Page 34 - STAV 66 09.06.2016

POLITIKA

Njemački parlament označio stradanje

Armenaca kao “genocid”

KO STOJI IZA

REZOLUCIJE

BUNDESTAGA

S jednim suzdržanim i jednim glasom protiv toga da se

stradanje Armenaca 1915. godine opiše kao “genocid”,
Njemačka se glasanjem poslanika u saveznom parlamentu
pridružila grupi od dvadeset sedam zemalja “vlasnica” sličnih
rezolucija. Iako su sve one donesene manje-više radi pritiska

na Tursku, motiv nikada nije bio ovako otvoren

Predsjednik Republike Turske Recep učesnici i svjedoci događaja iz 1915. godi-
Tayyip Erdoǧan izjavio je nakon usvajanja ne), dotle u turskoj štampi, u onom djelu
rezolucije u Bundestagu da je Njemačka koji puše u iste tikve kao pokret Fetullaha
posljednja zemlja na svijetu koja može Gülena, nije krio da mu je namjera “da
Piše: govoriti o genocidu i na ovakav način palača poludi” (šifra za predsjednika Er-
Bojan BUDIMAC optuživati Tursku. “Neka oni najprije doğana i jedna od direktnih Gülenovih
Twitter: @BojanBB definiraju holokaust. Iza svake od onih instrukcija svojim sljedbenicima). Isti taj
zemalja koje našu zemlju često ucjenju- Cem Özdemir prošle je godine u ovo doba
ju ‘genocidom’ nad Armencima stoji krv vodio aktivnu kampanju za HDP baš kao
N j emački savezni parlament zvavši njemačke političare da otvore svoje Özdemir objasnio je još otvorenije prijet-
što je to činio i Gülenov pokret.
miliona nedužnih”, rekao je Erdoǧan po-
U intervjuu za Deutsche Welle Türkçe
arhive kao što to čini Turska.
(Bundestag) u četvrtak, 2. juna,
usvojio je rezoluciju kojom se
nju, odnosno ucjenu kojoj je izložio Vladu
progon i stradanje Armenaca
No, da se vratim na rezoluciju Bun-
1915. godine opisuje kao “genocid”. Re- ŠEJTAN JE UVIJEK U DETALJIMA Turske: “Ako Turska ne želi takav ishod
(rezoluciju o ‘genocidu’ nad Armenima),
zolucija je usvojena većinom glasova uz destaga. Bez detalja, a šejtan je uvijek u onda ne smije da postavlja prepreke pred
jedan uzdržan glas i jedan glas protiv, a detaljima, ni motiv ni tajming ove rezo- sporazum (o izbjeglicama).”
detalj vrijedan spomena jeste da kance- lucije nisu jasni i takvima će ostati ogro- Da rezimiramo, pregovori o tzv. akci-
larka Angela Merkel, iz čije je koalicije mnoj većini svjetske javnosti. Nisam pri- onom planu o izbjeglicama i migrantima
potekla inicijativa za ovu rezoluciju, nije mijetio da strani mediji ulaze u ne tako zapeli su. Prepreka je turski uvjet o uki-
prisustvovala sjednici. nevažne detalje o pripremi za donošenje danju viznog režima (Schengen) za njene
Ankara je pozvala turskog ambasadora ove rezolucije. U Turskoj nije promaklo građane, što je jedan od glavnih turskih
na konsultacije, a turski parlament donio (a i kako bi?) da je inicijator rezolucije zahtjeva. A zapelo je zato što je Evropska
je rezoluciju kojom se osuđuje potez Bun- bio Cem Özdemir, Nijemac turskog po- unija taj uvjet uvjetovala sedamdeset jednim
destaga. Za ovu rezoluciju glasale su tri rijekla i potpredsjednik juniorskog par- uvjetom, među koje je proturila i promje-
od četiri parlamentarne stranke. Jedino tnera u njemačkoj vladajućoj koaliciji – nu turskog zakona o terorizmu. Kada je
Demokratska partija naroda (HDP), sada partije “Zelenih”. postalo jasno da takvo grubo miješanje u
bez dvojbe političko/legalno krilo terori- Dok je Özdemir u Bundestagu ura- unutrašnje poslove Turske neće uroditi
stičke organizacije Radničke partije Kur- mljivao rezoluciju kao “moralnu obave- plodom, odnosno da mijenjanje zakona
distana (PKK), nije podržala rezoluciju. zu” Nijemaca (tim prije što su bili aktivni o terorizmu ne može biti uvjet u vezi s

34 9/6/2016 STAV