Page 22 - STAV broj 205
P. 22
podložni ucjenama i pritiscima koalicionih
partnera. Recesija u Italiji nije došla pre-
ko noći ili kao iznenađenje. Ona je samo
odraz stvarnog stanja italijanske ekonomije,
unutarnjih sukoba i krize iz 2008. godine
koja nikada stvarno, osim tehnički, nije
prestala zato što se s njezinim uzrocima
nikada stvarno nije niti pokušalo obraču-
nati. Ne samo u Italiji.
TRAŽENJE JE ALTERNATIVE GRIJEH
Trenutna vlast u Italiji, međutim, po-
kušala je tražiti i neke druge putove izla-
ska iz kontinuirane krize – strateškom
saradnjom s Rusijom i Kinom, a ne samo
mjerama koje se nameću iz Bruxellesa.
troškove tamo gdje realno može – na rad- No, nepristajanje na budžetska i druga fi- Druga polovina januara bila je značajna
nicima i zaposlenicima. Osim smanjenja nansijska ograničenja koje je tražila EU baš zbog najava široke strateške saradnje
bruto satnice, učestalija su i otpuštanja, a od jedne od svojih osnivačica rezultira- s Kinom i Rusijom na izgradnji globalne
kako je većina glasačkog tijela, posebno le su nevoljkošću briselske birokratije da insfrastrukture, sigurnosnim problemi-
velikih stranaka, u nekoj vrsti nesamostal- stvarno pomogne Italiji. ma kao i mjere ekonomske politike koje
nog rada, odnosno ovisnog radnog odno- Drugi je problem što su se i Bruxelles nisu u skladu s doktrinama iz Bruxellesa
sa, duža primjena mjera štednje u borbi s te najveća ekonomija EU, ona njemačka i sve donedavno i Washingtona, posebno
recesijom znači potencijalni gubitak vlasti s krizom koja stvarno traje od 2008. (rast Londona. Ovdje se ne misli samo na ad-
na izborima, a potraje li recesija i prera- BNP-a u EU sramotno je malen već 12 ministracije država ili zajednica država,
ste li u krizu, postoji mogućnost nemira godina), pokušale finansijski riješiti tzv. već i na stvarne centre finansijske moći
i društvene nestabilnosti. Posebno ako Junckerovim planom plasiranja oko 1.500 koji se nalaze u institucijama i privatnim
vlast drže stranke populističkog diskur- milijardi eura likvidnosti od Evropske organizacijama i tvrtkama. Nekoliko dana
sa, baš kako je to slučaj u Italiji. centralne banke s pokrićem novih držav- nakon tih najava, gromoglasno je medijski
Osim evidentnog, antiimigracijskog nih obveznica zemalja članica Eurozone, najavljena tehnička recesija koja je, kako
populizma pomoću kojeg su ušli u vlast, pa i onih u najvećoj krizi. Šta se dogodi- smo rekli, tek jedan odraz stalne ekonom-
italijanski pokret Lega (nastao na ruševi- lo? Najveći dio tih plasmana završio je ske krize italijanske i niza EU ekonomija
nama nekada elitističke, separatističke i u finansiranju njemačke infrastrukture, koja je sistemska i ne može se liječiti simp-
rasističke Lega Nord) zalagao se za pro- te finansijskog sektora i dijela industrije tomatski, na šta se uglavnom svode mjere
mjenu ekonomskih paradigmi koje su najrazvijenijih ekonomija EU (s najvećim koje traži EU administracija.
prevladavale posljednjih tridesetak i više BNP per capita), a načelno zaobišao one u Tako je vicepremijer Luigi Di Maio
godina, a ugrubo ih se može označiti kao većim problemima (poput Italije i Fran- javno predložio restauraciju zakona Gla-
ekonomski liberalističke. Svodile su se na cuske), gdje se kriza samo produbljivala. ss-Steagal koji bi ograničio spekulativne
mahom finansijsku deregulaciju, porast ili Dok je u Francuskoj spriječen dolazak udare na realan ekonomski sektor. Gla-
čak nekontroliran rast finansijskog sektora desnih populista na vlast trikom s Ma- ss-Steagal Act bio je zakon koji je kao jednu
u ekonomiji, liberalizaciju tržišta rada koja cronom, u Italiji su oni postali dio vlasti. od prvih mjera suočavanja s ekonomskom
je značila bitno smanjenje radničkih pra- I dio problema. Macronov trik bio je jed- krizom 1933. donijela administracija pred-
va i realnih nadnica, koncentraciju moći u nostavan. Sve što je najavljivao i kasnije sjednika Roosevelta. Bio je na snazi sve
finansijskim institucijama, posebno ban- učinio u daljnjoj liberalizaciji tržišta rada do 1999. godine, kada ga, pod pritiskom
kama. Ukratko, izokretanje demokratskog (čitaj: smanjenju nadnica i prava iz rada) Wall Streeta, banaka i dijela administraci-
sistema vlasti kojem je na vrhu politička te neefikasnoj deregulaciji palo je u drugi je te kongresne većine, usred seks-afere s
vlast izabrana na slobodnim izborima of plan na izborima zbog straha od dolaska Monicom Lewinski, potpisuje Bill Clin-
demosa koja vodi ekonomsku politiku čiji desnih populista, odnosno postfašista na ton. Prvi rezultat ukidanja ograničenja
je finansijski sektor samo jedan od polu- vlast. Njemu računi sada dolaze na napla- upotrebe pologa iz komercijalnih banaka
ga ujednačenog rasta i države blagosta- tu pobunom (opet prilično populističkom) u investicijske sheme na berzama, što je
nja. Finansijski ekonomski sektor postao tzv. žutih prsluka. U Italiji, i zbog fašistič- suština ovog zakona, bila je Y2K proizve-
je potpuni gospodar svih, pa i političkih ke tradicije, takvog straha nije bilo, a zbog dena panika i time potaknuto ulaganje u
procesa u državama i na supranacionalnom izbornog sistema bilo je itekako moguće, spekulativne mjehure tzv. dotcom fiktivnih
nivou. U tom smislu, sve politike koje su pa su desni populisti postali ključan dio tvtrtki na berzama, što je i završilo prvim
se suprotstavljale ovoj paradigmi bile su vlasti, čiju ekonomsku politiku doduše i velikim slomom berzi u 21. stoljeću. Na-
označavane antisistemskim, bez obzira dalje kroje ljudi iz sistemskih stranaka, ali kon njega, sve do danas (kada se sprema
na stvaran domet njihovih težnji i stva-
ran kvalitet njihovih reformi i programa. Čak je i italijanskim populistima jasno da se tzv. migrantska kriza
Niti Lega niti njezini koalicioni partne- ne rješava odbijanjem i maltretiranjem očajnika koji traže minimum
ri nisu, osim antiimigrantske retorike, te dostojnog života u lažno sjajnoj EU, već suočavanjem s problemima
nepristajanja na ograničenja budžetskog
deficita i javnog duga koje je tražila EU na izvoru, i političkim, ali i ekonomskim, razvojnim. Razvojem do
u suočavanju s već dugom stvarnom eko- zapošljavanja u subsaharskoj Africi, po Kennedyjevom motu –
nomskom krizom u zemlji, učinili ništa razvijajmo sebe pomažući drugima da se razviju
značajno u smjeru promjene paradigme.
22 7/2/2019 STAV