Page 81 - STAV broj 244

“Priča pripovijeda da je

u Hlievnu sjedio vezir
turski, kome skrivi sedam
Turaka Lievljana ne za

drugo, nego zato što su
ljepši bili od njega”

obilježava događaj koji historija tovari u ravnica, na kojoj bude sazidan manastir. i da im je sjedište bilo u Omišu. Bili su
godinu 1576. i mjesec juli, druga legenda Iztočno od manstira ozidaju drugi grad to drčni jadranski gusari, pljačkaši, koji
izvire iz tamnih dubina srednjeg vijeka kao manastirsko dvorište i tu se naseli su krstarili i ulijevali strah u kosti tr-
i nudi znatno veći prostor za djelovanje narod. Tako je, veli priča, postao Cazin, govačkim brodovima sve do Kotarskog
mašte, ipak, ona ostaje daleko skromnija. vrlo tvrdi grad, koji se mogao tim lakše zaliva i Apulije. U Fojničkom grbovniku
Po originalnosti i maštovitosti, nije joj ni braniti što je bila pred gradom čatrnja i u nalazi se njihov grb sa zmajem crvenim
blizu, ali vrijedi je ispričati jer govori o njoj vazda dovoljno dobre vode.” kao vatra, nad kojim, opet, kao kakva
vremenu kada je Cazin sagrađen. Škrta je historija bila prema ovom kruna, raširenih krila čuči drugi zmaj,
I nju bi najbolje bilo čuti iz pera Ra- gradu. Gotovo da ga i ne spominje do lica djevičanski blaženog. Svoju odanost
doslava Lopašića, jer odavno, već stolje- godine 1522, kada su Osmanlije zauze- položili su pred bosanskog bana Stjepana
ćima, narod gotovo da je i ne spominje. le Knin, pa je po sili prilika bilo nužno II Kotromanića, pa su više od pola sto-
Evo kako ju je Lopašić prije više od sto- sjedište kninske biskupije prebaciti ov- ljeća bili podanici kraljeva bosanskih.
tinu godina zapisao: “Priča kaže da su dje. Prije toga šturo i nesigurno, zamuc- Neki historičari smatraju ih potomci-
se u vrieme, dok je knez Keglević Bu- kujući, ona kazuje da je Cazin darovan ma Neretvana, koji su bili tako osioni i
žim zidao, našli čobani brdo kao zviezdu kninskom biskupu u posjed. Pa ipak, tvrdoglavi, te su najduže među Južnim
među zviezdami, okomito i gotovo na sve iako su historijska vrela ovdje sasvim Slavenima odbijali prihvatiti kršćanstvo,
strane vodom obtočeno, kao neko ostrvo. presušila, Lopašić smjelo tvrdi kako su ostajući dosljedni svojim bogovima i pa-
Kad za to začuju glavari, odluče odmah Cazin i okolinu prije dolaska Osmanlija ganskim običajima. Zbog toga je zemlja
da bi dobro bilo načiniti na tome mjestu naseljavali pripadnici poznatog hrvat- koju su oni tada naseljavali, jadranska
manastir. Zatim podignu naokolo zid, a skog plemena Kačića, za koje historija obala između rijeka Neretve i Cetine,
mjestimice i po dva; po sriedi pak ostane kazuje da su živjeli s onu stanu Velebita prozvana Paganija. Vrhunac slave doži-
vjeli su 887. godine, kada su u blizini da-
našnje Makarske smrvili mletačku flotu
od dvanaest brodova koju je predvodio
Opasan još jednim zidom nakon dolaska Osmanlija, Cazin čuveni dužd Petar Kandijan. Bilo je to
je tih desetljeća, pa i cijelo jedno stoljeće živio svoje 18. septembra i taj dan Republika Hrvat-
dane slave. Bio je to najtvrđi grad na Krajini, jedan od ska obilježava kao dan svoje mornarice.
Ako u ovoj Lopašićevoj tvrdnji ima
najutvrđenijih na granici između carstava, u koji su novi i trun istine, onda je sasvim jasno zašto
vlasnici polagali sve svoje nade s ove strane Une su Krajišnici, a Cazinjani posebno, kroz

STAV 7/11/2019 81