Page 49 - STAV broj 396
P. 49
MAHMURANJE DO BESVIJESTI
Kažu da je to vrlo “zafrkano” stanje – probuditi se nakon južnoslavenske jezike. Odakle vodi porijeklo ova riječ?
pijančenja i biti – mahmuran. Da, mahmuran. Odatle do- Prema podacima koje daje Škaljić, riječ je u osmansko-
laze i mahmurluk i mahmuranje i mahmurati i možda još turski došla iz arapskog jezika – mahmur, s napomenom
nešto. Na ostalim srednjojužnoslavenskim jezicima uglav- da je došlo do fonetskih prilagođavanja u ovom jeziku pri-
nom se mamura, drži mamurluk ili mamuranje, odnosno likom prelaska iz arapskog, a možda i preko perzijskog.
bude mamuran. Koje je porijeklo ove riječi? Mislim da se Jezičkim dodirom s bosanskim jezikom ovaj se oblik pri-
sa sigurnošću može reći da je ova riječ prešla iz bosan- lagođava bosanskom morfološkom sistemu, u kojem se
skog u druge okolne jezike jer za to postoje makar dva tvori pridjev mahmuran i glagol mahmurati, kao i imenica
argumenta: što u svim drugim slavenskim jezicima, oče- mahmuranje, dok je mahmurluk oblički preuzet iz turskog
kivano, nema ovoga korijena, zbog čega se u ovim jezi- jezika i označava stanje bunovanosti, bunila nakon preko-
cima, uključujući tu i bugarski i makedonski, koji su, iako mjernog opijanja. Oblik mahmur predstavlja arapski par-
su bili u osmanskoturskom okruženju, sačuvali stariji sla- ticip, a njegovo značenje veže se za korijen khamr, što
venski element u vezi s glagolom spati / spavati, ili npr. znači vino, pa oblik mahmuran doslovno bi značio ovi-
u slovenskom jeziku u kojem se mahmuran kaže “mač- njen, tj. onaj koji je u stanju nakon djelovanja vina, nešto
kast”, te drugo – što su Bošnjaci tog vremena bili najdi- kao omamljen, bunovan, koji je zapravo u bunilu. Zato su
rektniji transmiter, posrednik između orijentalne kulture i bosanski oblici mahmuran, mahmurluk i mahmurati. A je
južnoslavenske, unoseći ovu orijentalnu leksemu u neke li dobro biti u stanju mahmurluka? Neka kažu koji znaju!
HAMAJLIJO MOJA
Nekada se ovaj predmet jako često koristio. Sigurno je da znači “kaiš o kojem se nosi sablja” (iz istog je korijena kao i
ga brojne kulture posjeduju i da samim time posjeduju lek- riječ hamal u bosanskom jeziku). Dakle, neki romanski jezici
seme kojima ga imenuju. Riječ je o apotropejskom predmetu izgubili su početno h-, te su prema svojoj morfologiji adapti-
čiji je zadatak da čuva njegova nosioca, budući da ga nosi rali arapsku izvornu riječ u oblik amulet, koja je kao “kulturna”
sa sobom u vidu kožnih đončića s ispisanim apotropejskim riječ posuđena u našem jeziku. U bosanskom jeziku ova riječ,
tekstovima, drveta tisovine, nekada crvenih končića na koje porijeklom iz arapskog, adaptirana preko turskog, a možda i
se “uče” sveti tekstovi i sl. – sve u službi zaštite od zle kobi, perzijskog: riječ je o hamajliji! Ova riječ može nekada biti i u
belaja, uroka i sl. prenesenom značenju putem metaforizacije. Bosanski jezik
Danas se često naziva talisman, što je porijeklom arapsko-per- i bosanski izvori opet pokazuju da je h- očuvano u struktu-
zijska riječ koja je došla preko grčkog. Oblička verzija tilsum ri lekseme, što nije ništa neobično. Međutim, u srpskoj i cr-
izvedena je od talismana, ali je tilsum prošla kroza “sito” tur- nogorskoj praksi prisutna je samo amajlija, a zanimljivo, i hr-
skog jezika, tako da se u našoj usmenoj književnosti koristi vatski standard daje prednost amajliji, iako bilježi i hamajliju.
oblik tilsum, a zabilježena je upotreba i u narodnim govorima, Bosanska norma samo i jedino prepoznaje hamajliju, što je i
od kojih u nekim ima potpuno drukčije značenje. Slična je sta- jedino ispravno. No, i pored niza primjera koji pokazuju upo-
tusa i leksema amulet, koja je u naš jezik ušla posredstvom trebu ispravnog oblika, u javnom prostoru može se “omaći”,
romanskih jezika, iako je porijeklom iz arapskog jezika. Naime, “omahnuti” u amajliju. Amajliji nije mjesto u bosanskoj jezič-
ona je izvedena od pluralnog oblika hammail, što doslovno koj tradiciji i kulturi. Samo hamajlija!
HALEP ILI ALEP
Kada se prije nekoliko godina zaoštrila vojna situacija u Si- ovaj ojkonim u savremenom bosanskom jeziku glasi Halep,
riji, mnogi mediji, naravno ne svi, papagajski su ponavlja- a što je potvrđeno u starijim bosanskim spomenicima. Me-
li kako se borbe vode u i oko Alepa, što je s normativne đutim, historiografija bilježi i slučajeve u kojima se čuva fi-
strane kao konstrukcija nepravilna jer bi trebalo: U Halepu nalno -b iz arapskog jezika, kao i ime jednoga bosanskog
i oko njega. Sama pomisao na površnost znanja o imenu junaka Osmana Halebije, mostarskoga kapetana iz 17. st.,
ovoga drevnog grada na Bliskom istoku daje nam za pravo koji je 1687. odbranio Mostar za vrijeme tzv. Morejskog rata
da se ibretimo. Kao prvo, čudno je kako je moguće da niko (1683–1699), a po kojem se kula na desnoj strani Nere-
od onih koji su prenosili informaciju do toga trenutka nisu tve uza Stari most u Mostaru zove upravo Halebija, i kome
čuli za ovaj grad! Jer, da su čuli, da su pročitali, znali bi da je znameniti mostarski pjesnik na orijentalnim jezicima Bul-
se ovaj riječ u bosanskom jeziku izgovara ili piše Halep. Ali, buli posvetio jednu pjesmu. Isto tako, u Hercegovini postoji
kad napišete Halep, izlažete se mogućnosti da vaš jezički prezime Halebić, koje pokazuje vezu s Halepom, odnosno
izraz bude proglašen anahronim. Ono što se sa sigurnošću izvornim Halebom, a poznato je da postoji u Bosni i prezi-
može reći jeste da se kod nas vijesti uglavnom prevode s me Halep. Imajući sve u vidu, bosanski bi trebao biti Halep,
različitih jezika na kojima se plasiraju informacije, pa se do- kako se još uvijek čuva u nekim bosanskim društvenim kru-
godi da se engleska varijanta arapskog izraza Haleb koristi govima, ali ne samo zato što se čuva ovo početno H- kao
prema latinskoj potvrdi Aleppo, odnosno francuskoj potvr- odlika bosanskog izraza, već i zbog toga što se njime čuva
đenici Alep. Prema fonetskom prilagođavanju turskom jeziku, starije, bolje kazano etimološko stanje.
STAV 7/10/2022 49