Page 21 - STAV broj 427

i sile, ideala i interesa, duhovne zajednice i mora biti maksimalno efikasno i maksimal- pakao (sjećate se Sartra), nego nešto što se
države, dob rovoljnosti i prisile“. Opisujući no humano.“ Što se želi reći? prihvaća i podrazumijeva (…) Za mene to je
dalje što to zapravo znači u konkretnom slu- Demokratska i slobodna društva imaju teret i prednost Bosne, ono što nju izdvaja i
čaju, naglasak stavlja na vjeru, moral i savjest, svoje nepromjenjive vrijednosti i odnose, čini posebnom u dobrom smislu te riječi.“
a ne na zakon i određene institucije. Time iako su društva i države otvorenog politič-
ponovo pokazuje da iz vlastite borbe koju kog pluralizma. Primjer zakonodavstva je ZAKLJUČAK
je prošao, sukoba pojedinca protiv okrut- dobar da bi se egzemplarno pojačala tvrd- Alija Izetbegović svojim stavovima i odno-
nog sistema, teško može izaći i objektivno nja jer pravni okvir bilo kojeg poretka ne som prema svijetu koji ga okružuje nastojao je
pokušati postaviti odnose unutar islamskog dozvoljava umetanje zakona i normi dru- sebe definirati kao kritičkog mislioca, ali i kao
poretka i njega spram drugih sistema i ide- goga, osim u rijetkim i izuzetnim slučaje- otvorenog i nepokolebljivog antikomunistu.
ologija. Smatrao je da se u Kur’anu nalazi vima. Izetbegović, kad govori o nepostoja- Dijeljenje njegovih stavova sa sličnim stavo-
relativno malo pravih „zakona“, a mnogo nju koegzistencije između islamske vjere i vima koji su dolazili iz mladomuslimanskog
više „vjere“ i zahtjeva za praktičnim djelo- neislamskih društvenih i političkih insti- intelektualnog, ali i općebošnjačkog kruga
vanjem u skladu s ovom vjerom. tucija, govori o tome da jasno definirani su evidentni. Mustafa Busuladžić, jedan od
Postavivši odnose u ovu dvojbenu ra- principi islamskog poretka i ćudoređa ne značajnijih bošnjačkih intelektualaca, koga
van, s pozicije islamskog prava, Izetbe- mogu biti supstituirani bilo kojim drugima, su komunističke vlasti pogubile nakon ula-
gović dalje pokušava pojasniti kako se ma kakvi oni, prema izvanjskoj formi, bili. ska u Sarajevo 1945. godine, veoma je izričit
ovakvi parametri primjenjuju i postaju On je tu vjernik, a ne pravnik, filozof ili kad kaže da je „Islam naravni protivnik ko-
društveno operativni. U objašnjenju je nešto treće i ne ulazi u suštinu propisa, već munizma. Nauk islama nespojiv je s duhom
izrekao i stav koji ga je, u očima protiv- vjeruje da su oni najbolji. Ovakvim stavom komunizma. Oni su vječni protivnici i gdje
nika, najviše inkriminirao i učinio „ne- on svakako ne zagovara isključivost i ne- jedan vlada, nema mjesta drugome. Gdje se
trpeljivim“. Naime, izvodeći određene toleranciju, odnosno podređivanje nemu- primjenjuju islamska društvena učenja, za-
zaključke, on napominje: „Prvi i najvaž- slimana takvom poretku. Njegovo obraća- tvoreni su putevi komunizma“.
niji takav zaključak svakako je zaključak nje je isključivo usmjereno na muslimane Zaključak u vezi s Izetbegovićevim sta-
o nespojivosti islama i neislamskih siste- i život te meta zajednice koja time postaje vovima svakako bi išao njemu u prilog jer
ma. Nema mira ni koegzistencije između „posrednička nacija u podijeljenom svije- je zagovarao da muslimanski narodi treba-
‘islamske vjere’ i neislamskih društvenih tu“. Izetbegović „islamsku vjeru“ ne poi- ju živjeti u okviru islamskog svjetonazora iz
i političkih institucija.“ stovjećuje s njenim zakonodavnim dijelom, kojeg će razvijati društveno-političke odnose
U tumačenjima i interpretacijama ovo- dapače, on govori o moralu. „Nema mira“ omeđene i osigurane Knjigom, a s drugima
ga Izetbegovićevog vrlo odričnog stava o između „vjere“ i nemorala, kako je to npr. graditi suživot na temelju uvažavanja razli-
„nepostojanju koegzistencije“ bilo je dosta promoviralo Nordijsko vijeće, o čemu je čitosti. Ovi stavovi u pluralnim društvima i
zluradosti što pokazuje integralni i razra- govorio u kontekstu određenih pokušaja među slobodnim intelektualnim krugovima
đeni tekst kao i ostali zaključci. reforme porodičnog prava. Problem u ra- ne mogu biti tretirani drugačije od bilo kojih
Izetbegović, zapravo, onako kako je i zumijevanju može se pojaviti kada se multi- drugih legitimnih političkih stavova i pro-
napisao, zagovara nemogućnost istovreme- kulturalnom društvu, kakvo je npr. Bosna i mišljanja. Određenjem da je „islamsko sve
nog postojanja različitih ideologija i njiho- Hercegovina, pokuša nametnuti ovaj model. što je humano i dobro za ljude, a neislamsko
vih alata (institucija, zakona, ustanova) u Izetbegović o tome ne govori. Značaj- je ona druga strana“. Izetbegović pokazuje
islamskom društvu jer je u takvim uvjetima no je izdvojiti njegovo sljedeće razmišlja- vlastitu poziciju mirotvorca, jer je primarna
ostvarenje islamskog poretka utopija. Ali, nje o ovoj temi. dobrobit za ljude mir i sigurnost, a koju će u
on govori o alatima koji, po njemu, nemaju „Pa, kod nas u Bosni jedan oblik plura- godinama političkog djelovanja pomno gra-
progresiju i ne donose boljitak jer, kako je lizma je vijekovima živa realnost. Čuli ste diti i naglašavati. Nažalost, ona druga strana,
naveo: „Ništa što čini da svijet bude bolji za onu sintagmu ‘pluralna matrica’ Bosne. ideološki protivnik, nije bila voljna na prin-
ne može biti a priori odbačeno kao neislam- Time ljudi pokušavaju da definišu najdublji cipu slobode raspravljati snagom argumena-
sko“, a što podrazumijeva pod islamskim temelj na kojem ova B-H zajednica počiva. ta. Njihov argument je bio snaga, odnosno
obrazlaže riječima: „Svako rješenje, da bi Za nas Bosance potpuno je prirodno da lju- pritisak na istomišljenike. Izetbegović je to
bilo islamsko, mora ispunjavati dva uvjeta: di nisu isti nego drukčiji. Onaj drugi nije dobrano osjetio. n

