Page 40 - STAV broj 406
P. 40
DRUŠTVO
Uposlenik Odjela za AUSTROUGARSKI PROSTORNI
urbanizam Dejan Kvesić PLANOVI
Nije teško pretpostaviti da rasprava u
iza govornice je vijećnike Gradskom vijeću na posljednjoj sjednici
neće polučiti željenim rezultatima da se
informirao da je arhiva konačno u ovom zakonodavnom tijelu
Odjela odavno neuredna, na odgovoran način tretira problemati-
ka Centralne zone, u kojoj je već izgra-
nesređena te da on ne zna đeno i legalizirano niz građevina, u ko-
da li je dokumentacija u joj je započeta gradnja Crkve Kristova
uskrsnuća, te da bi, kako su to najavili
vezi sa zgradom Hrvatskog iz menadžmenta Hrvatskog narodnog
kazališta pravno ispravna ili kazališta, uskoro mogli početi radovi
na spornoj zgradi, a da će potpuno legi-
ne. I gradonačelnik Mostara i timan zahtjev Islamske zajednice da na
vijećnici prešutjeli su ovakav lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema
izgradi zgradu Islamskog centra ostati
izvještaj. samo pusta želja. Bošnjacima Mosta-
ra, izgleda, nije preostalo ništa drugo
izradu Prostornog plana Centralne zone. do da konstatiraju historijske činjenice
Umjesto toga, Gradonačelnik se pozvao kako je na nekadašnjim šehitlucima po-
na jedan zarez iz tačke 8 te odluke u ko- dignuta zgrada Hrvatskog kazališta. A
joj stoji: “Zabranjuje se izgradnja novih te činjenice su više od bolnih i više od
objekata do usvajanja plana, na najduže upozoravajućih.
u periodu dvije godine.” Gradonačelni- Jednu od kupljenih luka (zemljište
ku je validan samo dio rečenica iza za- obraslom hrastovom šumom) hadži Ah-
reza, jer kao nakon te dvije godine Ka- med aga Lakišić, graditelj džamije na
zalište može nastaviti s radovima, dok Ričini, sredinom 17. stoljeća uvakufio planiranjima (da li i političkim) tek pri-
prethodnih 7 članova iste te Odluke kao je za harem u kojem su se dva stoljeća došla vlast našla je za najsvrsishodnije
da i ne postoji. No najupečatljivija dis- ukopavali umrli muslimani iz mahala uklanjanje harema, jer je, prema Zapi-
kusija na sjednici Gradskog vijeća bila Cernice i Ričine. Legator je kupio kraj sniku od 30. maja 1884. godine, premje-
je sada već legendarne vijećnice Boš- hadži Memijine (Cernice) mahale u štanje stanice na staro groblje, s čime
ke Ćavar. Referirajući se na nedostatak Mostaru kompleks pustog i nenaselje- je stanovništvo dobro upoznato, sma-
dokumentacije u Odjelu za urbanizam, nog zemljišta (el erd el halije) od hadži trano kao nešto posebno dobro za grad.
Boška je bez ikakvih zadrški u izrazito Osmana i Mustafa-bega. “Time će barem jedno od mnogo veli-
ozbiljnom tonu predložila vijećnicima Slabljenjem Osmanske Države i do- kih grobalja nestati sa područja grada.”
da do dokumentacije pokušaju doći pre- laskom austrougarske vlasti pored zapu- “Napušteno staro groblje ustupljeno”
ko kantonalnog tužilaštva, jer im to im štenog (tadašnja vlast upotrebljavala je je, kako se navodi, potpuno besplatno.
iz Odjela neće dostaviti, zaboravivši pri termin napuštenog) harema izgrađena je Vlast se bila obavezala da će kao uspo-
tome koje su nadležnosti i obaveze Vijeća, trasa željezničke pruge Mostar – Metko- menu na “staro groblje” neposredno uz
koje pak Odjela, a koje gradonačelnika. vići i željeznička stanica. Urbanističkim željezničku stanicu izgraditi prikladan
mauzolej. Koliko nam je poznato, nikad
nikakav “mauzolej” tim povodom nije
izgrađen. Vakufsko povjerenstvo, o čemu
svjedoči zapisnik o saslušanju nekoliko
uglednih muslimanskih prvaka iz Mo-
stara 2. maja 1897. godine pokušalo je
ishoditi barem novčano obeštećenje, u
čemu nisu uspjeli.
NA MEZARJU ŽELJEZNIČKA STANICA
A koliko je ljutnje i žuči u Mostara
na prelazu iz 19. u 20. stoljeće proliveno
zbog nezakonitog oduzimanja vakufa,
uništenja harema, najbolje će posvje-
dočiti podaci iz Memoranduma upuće-
nog austrougarskom ministru finansija
Benjaminu Kallayu i caru Franji Josipu
1900. i 1901. godine. Memorandum je
zapravo i ključni akt višegodišnje bor-
be za vakufsko-mearifsku autonomiju
i dobro poznatog Džabićevog pokreta.
U tom dokumentu, pored ostalog, piše:
“Kao evropski narod islamske duhov-
ne i tradicijske određenosti, Bošnjaci
40 16/12/2022 STAV