Page 14 - STAV broj 198
P. 14

POLITIKA

Zloupotreba pozitivne diskriminacije u
Bosni i Hercegovini

HRVATI BI
ISTOVREMENO
HTJELI IMATI I
PRAVA MANJINE I
KONSTITUTIVNOG
NARODA

Potrebno je konačno odlučiti jesu li Hrvati u Bosni i Hercegovini
konstitutivan narod ili nacionalna manjina, pa u skladu s tom
premisom tražiti, logičkim slijedom, prava i, naravno, izvršavati
obaveze. Ako su konstitutivni, onda im je matična država Bosna
i Hercegovina, ne Hrvatska, pa svaka briga Hrvatske za njih predstavlja miješanje u unutrašnje
stvari druge suverene države i nije u skladu s pozitivnim evropskim tekovinama

Piše: Faris NANIĆ

Promatrajući zahtjeve u vezi s pro-            teritorijalnim izbornim jedinicama, omo-       ETNIČKI PRINCIP U HRVATSKOJ
          mjenama izbornog zakonodavstva       gućava postizanje ravnopravnosti. S jed-
          u Bosni i Hercegovini koji sa svih   ne strane, osigurava se izbor pripadnika           U Hrvatskoj, unatoč višekratnim ini-
          strana pljušte, počinje se osjećati  manjina u zakonodavna i predstavnička          cijativama nevladinog sektora i zastupni-
 slatkasti vonj diskriminacije. I to ne bilo   tijela, čime se poboljšava integracija. Isto-  ka manjina, taj institut nikada nije dobio
 kakve, već one pozitivne. Ova naizgled pa-    vremeno, omogućava im se da kao i ostali       pravo građanstva, pa su pripadnici ma-
 radoksalna sintagma izum je moderne po-       građani, pripadnici nacije, glasaju za one     njina prisiljeni birati između glasanja za
 vijesti razvoja građanskih prava u Evropi,    stranačke liste ili pojedince čije stranke     svog predstavnika u posebnoj izbornoj
 a odnosi se na dodatno pravo pripadnika       mogu sudjelovati u vlasti i donositi odlu-     jedinici ili za stranačke liste u teritori-
 nacionalnih manjina u nacionalnim drža-       ke koje se tiču svih građana.                  jalnim izbornim jedinicama. Strogo je
 vama da uživaju aktivno i pasivno birač-                                                     odijeljen građanski od etničkog princi-
 ko pravo biranja svog predstavnika u zas-         Riječ je o nekoj vrsti balansiranja et-    pa. Osam zastupnika biraju pripadnici
 tupničkom i zakonodavnom tijelu vlasti        ničkog i građanskog principa. Ovdje je         nacionalnih manjina koji to pravo žele
 s posebne izborne jedinice i istovremeno      ključno da se ta mjera primjenjuje samo        ostvariti, čime gube pravo glasanja i za
 za predstavnika ili stranačku listu s teri-   za pripadnike nacionalnih manjina koji-        stranačke liste. Od osam, tri su Srbina,
 torijalne izborne jedinice kojoj pripada.     ma se rezervira manji broj zastupničkih        po jedan Italijan i Mađar, te po jedan
                                               mandata u predstavničkom tijelu kako           zastupnik za češku i slovačku te albansku,
     Time se u startu diskriminiranim pri-     bi i oni, kao takvi, mogli sudjelovati u       bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i
 padnicima nacionalnih manjina, čijih          donošenju zakona i najvažnijih odluka          slovenačku manjinu i jedan za čak 12
 predstavnika u pravilu nema na listama u      u društvu.                                     ostalih, Preambulom Ustava priznatih

14 20/12/2018 STAV
   9   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19