“, šta misli o
          razmišljanja, nategnutih premisa i rasprava,   kratije i umrlog istočnog socijalizma, nije   glasinama u zapad noj štampi o takozvanoj
          već općeprihvaćeni stav muslimana o vla-  slika koju oni sami o sebi stvaraju već se u   islamizaciji u Bosni i Herce govini, Izetbe-
          stitoj poziciji, čak predodređenosti.  kontekstu svjetskih geopolitičkih i strate-  gović je bio bolno otvoren i jasan.
            Izetbegović je, manje-više, u svojim   gijskih koncepata o njima stvara. Koncept   „Vraćanje vjeri je gotovo opći fenomen
          tekstovima nastojao podvući ulogu koju   „povratka na osnove“, zahvaljujući svjetskim   na svim prostorima na kojima je komuni-
          je, prema njegovom shvatanju, Bog na-  društveno-političkim procesima u 20. sto-  zam brutalno suzbijao religiju pedeset ili
          mijenio ljudima, a to je konstantni rad i   ljeću i društvenim kretanjima u islamskom   sedamdeset godina. Islamiza cija, kako vi


                                                                                                    STAV 12/5/2023 19
   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24