Page 37 - STAV broj 423

dobrotvorne svrhe, pomaganje onima koji-
ma zekat prema Kur’anu i Sunnetu pripada.

GENERATOR NAPRETKA
Zekat, zajedno sa zabranom kamate,
odnosno dozvoljenim i zabranjenim u isla-
mu, predstavlja osnovu islamske ekonomi-
je. U jednom širem razumijevanju islamske
ekonomije, potrošnja, odnosno investicije,
predstavljaju generator razvoja i sveopćeg
napretka. Naime, zekat se u određenom
smislu može shvatiti kao porez na štednju.
Imovina koju ne koristimo godinu dana u
određenom iznosu podliježe obavezi zekata.
Prema tome, islam od nas traži da učinimo
nešto s tom imovinom, da je investiramo,
stavimo u upotrebu na bilo koji način, u
suprotnom, svake godine će se ta imovina
smanjivati za pet posto, koliko je procent
iznosa zekata. Dakle, naša imovina neće rasti
nego će se smanjivati. Ali će svejedno do- svojine uz pravičnu nadoknadu. Ibn Tejmijje Ekonomska nauka kao
prinijeti cjelokupnoj društvenoj zajednici, razmatrao je pitanja slobodnog formiranja
odnosno onima kojima je to najpotrebnije. cijena, odnosno djelovanja tržišnih meha- zvanična disciplina vuče
Savremena, u ovom kontekstu mogli bi- nizama ponude i potražnje, ali i državnog svoje porijeklo od Adama
smo je opisati kao konvecionalna ekonomija, intervencionizma u slučaju manipulacije
zasnovana je na potpuno suprotnom prin- cijenama. El-Gazali (1058–1111) analizirao Smitha (1776), a moderna
cipu – podsticanju štednje na koju štediša je novac i zapazio dvije njegove funkcije – ekonomija od Johna
dobija kamatu, a neko drugi posuđuje tu kao sredstvo za razmjenu i kao standarda za
imovinu i plaća kamatu na tu imovinu kako vrijednost. Značajan je njegov zaključak da Maynarda Keynesa (1936).
bi uložio u nešto i kreirao novu vrijednost. se ove funkcije remete kada se javlja potra- Ali kako zaključuje Abraham
Islam to zabranjuje. Princip na kojem počiva žnja za novcem zbog samog novca. Udovitch, “neke institucije,
islamska ekonomija jeste da onaj koji ima O teoriji novca u 14. stoljeću pisao je
višak imovine treba da je sam uloži ili da se Tekijjuddin Ahmed al-Makrizi. On je raz- iskustva i koncepti koji su
udruži s nekim i investira imovinu dijele- matrao teoriju koja se u kasnijoj evropskoj već bili potpuno razrađeni u
ći rizik posla i profit. Ako ne želi preuzeti literaturi u 19. stoljeću naziva Greshamov
rizik i ulagati, onda će plaćati zekat. To je zakon – manje kvalitetan novac tjera s tržišta islamskim pravnim izvorima
win-win situacija, ako daje zekat, koristan kvalitetni novac jer ljudi imaju tendenciju krajem 8. stoljeća u Evropi
je zajednici, ako ulaže i kreira novu vrijed- da štede kvalitetan novac. Osim toga, on
nost, opet je koristan zajednici, a uz to opet je još u 14. stoljeću pisao o teoriji inflacije. se pojavljuju tek nekoliko
će platiti zekat jer ako poslovna aktivnost u stoljeća kasnije”.
koju je uložio daje profit, od tog profita iz- ISLAMSKA EKONOMSKA MISAO
dvojiti će 2,5 posto na ime zekata. Ovakva Mogli bismo u nedogled navoditi pri-
postavka ekonomije, uz zabranu špekula- mjere doprinosa islamskih učenjaka eko- po koncept, instituciju po instituciju, opera-
tivnih aktivnosti, otpornija je na šokove i nomskoj misli. Međutim, problem musli- cionalizirajući islamske odredbe kao što su
ciklična usporavanja ekonomske aktivnosti. manskog svijeta jeste taj što nije kreirao zabrana kamate i uvođenje zekata na pravi
Islamski filozofi i naučnici temelje eko- vlastiti ekonomski sistem koji bi ogovarao islamski način”.
nomske misli postavili su još u zlatnom savremenom dobu po vlastitim, islamskim Posljednjih 15 godina svijet je upoznao
dobu islamske civilizacije dajući odgovo- principima nego se već stotinama godina islamsku ekonomiju zasnovanu upravo na
re na aktuelne ekonomske probleme svo- nastoji prilagoditi konvencionalnoj, zapad- ovim postulatima. I funkcionira. Danas
ga vremena iako se ekonomska nauka tada njačkoj ekonomiji. skoro da nema kutka svijeta u kojem nisu
nije pojavljivala kao zasebna nauka. Eko- Tek 1976. godine, kada je u Meki održa- prisutne islamske finansije. Više od 300
nomska nauka kao zvanična disciplina vuče na prva konferencija o islamskoj ekonomiji, islamskih banaka prisutno je širom svijeta,
svoje porijeklo od Adama Smitha (1776), a počelo se polahko i pomalo stidljivo name- na tržištu su prisutni islamsko osiguranje,
moderna ekonomija od Johna Maynarda tati pitanje islamske ekonomije i uspostav- islamske obveznice, koncept halal-proizvo-
Keynesa (1936). Ali kako zaključuje Abra- ljanja islamskih ekonomskih institucija. da, halal-usluga, halal-turizma... Dakle, nije
ham Udovitch, “neke institucije, iskustva Kako navode Sadeq i A. Ghazali, “uzrok nemoguće i svakako i sami možemo dati
i koncepti koji su već bili potpuno razrađe- nevolja islamske ekonomske nauke leži u doprinos tome.
ni u islamskim pravnim izvorima krajem 8. nastojanju da se ona ukalufi u zapadni kaluf. Model prikupljanja i distribucije ze-
stoljeća u Evropi se pojavljuju tek nekoliko Kod većine islamskih ekonomista duboko kata, iako na dobrovoljnoj osnovi, kakav
stoljeća kasnije”. su ukorijenjene zapadne paradigme, što ih imamo u Bosni i Hercegovini, uz znatniji
Primjera radi, Ibnu-l-Kajjim (1292– sprečava da oslobode svoju misao i razvi- razvoj islamskih finansija na kreativniji i
1350) u svojim djelima raspravlja o pravu ju istinski originalan ekonomski sistem. efikasniji način, mogao bi biti dobra osno-
privatnog vlasništva i državnom intervenci- Islamski ekonomisti moraju prihvatiti ak- va za razvoj bosanskohercegovačkog modela
onizmu, odnosno o mogućnosti proglašenja siomatski pristup i konstruirati živi, dina- islamske ekonomije, koja bi bila kompati-
javnog interesa i državnom otkupu privatne mični islamski ekonomski sistem, koncept bilna postojećem ekonomskom sistemu. n

STAV 14/4/2023 37