1 Tekst je prezentiran na simpoziju u organizaciji Udruženja „Mladi muslimani“ prije izlaska autorove knjige Iskušenje opstanka, koji je postao dio uvod-
nog poglavlja.
2 Vidjeti: Karić, Enes (2005): «Islam između Istoka i Zapada (predgovor)». U: Izetbegović, Alija (2005): Islam između Istoka i Zapada. Sarajevo. GIK
OKO: (7-57.): 15-16.
3 Latić, Džemaludin, „Iqbal na Zapadu“. U: Izetbegović, Alija (2005): Problemi islamskog preporoda – Islamska deklaracija. Sarajevo. GIK OKO: (7-17): 7.
4 Nobilo, Mario (1987): „Islamski fundamentalizam u međunarodnim odnosima“. U: Vojka Smiljanić-Đikić (ur.): Radio Sarajevo. Treći program 56: 136-151.
5 Izetbegović, Alija. „Razmišljanje uz 1400. godišnjicu Kur›ana“. U:Izetbegović.Problemi islamskog preporoda – Islamska deklaracija: 49-62.
6 Nobilo. Isto.
7 Izetbegović, Alija, „Muslimanka – žena i majka“. U: Izetbegović. Problemi islamskog preporoda – Islamska deklaracija: 36-48.
8 Izetbegović: Sjećanja: 177-178.
9 Izetbegović, Alija. „Zašto su muslimani zaostali“. U: Izetbegović. Problemi islamskog preporoda – Islamska deklaracija: 21-35.
10 Izetbegović: „Muslimanka – žena i majka“, 45.
11 Izetbegović, Alija. «Za islamsku revoluciju». U: Izetbegović. Problemi islamskog preporoda – Islamska deklaracija: 90-98.
12 Izetbegović: «Za islamsku revoluciju»: 98.
13 Izetbegović, Alija. «Islamska deklaracija», U: Izetbegović. Problemi islamskog preporoda – Islamska deklaracija: (129-175.): 143.
14 Izetbegović: «Islamska deklaracija»: 144.
15 Izetbegović: «Islamska deklaracija: 145.
16 Izetbegović: «Muslimanka – žena i majka»: 45.
17 SDA evropska oaza (Intervju za Ogledalo, novembar, 1990.). U: Izetbegović. Tajna zvana Bosna: 86.
18 Busuladžić, Mustafa (1997): Muslimani u Evropi. Sarajevo: Sejtarija: 231.

STAV 12/5/2023 21