Page 22 - STAV broj 205
P. 22

podložni ucjenama i pritiscima koalicionih
                                                                               partnera. Recesija u Italiji nije došla pre-
                                                                               ko noći ili kao iznenađenje. Ona je samo
                                                                               odraz stvarnog stanja italijanske ekonomije,
                                                                               unutarnjih sukoba i krize iz 2008. godine
                                                                               koja nikada stvarno, osim tehnički, nije
                                                                               prestala zato što se s njezinim uzrocima
                                                                               nikada stvarno nije niti pokušalo obraču-
                                                                               nati. Ne samo u Italiji.

                                                                               TRAŽENJE JE ALTERNATIVE GRIJEH
                                                                                  Trenutna vlast u Italiji, međutim, po-
                                                                               kušala je tražiti i neke druge putove izla-
                                                                               ska iz kontinuirane krize – strateškom
                                                                               saradnjom s Rusijom i Kinom, a ne samo
                                                                               mjerama koje se nameću iz Bruxellesa.
          troškove tamo gdje realno može – na rad-  No, nepristajanje na budžetska i druga fi-  Druga polovina januara bila je značajna
          nicima i zaposlenicima. Osim smanjenja   nansijska ograničenja koje je tražila EU   baš zbog najava široke strateške saradnje
          bruto satnice, učestalija su i otpuštanja, a   od jedne od svojih osnivačica rezultira-  s Kinom i Rusijom na izgradnji globalne
          kako je većina glasačkog tijela, posebno   le su nevoljkošću briselske birokratije da   insfrastrukture, sigurnosnim problemi-
          velikih stranaka, u nekoj vrsti nesamostal-  stvarno pomogne Italiji.   ma kao i mjere ekonomske politike koje
          nog rada, odnosno ovisnog radnog odno-  Drugi je problem što su se i Bruxelles   nisu u skladu s doktrinama iz Bruxellesa
          sa, duža primjena mjera štednje u borbi s   te najveća ekonomija EU, ona njemačka   i sve donedavno i Washingtona, posebno
          recesijom znači potencijalni gubitak vlasti   s krizom koja stvarno traje od 2008. (rast   Londona. Ovdje se ne misli samo na ad-
          na izborima, a potraje li recesija i prera-  BNP-a u EU sramotno je malen već 12   ministracije država ili zajednica država,
          ste li u krizu, postoji mogućnost nemira   godina), pokušale finansijski riješiti tzv.   već i na stvarne centre finansijske moći
          i društvene nestabilnosti. Posebno ako   Junckerovim planom plasiranja oko 1.500   koji se nalaze u institucijama i privatnim
          vlast drže stranke populističkog diskur-  milijardi eura likvidnosti od Evropske   organizacijama i tvrtkama. Nekoliko dana
          sa, baš kako je to slučaj u Italiji.   centralne banke s pokrićem novih držav-  nakon tih najava, gromoglasno je medijski
            Osim evidentnog, antiimigracijskog   nih obveznica zemalja članica Eurozone,   najavljena tehnička recesija koja je, kako
          populizma pomoću kojeg su ušli u vlast,   pa i onih u najvećoj krizi. Šta se dogodi-  smo rekli, tek jedan odraz stalne ekonom-
          italijanski pokret Lega (nastao na ruševi-  lo? Najveći dio tih plasmana završio je   ske krize italijanske i niza EU ekonomija
          nama nekada elitističke, separatističke i   u finansiranju njemačke infrastrukture,   koja je sistemska i ne može se liječiti simp-
