Page 73 - STAV broj 406

i serioznošću s kojom se pristupalo reci-
mo nekom albumu “Bijelog dugmeta” ili
“Indexa”, sevdalijskom pjevanju ili tra-
dicijskim glazbenim praksama pojedinih
područja svijeta, govorilo se o raznim as-
pektima organizacije glazbenog života,
dublje analizirali opusi pojedinih sklada-
telja, govorilo se i o glazbenim instituci-
jama i o koncertnim praksama, postavljala
se i produbljivala iskustva o glazbenoj pe-
dagogiji – uopće glazbi se prilazilo sa svih
strana i to je ono najvažnije.
Autoru ovog teksta kao jednom od ve-
terana glazbene kritike popularne glazbe i
jednom od onih koji je od prvih dana bio
među učesnicima simpozijâ možda ponaj-
više uz tu novoformiranu sveprisutnu tole-
ranciju i estetičku slojevitost bilo je drago
vidjeti pravu navalu mladih znanstvenika
i iz ove sredine i mnogo šire, regije i svijeta
koji naprosto hrle i oduševljavaju svojim
naučnim dometima i širinom pristupa ma-
teriji. Oboružani znanjem jezika, pozna-
vanjem suvremenih teoretskih dometa,
širinom interesa i upornošću te mlade ge-
neracije naprosto oduševljavaju; i još više
od toga, ma kako uvjeti za rad bilo teški, oni
su spremni ići dalje i ući dublje u materi-
ju. A materije koja se tek treba istražiti ili
produbljeno analizirati je mnogo, na mno-
gim smo područjima zahvaljujući i ovome
ili onome zastali i sad smo u fazi uzbiba-
log aktivizma koji daje sve bolje rezultate.

IMPRESIVAN SPISAK UČESNIKA
A među učesnicima skupa bili su neki
koji godinama dolaze u Sarajevu i koji su
nezaobilazni kad je riječ o ovom simpozi-
ju i narastanju muzikološke misli u Bosni
i Hercegovine i šire, izuzetno bitni. Tako
je iz New Yorka došao dr. Zdravko Bla-
žeković, koji vodi RILM, temeljnu znan-
stvenu bazu izvorâ za istraživanje glazbe,
iz Zagreba i Hrvatske uz nezaobilaznoga
akademika Stanislava Tuksara i Nada Be-
zić i Palma Katalinić, potom Tamara Jur-
kić Sviben i Petra Babić, Tatjana Čunko i
još poneko, Srbija je također bila temeljito
zastupljena, i to ne samo iz Beograda nego
i iz Novog Sada i drugih glazbenih centa-
ra, a raduje i da su rađeni skupni projekti,
posebno kada su se mlađe snage udruživale
da istraže ličnosti koje su djelovale u ra-
znim sredinama (slučaj recimo sarajevskog
operskog dirigenta i kompozitora nesretno
nastradalog Alfreda Pordesa Srećkovića),
iz Ljubljane je stigao nezaobilazni glazbe-
ni teoretičar prof. dr. Leon Stefanija. Bili
su zastupljeni i drugi glazbeni centri; Osi-
jek, Niš, Pula i Split, kao i Cetinje, odno-
sno Crna Gora, spisak učesnika iz svijeta
je opet bio, rekao bih, impresivan, pa su se
mogli čuti i slušati izlaganja znanstvenika
od New Yorka do Praga, Beča i Londona,
Graza, Kanade, Italije...

STAV 16/12/2022 73