Page 74 - STAV broj 406
P. 74
KULTURA
glazbi s učešćem važnih znanstvenika Osim što je bilo radno i svakog
(Daniela Castaldo, Rolf Norsen, Michał S.
Sołtysik, Rolf Norsen, Alessia Zangrando dana krajnje zanimljivo,
i Patrick Huang), sesija koja ju je slijedila pokazalo se da ovaj simpozij
se bavila istraživanjima i analizama histo-
rijskih djela u svjetlu novih teorijskih po- gradi već godinama
imanja, istraživala se i povijest glazbe u toleranciju prema različitim
regiji (opet Alfred Pordes Srećković), po-
stavljale su se i otkrivale nove znanstvene pogledima, raznovrsnim
prakse u muzikologiji, gdje je govoreno o glazbenim praksama i
muzikologiji u svjetlu suvremenih pristupa žanrovima koji su u prošlosti
u vrijeme digitalne tehnologije. Onda su
i predstavnici već pominjanog RILM-a – znali biti neopravdano
uz Zdravka Blažekovića, Zagrepčanina sa preskočeni i prezreni.
stalnom adresom u New Yorku, koji je iz
vođenje sesija držao i seminar/radionicu i
govorio o povijesti pozorišnih zavjesâ, tu uz gusle (ona dijeli znanstvenu karijeru i
je bio i Benjamin Knysak, pa smo slušali praksu između Sarajeva i Beograda).
opsežno izlaganje o tome kako se upotre-
bljavaju već postojeće baze podataka i ar- SARAJEVO JE GLAZBI DALO MNOGO
hivirana glazbena građa. Dr. prof. Amra VRIJEDNOG
Bosnić je opet imala izlaganje o simfoniz- U ovih četvrt desetljeća u Sarajevu,
mu u Bosni i Hercegovini, govorilo se i o mahom oko katedre muzikologije/etno-
suvremenim aspektima i pitanjima glaz- muzikologije, formirao se širi krug već
bene edukacije, posebno u svjetlu online afirmiranih znanstvenika koji vode te ka-
pedagogije, nametnute nam nedavnom tedre, profesori su i pedagozi, ali i istraži-
zdravstvenom krizom, govorilo se i o su- vači s rezultatima koji naprosto fasciniraju.
vremenim aspektima skladanja i izvođenja Nakon prerano preminulih nezaobilaznog
glazbe nastale razvojem novih digitalnih dr. prof. Ivana Čavlovića, Vinka Krajtma-
tehnologijâ, iznijela su se i neka nova pro- jera, Milorada Milića, Zdravka Verunice,
mišljanja o tzv. primijenjenoj muzikologiji, Miroslave Fulanović-Šošić i drugi već afir-
govorilo se i o raznim aspektima interdis- mirani pedagozi i znanstvenici; pomenimo
ciplinarnog pristupa glazbi svih žanrova ih: dr. Jasmina Talam, dr. Fatima Hadžić,
te analizirali razni aspekti glazbe pojedi- velika poznavateljica sevdalinke, dr. Tama-
nih skladateljâ ili grupâ. ra Karača-Beljak, danas na važnom mjestu
Ali ovo nije sve. Popularna kultura se prorektorice za umjetnost, kulturu i sport
danas tretira kao nezaobilazan fenomen i Univerziteta u Sarajevu, potom dr. Senad
aspekt ukupne glazbene kulture pojedinih Kazić, Maja Baralić-Materne, Merim Čau-
nacionalnih i šire kultura. Više je sesija šević, potom sveprisutne Amila Ramović
sadržavalo ili posebno tretiralo razne as- i Lana Šehović, te Valida Akšamija-Tvrt-
pekte popularne glazbe. Senka Hodžić je ković i Amra Bosnić. Ali iza njih stupaju
govorila o fenomenu metropopolisa, tj. dis- nove generacije najmlađih koje s pravom
tribucije glazbe kroz digitalne platforme, traže prostor da pokažu što znaju. Uz već
govorilo se o glazbi koju je za film Bitka pomenute, tu su i mr. sci. Sead S. Fetaha-
na Sutjesci napisao veliki grčki kompozi- gić, Zorana Guja-Dražet, Nermin Ploskić,
tor Mikis Teodorakis, jedna sesija je bila Timur Sijarić, Sarajlija koji s uspjehom
posvećena glazbi koja se stvarala u teškim djeluje u Beču, Sabrina Đulanđić-Fejzić,
uvjetima opsade Sarajeva (Amira Ramović, Rijad Kaniža, da pomenemo samo neke.
mlada slovenska etnologinja Petra Hamer, Za budućnost se glazbene teorije muzi-
Aida Adžović, zadnjeg dana smo govorili kologije i etnomuzikologije u Sarajevu,
o nekim aspektima opusa grupâ “Indexi” Bosni i Hercegovini i šire ne treba uopće
i “Bijelo dugme”, dok je autor ovog prika- brinuti, prostori i teme su otvorene i sna-
za analizirao tzv. “bosanski opus” jednog ga da ih se istraži je dovoljno.
od najvećih umjetnika s ovih prostora jazz Na koncu i propratne aktivnosti, kustos
trubača i kompozitora Duška Gojkovića, Zemaljskog muzeja Mirha Efendić je bila
rođenog 1921. godine u Jajcu. Jedna je se- vodič kroz izložbu koju je nedavno postavila
sija bila posvećena i eksperimentu u rock na etnološkom odjeljenju Zemaljskog mu-
glazbi, te njenim korelacijama s postojećom zeja s temom “Sevdalinka” (odličan kata-
društvenom situacijom, dok je prekrasna log i dokumentarni CD!), dok je ansambl
Gazi-Husrev-begova biblioteka gostila jed- “Etnoakademik” nastupio s neizostavnim
nu od sesija, onoj posvećenoj raznih aspek- sevdalijama Almom Subašić, te Damirom
Samo letimični pregled tematskih sesi- tima etničkih glazbi s ovih prostora, gdje Galijaševićem i Zaninom Berbićem. Ukrat-
ja govori o širini i raznovrsnosti izloženih su govorili i poznati suvremeni sevdalija ko: glazba je tih dana naprosto okupirala
znanstvenih tema kojima su se bavili po- Damir Imamović. Zorana Guja-Dražeta Sarajevo, grad koji je toj umjetnosti dao
jedinci. Suvremena promišljanja o staroj je opet govorila o višeglasnom pjevanju toliko toga vrijednog i lijepog. n
74 16/12/2022 STAV