Page 34 - STAV broj 313
P. 34

DRUŠTVO



          na kome je prisustvovalo 13 džematlija
          koji su podržali ideju osnivanja džemata.
          Na samom startu upućen je jedan dopis
          tadašnjem vrhovnom islamskom starje-
          šinstvu u Sarajevu u kome se upoznaju
          naši vjerski predstavnici s pomenutom
          inicijativom te zahtjevom da se izda de-
          kret o tromjesečnom postavljenju imama.
          Vrhovno islamsko starješinstvo zasjedalo
          je 21. marta 1990. godine i na toj sjednici
          je izdato rješenje o postavljanju imama
          Fikreta ef. Arnauta za imama u džematu
          “Sabur”. Taj datum zvanično se uzima za
          početak funkcioniranja i rada prvog boš-
          njačkog džemata u Münchenu. Subotom
          i nedjeljom izvodila se vjerska pouka.
          Ovdje treba spomenuti nesebičnu spre-
          mnost i velikodušnost dr. Ahmeda Halife,
          direktora Islamskog centra u Freimannu,
          koji nam je ustupio prostorije njihovog
          centra za razvijanje naših aktivnosti, bez
          ikakve materijalne nadoknade. Odziv dje-
          ce na vjersku pouku bio je prilično veli-
          ki. Nedjeljom na podne-namazu također
          su se okupljali odrasli te je svake nedjelje
          poslije podne-namaza upriličeno preda-
          vanje. Smatramo da su ova predavanja
          imala veoma pozitivan odjek i džamija
          je svaki put bila sve punija. To je bio po-
          kazatelj da je naš narod bio željan vjere.
          Džumu smo klanjali zajedno s Albanci-
          ma u prostorijama mesdžida na adresi
          Dachauerestr. 36. Imami su napravili
          raspored da jedna hutba bude na bosan-
          skom, a druga na albanskome jeziku, a
          jedno predavanje prije džume na bosan-
          skom, a drugo na albanskom. Inače tu
          malu podrumsku prostoriju koja je bila
          totalno neuvjetna finansirao je Islamski
          centar u Freimannu, a bila je jedino po-
          godna što se nalazila blizu glavne stani-
          ce u Münchenu, dakle u samom centru   Na jednom od početnih skupova u dža-  Nekoliko telefonskih razgovora obavlje-
          grada, pa je bila povoljna za obavljanje   miji u Freimannu nedjeljom naišao je   no je i s imamom iz Stuttgarta Hamzom
          dnevnih namaza. Tu smo klanjali dnev-  tadašnji imam Zagrebačke džamije Ha-  ef. Subašićem, koji je također dao kori-
          ne namaze osim sabaha. U tim je prosto-  san ef. Čengić s omladinskom ekskurzi-  sne instrukcije oko početka osnivanja
          rijama upriličen i punkt vjerske pouke   jom te održao dirljiv vaz, što je bio do-  džemata. Došlo je i do razmjene posjete
          srijedom i četvrtkom.             bar impuls za početak džematskog rada.   imama i džematlije na relaciji Stuttgart –
                                                                               München. To su bile lijepo organizirane
                                                                               i osmišljene posjete. Jedne smo prilike u
          U Njemačkoj islam nije priznat kao religija, a njezini sljedbenici   početnim danima postojanja i razvijanja
          mogu se udruživati i formirati kao udruženja građana, kao što        našeg džemata sreli kod Abdulaha Nani-
                                                                               ća imama Džemaludina ef. Ibrahimovića.
          to rade sportski klubovi i razna druga udruženja. Udruženja          On je već dugo vremena boravio u Nje-
          moraju imati statut i listu članova. Država ni na koji način ne      mačkoj. Sjedište mu je bilo u Nürnbergu
                                                                               i bio je zadužen ispred Njemačke da se
          pomaže muslimanska udruženja. Ona se moraju održavati od             brine o potrebama muslimana s područ-
          svoje članarine i donacija vjernika. Najmasovnija jeste Turska       ja bivše Jugoslavije. Posebno se brinuo
                                                                               o kategoriji emigranata. On je njemački
          islamska zajednica, pa onda slijedi IZ Bošnjaka, Afganistanaca i     državljanin i oslovljavali su ga muftijom.
          Iranaca. Njemački Ustav garantira slobodu prakticiranja vjere,       Prvo javno i masovnije okupljanje Bošnja-
                                                                               ka u Münchenu na vjerskoj osnovi bilo je
          vjerskog organiziranja i poučavanja vjerskim propisima. No           kroz džemat “Sabur” na čelu s organiza-
          Njemačka nije laicistička država kao što je to Francuska niti je     torima džemata i sa mnom kao imamom.
                                                                               Mevludi su, kao što je već rečeno, imali po-
          religija strogo odvojena od države.                                  sebnu draž i značaj na putu organiziranja



         34  5/3/2021 STAV
   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39