          rasističke Lega Nord) zalagao se za pro-  te finansijskog sektora i dijela industrije   tomatski, na šta se uglavnom svode mjere
          mjenu ekonomskih paradigmi koje su   najrazvijenijih ekonomija EU (s najvećim   koje traži EU administracija.
          prevladavale posljednjih tridesetak i više   BNP per capita), a načelno zaobišao one u   Tako je vicepremijer Luigi Di Maio
          godina, a ugrubo ih se može označiti kao   većim problemima (poput Italije i Fran-  javno predložio restauraciju zakona Gla-
          ekonomski liberalističke. Svodile su se na   cuske), gdje se kriza samo produbljivala.   ss-Steagal koji bi ograničio spekulativne
          mahom finansijsku deregulaciju, porast ili   Dok je u Francuskoj spriječen dolazak   udare na realan ekonomski sektor. Gla-
          čak nekontroliran rast finansijskog sektora   desnih populista na vlast trikom s Ma-  ss-Steagal Act bio je zakon koji je kao jednu
          u ekonomiji, liberalizaciju tržišta rada koja   cronom, u Italiji su oni postali dio vlasti.   od prvih mjera suočavanja s ekonomskom
          je značila bitno smanjenje radničkih pra-  I dio problema. Macronov trik bio je jed-  krizom 1933. donijela administracija pred-
          va i realnih nadnica, koncentraciju moći u   nostavan. Sve što je najavljivao i kasnije   sjednika Roosevelta. Bio je na snazi sve
          finansijskim institucijama, posebno ban-  učinio u daljnjoj liberalizaciji tržišta rada   do 1999. godine, kada ga, pod pritiskom
          kama. Ukratko, izokretanje demokratskog   (čitaj: smanjenju nadnica i prava iz rada)   Wall Streeta, banaka i dijela administraci-
          sistema vlasti kojem je na vrhu politička   te neefikasnoj deregulaciji palo je u drugi   je te kongresne većine, usred seks-afere s
          vlast izabrana na slobodnim izborima of   plan na izborima zbog straha od dolaska   Monicom Lewinski, potpisuje Bill Clin-
          demosa koja vodi ekonomsku politiku čiji   desnih populista, odnosno postfašista na   ton. Prvi rezultat ukidanja ograničenja
          je finansijski sektor samo jedan od polu-  vlast. Njemu računi sada dolaze na napla-  upotrebe pologa iz komercijalnih banaka
          ga ujednačenog rasta i države blagosta-  tu pobunom (opet prilično populističkom)   u investicijske sheme na berzama, što je
          nja. Finansijski ekonomski sektor postao   tzv. žutih prsluka. U Italiji, i zbog fašistič-  suština ovog zakona, bila je Y2K proizve-
          je potpuni gospodar svih, pa i političkih   ke tradicije, takvog straha nije bilo, a zbog   dena panika i time potaknuto ulaganje u
          procesa u državama i na supranacionalnom   izbornog sistema bilo je itekako moguće,   spekulativne mjehure tzv. dotcom fiktivnih
          nivou. U tom smislu, sve politike koje su   pa su desni populisti postali ključan dio   tvtrtki na berzama, što je i završilo prvim
          se suprotstavljale ovoj paradigmi bile su   vlasti, čiju ekonomsku politiku doduše i   velikim slomom berzi u 21. stoljeću. Na-
          označavane antisistemskim, bez obzira   dalje kroje ljudi iz sistemskih stranaka, ali   kon njega, sve do danas (kada se sprema
          na stvaran domet njihovih težnji i stva-
          ran kvalitet njihovih reformi i programa.   Čak je i italijanskim populistima jasno da se tzv. migrantska kriza
          Niti Lega niti njezini koalicioni partne-  ne rješava odbijanjem i maltretiranjem očajnika koji traže minimum
          ri nisu, osim antiimigrantske retorike, te   dostojnog života u lažno sjajnoj EU, već suočavanjem s problemima
          nepristajanja na ograničenja budžetskog
          deficita i javnog duga koje je tražila EU   na izvoru, i političkim, ali i ekonomskim, razvojnim. Razvojem do
          u suočavanju s već dugom stvarnom eko-  zapošljavanja u subsaharskoj Africi, po Kennedyjevom motu –
          nomskom krizom u zemlji, učinili ništa   razvijajmo sebe pomažući drugima da se razviju
          značajno u smjeru promjene paradigme.



         22  7/2/2019 STAV
   17   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27