Page 44 - STAV broj 205

DRUŠTVO

40 godina od osnivanja prvih bošnjačkih džemata

OPASNOSTI U NJEMAČKOJ

VREBAJU S MNOGIH STRANA, ALI

BOŠNJACI DJELUJU HOMOGENO

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj obilježava četrdesetu godišnjicu od osnivanja prvih
bošnjačkih džemata u ovoj zemlji i dvadeset petu godišnjicu od osnivanja krovne organizacije. Tim
povodom ukratko podsjećamo na historijat bošnjačkog organiziranja kroz džemate u Njemačkoj,
ali i savremene izazove s kojima se suočava Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj. Neki su
od njih i institucionalna i pravna veza s Islamskom zajednicom u BiH, zaštita vakufske imovine,
odupiranje procesima asimilacije, ali i odupiranje različitim strujanjima koja nastoje oslabiti IZBNJ

Piše: Hamza RIDŽAL veliki broj izbjeglica koje su utočiše našle djeluje i FK Bosna. Jednom u godini ima-
hamza@stav.ba u Njemačkoj. Već početkom 1994. godine mo i festival, a planiramo da uspostavimo
u Njemačkoj je djelovalo oko 50 džemata i Dane bošnjačke kulture u našem džema-
registriranih kao udruženja. Važno je na- tu. Smatramo da smo nacionalno veoma
emat u Aachenu prvi je osno- glasiti da se njihove aktivnosti nisu svodile osviješteni. Želimo da naš centar bude
vani džemat muslimana pori- isključivo na vjersku dimenziju. Džemati dom svim Bošnjacima koji dođu ovdje,
jeklom iz Bosne i Hercegovine su djelovali i kao baštinici kulturnih i tra- ali i drugima, neovisno o njihovoj nacio-
Džkoji su u Njemačku došli kao dicijskih vrijednosti, ali i kao humanitarna nalnoj pripadnosti”, kaže efendija Pintol.
radnici na privremenom radu u inostran- udruženja koja su značajno pomogla od- On je 1996. godine došao u džemat u
stvu. Osnovan je sad već daleke 1978. go- branu Bosne i Hercegovine. S obzirom na Nürnbergu, koji je pretežno bio sastavljen
dine. Prema službenim podacima sudskog sve veći broj džemata i potrebu da se oni od izbjeglica. Do 1999. godine veliki broj
registra pri Osnovnom sudu u Aachenu, uvežu, krajem 1994. godine formirana je izbjeglica vratio se u Bosnu i Hercegovinu,
kao i privatnog arhiva prvog imama Ra- krovna organizacija Udruženje islamskih čime se smanjio i džemat u ovom gradu.
sima ef. Hamidovića, osnivačka skupština zajednica Bošnjaka u Njemačkoj, kasnije Ipak, uspjeli su te godine kupiti jednu kuću
održana je 19. novembra te godine. Kra- preimenovana u Islamsku zajednicu Boš- te je kasnije preurediti i isplatiti. Kako se
jem prošle godine, kada je obilježavao 40. njaka u Njemačkoj. Ona djeluje i danas kao džemat širio, prostorije su postajale pre-
godišnjicu od svoga osnivanja, džemat je mešihat Islamske zajednice u Bosni i Her- tijesne, pa je džemat bio primoran da tra-
napokon riješio “stambeno” pitanje ku- cegovini i broji 77 džemata. Ove godine ga za rješenjem. Godine 2013. džemat je
povinom crkve koju trenutno preuređu- IZBNJ / IGBD obilježava dvadeset petu
ju u džamiju. godišnjicu svog djelovanja, što je posebno
Dr. hfz. Esnaf Begić s Instituta za važno u današnjem evropskom kontekstu
islamsku teologiju Univerziteta u Osna- kao potvrda institucionalne prisutnosti
brücku, koji se u svom masterskom radu muslimana u njemačkom društvu.
odbranjenom na Univerzitetu u Bochumu
bavio pitanjem historijata vjerskog organi- MLADI KOJI ODLAZE IZ BiH
ziranja Bošnjaka u Njemačkoj, smatra da PRIKLJUČUJU SE BOŠNJAČKIM
je osnivanje ovog džemata mnogostruko DŽEMATIMA U NJEMAČKOJ
značajno. “Prije svega, zbog okolnosti u Da bošnjački džemati i danas djeluju
kojima su se našli naši ljudi u novoj i kul- kao baštinici kulturnih i tradicijskih vri-
turološki stranoj sredini. Postojala je velika jednosti, potvrdio nam je Hamid-efendija
vjerovatnoća kulturološke, a samim tim i Pintol, imam u Nürnbergu. “U islamskom
vjerske asimilacije i ti su procesi itekako centru u Nürnbergu nastojimo gajiti islam-
bili u toku. Dolazak imama i osnivanje ske, ali i tradicionalne i kulturne vrijed-
džemata značilo je usporavanje i zaustav- nosti. Imamo veoma dobar hor, folklornu
ljanje tih procesa”, kaže Begić. Ubrzo na- sekciju, intenzivno radimo na organizira-
kon osnivanja džemata u Aachenu osno- nju različitih kulturnih sadržaja, posebno
vani su i drugi bošnjački džemati širom promocija različitih knjiga i izdanja iz boš-
Njemačke. Tako je do početka agresije na njačke kulturne baštine. Pri centru djelu-
Bosnu i Hercegovinu u Njemačkoj dje- je i škola bosanskog jezika, na koju smo
lovalo dvadeset džemata. Od 1992. godi- veoma ponosni. Želja nam je da tu školu
ne taj se broj naglo povećao s obzirom na još više intenziviramo. Također, pri centru

44 7/2/2019 STAV