Page 63 - STAV broj 205

Sara i Ćamil Hrustemović

dana, uspio posjetiti svoju rodnu zemlju. mnogo manji broj njih, pak, odlučni da
Ostalima to nikada nije uspjelo, umrli su se bore za “muslimansku stvar”.
daleko od Bosne. “Moj je dedo bio Božiji Priča počinje nakon što su se preživje-
vojnik. Toliko mi nedostaje, nedostaju mi li pripadnici Handžar divizije predali bri-
njegove oči, nedostaje mi da ga poljubim tanskim snagama u Austriji 8. maja 1945.
u čelo”, priča nam Ćamilova unuka Sara, godine. Britanci ih iz austrijskog Villacha
koja nosi njegovo libansko prezime Ru- transportiraju u Italiju, u Udine, Padovu,
stom. “Moj je dedo sada na boljem mje- Taranto i Rimini. U tim je kampovima bilo
stu, na kojem nema ratova. Većinu svog oko 70 hiljada zatočenika. Nakon nekoliko
života proživio je bez svoje porodice i mjeseci, pripadnici Handžar divizije pre-
sada se vratio njima. Dok se ponovno ne staju biti ratni zarobljenici i dobijaju status
sretnemo, molim Boga da njegova duša raseljenih osoba. Takva je odluka donesena
počiva u miru. Sigurna sam da se negdje jer je Britancima bilo jasno da se ne smiju
odmara, u nekom vrtu gdje ne postoji zlo. vratiti u Jugoslaviju. Postali su apartidi.
On je moj ponos i uvijek ću ga voljeti.” U novinskim izvještajima iz tog vre-
mena stoji kako su Bošnjaci ostali u lo-
ZATOČENICI ITALIJANSKIH LOGORA gorima sve do aprila 1947. godine. Nakon
Način na koji su Ćamil Hrustemović najava da će biti prebačeni u Njemačku,
i njegovi saborci Bošnjaci došli u Palesti- list Palestinska pošta, današnji Jerusalem
nu, razlozi zbog kojih su to učinili, bojišta Post, izvještava 18. aprila da je “u Siriji
na kojima su ratovali, sve su to činjeni- zatražen zahtjev za premještaj 8.000 bo-
ce i podaci dobro istraženi u izraelskim sanskih muslimanskih izbjeglica u Itali-
Piše: Nedim HASIĆ akademskim krugovima. I to bez primje- ji. Jugoslavenske vlasti kažu da i oni žele
sa ikakve propagande. Nekoliko je, ipak, tih 8.000 muslimana natrag, jer su to pri-
stvari ostalo do kraja nejasno. Koliko je padnici njemačkog Wehrmachta koji su
Bošnjaka, zapravo, ratovalo krajem četr- se predali Britancima... Jugoslaveni tvr-
desetih godina u Palestini i šta se s njima de da s najvećom zabrinutošću gledaju
osljednjeg dana januara navršila desilo nakon svih tih ratova, nakon što je na mogućnost prebacivanja te skupine”.
se godina dana otkako je na bolji proglašena država Izrael? Sudbina nekih Do decembra 1947. godine glavnina
svijet preselio Ćamil Hrustemo- od njih je poznata, drugi su potpuno ne- bivših SS oficira stigla je u Siriju. Nisu
Pvić. Mnogima njegovo ime i pre- stali, najvjerovatnije asimilirani u druš- znali jezik, pa su im prevodili imami jedi-
zime u Bosni i Hercegovini ne znači ni- tvima u okolini Izraela. nica koji su s njima bili u logoru. Palestin-
šta. U Libanu, pak, kada se kaže Kamel Neki izvori spominju broj od pedeset ska pošta izvještava da su “najnoviji regru-
Rustom, onda svi znaju za njega. Ćamil dobrovoljaca iz Bosne, odnosno bivše Ju- ti u sirijskoj vojsci pripadnici bosanskog
Hrustemović, odnosno Kamel Rustom, goslavije. Ta je brojka ipak premala, kao Waffen S.S. sa svojim zapovjednicima sada
heroj je borbe palestinskog naroda za što vjerovatno nije tačno da ih je bilo hi- u Siriji te da upravljaju obukom sirijskih
slobodu. Ikona otpora arapskih zemalja ljadu. Rasvijetljen je i njihov ratni put. komandosa”. Sirijska armija osnovana je
izraelskoj okupaciji. Čovjek čija je život- Riječ je o pripadnicima 13. SS Handžar 1946. godine i dobro su joj došli oficiri s
na priča toliko neobična i uzbudljiva da divizije koji su u Palestinu stigli iz za- iskustvom. U novinskim izvještajima iz
je poput kakvog dobrog trilera, a u isto robljeničkih kampova u Italiji. Tamo su tih godina stoji kako je odlazak Bošnjaka
vrijeme i tužna i mučna i teška jer Ćamil regrutirani u Arapsku oslobodilačku voj- na Bliski istok finansirala Međunarodna
je jedan od nekoliko stotina Bošnjaka koji sku (ALA), koja je formirana u Damasku organizacija za izbjeglice (IRO) te da su se
su nakon Drugog svjetskog rata otišli ra- u decembru 1947. godine. Neki su se na neki od njih zaputili ka Iraku. U člancima
tovati u Palestinu. Jedan je od rijetkih odlazak u Siriju odlučili zbog straha od stoji i kako je Vlada Iraka poslala pred-
koji je makar nakratko, na samo nekoliko progona u poslijeratnoj Jugoslaviji, drugi, stavnika u Evropu da stupi u kontakt s

STAV 7/2/2019 63