Page 43 - STAV broj 406

ŠTA JE ZAJEDNIČKO HRĐI I RISULJI?

Pretpostavljam da su mnogi čuli da se imena domaćih ži- se prijevojem vokala usljed formiranja duljenjem vokala u u
votinja nerijetko daje po nekoj njihovoj karakteristici, među stari glas jeri (y), koji je kasnije u savremenom jeziku dao i,
kojima dominira kriterij boje. Tako je npr. konj kao životinja odakle se javlja korijen rid-, koji će usljed inovacija formirati
vjerovatno najopisaniji različitim imenima motiviranim bo- oblik ris-, na koji se dodaju -ul-j-a, što daje oblik risulja. Ru-
jom: dorat, doro, dore, dorin, đogat, đogo, đogin, mrčo, donja je nastao od starijeg prijevojnog oblika rud-, na koji
mrkalj, zekan, zec, zekin, vranac, vran, vranić, vrančić itd. se dodaje -on-ja. Isto je i s ojkonimom Rudo: rud-o, kao i s
Kad je riječ o volovskim i kravljim imenima, jedno od imena imenicom rud-a. Uporednice korijena ovih leksema poka-
jeste rudonja i risulja. Ova imena označavaju vola i kravu na zuju germanski jezici: engl. red, njem. rot, a slično imaju i
kojima dominira crvenkasta, odnosno crvenakstosmećka- švedski i danski npr. Iz ovoga korijena izvedena je rujevina
sta, odnosno rićkasta boja. Naime, upravo pridjev riđ ima – biljka s izrazito crvenim listovima, iako može označavati i
semantičku vezu s imenom rudonja i risulja. Štaviše, i ime geografski predio, a sabah-zora, kada se zacrveni, onda i
našega grada Rudog, iz istoga je korijena. I imenica ruda zarudi. I posebna vrsta gljive s rumenom nijansom boje na-
također je iz ovoga korijena. Isto tako, može se primijetiti ziva se rujnica. A mjesec rujan, kod nas bilježen u različitim
da riđ ima veze s korijenom rđ-a, što je u bosanskom i hr- tekstovima starijeg bosanskog jezika – već je prošao, a to
vatskom dalo hrđa, gdje se vidi ono bosansko dodavanje je onaj u kojem u prirodi dominira crvenkasta, rujno-rume-
protetskog h-. Kako su ove riječi povezane? Najprije, treba na odnosno žućkasto-rićkasta boja. Kako već kazasmo:
znati da je korijen svih ovih navedenih leksema *rūdh-, odakle Jezik je čudesan!

BREMENITE ŽENKE DOMAĆE ŽIVOTINJE

U našem narodnom jeziku, odnosno korijen riječi tel- iz oblika tele, s tim da jezicima, a bilesi je prisutan u mnogim
u narodnim govorima koriste se ra- se finalno -l preobražava u -o na kra- germanskim: engl. cat, njem. die Katze
zličite riječi kojima se opisuje ženka ju sloga, pa dolazi do oblika steona. i dr. Taj se korijen u značenju noseće
neke životinjske vrste koja u stomaku Pridjev sjȁjna ustvari znači ona koja keruše prenio s mačke, očito, pa je i
nosi mladunče ili mladunčad. Možda je s janjetom, tj. s-janj-n-a, s tim da je ona skotna, kao i maca, što se može
veliki broj naše omladine nikad nije ni došlo do promjene nj u j zbog težine zaključiti iz izvornog oblika riječi za
čuo za te riječi, što je i razumljivo za izgovora, pa je u narodnom idiomu mačku. Pored toga, da bi situacija bila
gradsku populaciju. No, nerijetko se, izveden oblik sjajna. Zanimljivo je da još zanimljivija, valja spomenuti jedan
nažalost, događa da taj podmladak se i za kozu kaže sjȁjna, što bi moglo oblik, za koji se može misliti da je ne-
ima nipodaštavajući stav spram svo- implicirati sljedeću situaciju: s-jar-n-a, ologizam, ali je sasvim izvjesno da bi
jih vršnjaka sa sela i njihove zavičajne odakle je došlo unakrštanjem sa sja- mogla biti i narodna izvedenica, a to
leksike. Dakako, to nije dobro. njna, i dalo sjajna, iako se može čuti je naziv za noseću, bremenitu, trudnu
No, vratimo se zadanoj temi. Noseća i izraz skozna, tj. koja je s kozom. Za- ženu, trudnicu, oblik koji se javlja u
krava, ovca, koza, mačka, kuja mogu nimljivo je da su mačke i kučke skot- različitim varijacijama rukopisa našeg
se označiti različitim riječima: krava je ne, pri čemu je etimologija zanimljiva najstarijeg rječnika Makbuli-arifa Mu-
steona; ovca je sjjȁjna (s prvim krat- jer podrazumijeva korijen riječi kotiti, hameda Hevaije Uskufije, kod kojeg
kim a), koza može biti skozna, ali je, odakle se javlja i izvedenica skot, a ko- su zabilježeni sljedeći izrazi: zdjetna,
čini se, češće sjajna, a mačka i keruša rijen -kot- kombiniran je s prefiksom žđetna i zditna, tj. ona koja je s djete-
budu skotne. Kad je riječ o etimologiji s- i sufiksom -n- i gramatičkom mor- tom, đetetom odnosno ditetom. Vje-
ovih izraza tj. pridjeva, situacija je ova- femom -a: s-kot-n-a. Pri tome, zani- rujem da u našim dijalektima postoje
kva. Steona krava jeste ona koja je s mljiv je korijenski oblik koji je osnova za različite riječi za navedenu pojavu, a
teletom: s-tel-n-a, gdje se vidi da je imenicu mačka u mnogim slavenskim ko čita, zna o čemu govorim.

VALOVI SE TALASAJU ILI SE TALASI VALASAJU ILI SE PAK VALJAJU

U bosanskom jeziku sinoniman status imaju lekseme val i < ob-val-a; uvala < u-val-a; provalija < pro-val-ij-a, kao
talas. Iako označavaju istu vanjezičku realiju, ipak se može i provala < pro-val-a, iako ova posljednja riječ u žargo-
reći da nisu potpuni sinonimi, prije svega što upotreba nu ima novo izvedeno značenje. Pošto riječ val potječe
ovih leksema upućuje na individualnu konotaciju i regi- iz praslavenske jezičke tradicije, ona ima blagu prednost
onalnu zastupljenost. No, tu je još zanimljivije da se od u normi bosanskog jezika u odnosu na riječ talas, koja
jedne lekseme može tvoriti odgovarajući glagol, dok od je u bosanski ušla preko tur., a u ovaj jezik naslijeđena
druge ne može: talas – talasati, ali val – *valasati. Među- je iz grč. thalassa, što znači more. Primjetno je da se iz
tim, val se može valjati, odakle je zajednička semantička ovog oblika izvodi glagol talasati, za razliku od oblika va-
poveznica vala i valjanja, odnosno glagola valjati. No, u ljati – što tvorbenomorfološki upućuje na zaključak da
savremenom jeziku nije uobičajena kolokacija da se valovi val i talas nisu potpuni sinonimi, jer se glagol valjati, iako
valjaju, iako je svakako moguća. Dakle, etimologija riječi je u semantičkoj vezi s valom, odnosi na drugačiju per-
val i valjati u vezi je s prasl. *valъ, a što u pie. ima veze s cepciju i značenje.
vrtjeti, kotrljati. Inače, od ove osnove nastale su i obala Zato se valovi talasaju, bez obzira na to šta ih je pokrenulo.

STAV 16/12/2022 43