Page 45 - STAV broj 205

kupio prostor od 4.200 kvadrata zemlje u
gradu, s tri zgrade i jednom kućom, što je
koštalo oko milion i po eura. Odmah su
krenuli s renoviranjem jedne od zgrada od
četiri sprata, i još uvijek se radi na tome, a
značajan dio poslova već je završen.
Efendija Pintol ističe da džemat danas
broji 760 porodica i da se radi o veoma
snažnom džematu, ne samo ekonomski
već i u činjenici da džemat okuplja oko
100 visokoobrazovanih intelektualaca
veoma utjecajnih u njemačkom društvu.
“S lokalnom zajednicom u kojoj gradimo
naš centar nismo imali nikakvih proble-
ma. Čak nas posjećuju iz škola kako bi se Hfz. Samir
upoznali s našom vjerom i tradicijom”, kaže Edin Atlagić ef. Haskić
Pintol. On posebno ističe da su u njegov
džemat došli i ljudi koji su dio posljednje
i još uvijek aktualne ekonomske migraci-
je iz Bosne i Hercegovine. “Veoma je pri-
mjetan porast naših članova u posljednjih
nekoliko godina. Koliko god nas žalostilo
to što mladi ljudi odlaze iz Bosne, toliko
nas i raduje činjenica da se oni integriraju
u naše džemate u dijaspori. Oni su veoma
sretni što imaju dašak svog zavičaja ovdje u
Njemačkoj, a posebno zbog toga što im naši
ljudi pristupaju otvorenih srca i domova,
pružajući im sve informacije i pomoć koja
im je potrebna”, poručuje efendija Pintol,
čiji je džemat jedan od primjera uspješnog
džemata koji djeluje pri Islamskoj zajed- Muftija Fetić i predstavnici islamskih zajednica u Njemačkoj s
nici Bošnjaka u Njemačkoj. Ipak, izazovi predsjednikom Njemačke Steinmeierom
s kojima se suočava IZBNJ odražavaju se
i na svaki džemat pojedinačno, a oni ne- Njemačkoj jesu institucionalna i pravna inostranu korporaciju, a imovinom udru-
zanemarljivi i brojni, te je posebno važno veza s Islamskom zajednicom u BiH, za- ženja građana koja su neovisna po zakonu
da zajednica nađe način da adekvatno od- štita vakufske imovine, odupiranje proce- upravljaju sama udruženja. Ono na čemu
govori na njih. sima asimilacije, ali i odupiranje različitim mi radimo kao krovna organizacija jeste
strujanjima koja nastoje oslabiti IZBNJ. reguliranje statusa imovine kako bi se na-
AKTUALNI IZAZOVI “Vi nemate pravnih akata koji direktno pravili pravni mehanizmi da ta imovina
Neki od najvećih izazova s kojima se reguliraju vezu IZBNJ i IZBiH. Musli- ne bude ugrožena”, ističe Atlagić. On po-
suočava Islamska zajednica Bošnjaka u manske zajednice ovdje su, nažalost, još tvrđuje informaciju Stava da se trenutno
uvijek registrirane kao udruženja građa- razmatra ideja osnivanja fondacije koja bi
na i nemaju status religijskih zajednica. pri Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemač-
Ipak, kao i svako udruženje, mi imamo koj centralizirala vakufsku imovinu, štite-
Statut koji je temeljni normativni akt po ći je tako od mogućih zloupotreba. Ipak,
kojem djeluje IZBNJ. Statut, kao i brojni Atlagić kaže da je ta ideja tek u povoju:
pravilnici, regulira vezu između IZBNJ i “Pitanje osnivanja fondacije u početnoj je
IZBiH. U Statutu IZBNJ veoma jasno je fazi. Koliko znam, to je tek ideja koja se
navedeno da je IZBiH naša matica, a da trenutno razmatra kao opcija. To je jedan
je reisul-ulema i naš duhovni poglavar”, veoma složen proces i sigurno će potrajati
kaže za Stav Edin Atlagić, koji je od 2012. dok one ne bude realiziran. O tome bi tre-
do 2017. obnašao funkciju predsjednika balo da brinu stručnjaci, a, koliko ja znam,
IZBNJ, a danas je aktualni potpredsjed- još uvijek se nije ozbiljno pristupilo tom
nik Sabora IZBiH. pitanju”, poručuje Atlagić.
On ističe da se takav status Islamske On se osvrnuo i na moguće zloupo-
zajednice Bošnjaka u Njemačkoj direktno trebe vakufske imovine, istaknuvši da bi
odražava i na pravni status imovine kojom osnivanje fondacije moglo spriječiti takve
raspolažu bošnjački džemati u Njemačkoj. zloupotrebe. “Opasnosti u Njemačkoj vre-
“Rijaset IZBiH i Vakufska direkcija mogu baju s mnogih strana. Teoretski je moguće
registrirati vakufsku imovinu koja se na- da se džemat opredijeli da više ne bude
lazi u Njemačkoj, ali njome ne mogu di- dio IZBNJ, čime bi i vakufska imovina,
rektno upravljati. Pravno to ne mogu čak pravno gledano, bila sasvim legalno ‘otu-
ni onda kada bi to džemati dozvolili, jer đena’ od IZBNJ. Nemam saznanja da na
njemačko zakonodavstvo IZBiH tretira kao tome radi ijedan džemat u Njemačkoj.

STAV 7/2/2019 45