Page 40 - STAV broj 406
P. 40

DRUŠTVO



         Uposlenik Odjela za                AUSTROUGARSKI PROSTORNI
         urbanizam Dejan Kvesić             PLANOVI
                                               Nije teško pretpostaviti da rasprava u
         iza govornice je vijećnike         Gradskom vijeću na posljednjoj sjednici
                                            neće polučiti željenim rezultatima da se
         informirao da je arhiva            konačno u ovom zakonodavnom tijelu
         Odjela odavno neuredna,            na odgovoran način tretira problemati-
                                            ka Centralne zone, u kojoj je već izgra-
         nesređena te da on ne zna          đeno i legalizirano niz građevina, u ko-
         da li je dokumentacija u           joj je započeta gradnja Crkve Kristova
                                            uskrsnuća, te da bi, kako su to najavili
         vezi sa zgradom Hrvatskog          iz menadžmenta Hrvatskog narodnog
         kazališta pravno ispravna ili      kazališta, uskoro mogli početi radovi
                                            na spornoj zgradi, a da će potpuno legi-
         ne. I gradonačelnik Mostara i      timan zahtjev Islamske zajednice da na
         vijećnici prešutjeli su ovakav     lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema
                                            izgradi zgradu Islamskog centra ostati
         izvještaj.                         samo pusta želja. Bošnjacima Mosta-
                                            ra, izgleda, nije preostalo ništa drugo
          izradu Prostornog plana Centralne zone.   do da konstatiraju historijske činjenice
          Umjesto toga, Gradonačelnik se pozvao   kako je na nekadašnjim šehitlucima po-
          na jedan zarez iz tačke 8 te odluke u ko-  dignuta zgrada Hrvatskog kazališta. A
          joj stoji: “Zabranjuje se izgradnja novih   te činjenice su više od bolnih i više od
          objekata do usvajanja plana, na najduže   upozoravajućih.
          u periodu dvije godine.” Gradonačelni-  Jednu od kupljenih luka (zemljište
          ku je validan samo dio rečenica iza za-  obraslom hrastovom šumom) hadži Ah-
          reza, jer kao nakon te dvije godine Ka-  med aga Lakišić, graditelj džamije na
          zalište može nastaviti s radovima, dok   Ričini, sredinom 17. stoljeća uvakufio   planiranjima (da li i političkim) tek pri-
          prethodnih 7 članova iste te Odluke kao   je za harem u kojem su se dva stoljeća   došla vlast našla je za najsvrsishodnije
          da i ne postoji. No najupečatljivija dis-  ukopavali umrli muslimani iz mahala   uklanjanje harema, jer je, prema Zapi-
          kusija na sjednici  Gradskog vijeća bila   Cernice i Ričine. Legator je kupio kraj   sniku od 30. maja 1884. godine, premje-
          je sada već legendarne vijećnice Boš-  hadži Memijine (Cernice) mahale u   štanje stanice na staro groblje, s čime
          ke Ćavar. Referirajući se na nedostatak   Mostaru kompleks pustog i nenaselje-  je stanovništvo dobro upoznato, sma-
          dokumentacije u Odjelu za urbanizam,   nog zemljišta (el erd el halije) od hadži   trano kao nešto posebno dobro za grad.
          Boška je bez ikakvih zadrški u izrazito   Osmana i Mustafa-bega.     “Time će barem jedno od mnogo veli-
          ozbiljnom tonu predložila vijećnicima   Slabljenjem Osmanske Države i do-  kih grobalja nestati sa područja grada.”
          da do dokumentacije pokušaju doći pre-  laskom austrougarske vlasti pored zapu-  “Napušteno staro groblje ustupljeno”
          ko kantonalnog tužilaštva, jer im to im   štenog (tadašnja vlast upotrebljavala je   je, kako se navodi, potpuno besplatno.
          iz Odjela neće dostaviti, zaboravivši pri   termin napuštenog) harema izgrađena je   Vlast se bila obavezala da će kao uspo-
          tome koje su nadležnosti i obaveze Vijeća,   trasa željezničke pruge Mostar – Metko-  menu na “staro groblje” neposredno uz
          koje pak Odjela, a koje gradonačelnika.  vići i željeznička stanica. Urbanističkim   željezničku stanicu izgraditi prikladan
                                                                               mauzolej. Koliko nam je poznato, nikad
                                                                               nikakav “mauzolej” tim povodom nije
                                                                               izgrađen. Vakufsko povjerenstvo, o čemu
                                                                               svjedoči zapisnik o saslušanju nekoliko
                                                                               uglednih muslimanskih prvaka iz Mo-
                                                                               stara  2. maja 1897. godine pokušalo je
                                                                               ishoditi barem novčano obeštećenje, u
                                                                               čemu nisu uspjeli.

                                                                               NA MEZARJU ŽELJEZNIČKA STANICA
                                                                                  A koliko je ljutnje i žuči u Mostara
                                                                               na prelazu iz 19. u 20. stoljeće proliveno
                                                                               zbog nezakonitog oduzimanja vakufa,
                                                                               uništenja harema, najbolje će posvje-
                                                                               dočiti podaci iz Memoranduma upuće-
                                                                               nog austrougarskom ministru finansija
                                                                               Benjaminu Kallayu i caru Franji Josipu
                                                                               1900. i 1901. godine.   Memorandum je
                                                                               zapravo i ključni akt višegodišnje bor-
                                                                               be za vakufsko-mearifsku autonomiju
                                                                               i dobro poznatog Džabićevog pokreta.
                                                                               U tom dokumentu, pored ostalog, piše:
                                                                               “Kao evropski narod islamske duhov-
                                                                               ne i tradicijske određenosti, Bošnjaci



         40  16/12/2022 STAV
   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45