Page 34 - STAV broj 313
P. 34
DRUŠTVO
na kome je prisustvovalo 13 džematlija
koji su podržali ideju osnivanja džemata.
Na samom startu upućen je jedan dopis
tadašnjem vrhovnom islamskom starje-
šinstvu u Sarajevu u kome se upoznaju
naši vjerski predstavnici s pomenutom
inicijativom te zahtjevom da se izda de-
kret o tromjesečnom postavljenju imama.
Vrhovno islamsko starješinstvo zasjedalo
je 21. marta 1990. godine i na toj sjednici
je izdato rješenje o postavljanju imama
Fikreta ef. Arnauta za imama u džematu
“Sabur”. Taj datum zvanično se uzima za
početak funkcioniranja i rada prvog boš-
njačkog džemata u Münchenu. Subotom
i nedjeljom izvodila se vjerska pouka.
Ovdje treba spomenuti nesebičnu spre-
mnost i velikodušnost dr. Ahmeda Halife,
direktora Islamskog centra u Freimannu,
koji nam je ustupio prostorije njihovog
centra za razvijanje naših aktivnosti, bez
ikakve materijalne nadoknade. Odziv dje-
ce na vjersku pouku bio je prilično veli-
ki. Nedjeljom na podne-namazu također
su se okupljali odrasli te je svake nedjelje
poslije podne-namaza upriličeno preda-
vanje. Smatramo da su ova predavanja
imala veoma pozitivan odjek i džamija
je svaki put bila sve punija. To je bio po-
kazatelj da je naš narod bio željan vjere.
Džumu smo klanjali zajedno s Albanci-
ma u prostorijama mesdžida na adresi
Dachauerestr. 36. Imami su napravili
raspored da jedna hutba bude na bosan-
skom, a druga na albanskome jeziku, a
jedno predavanje prije džume na bosan-
skom, a drugo na albanskom. Inače tu
malu podrumsku prostoriju koja je bila
totalno neuvjetna finansirao je Islamski
centar u Freimannu, a bila je jedino po-
godna što se nalazila blizu glavne stani-
ce u Münchenu, dakle u samom centru Na jednom od početnih skupova u dža- Nekoliko telefonskih razgovora obavlje-
grada, pa je bila povoljna za obavljanje miji u Freimannu nedjeljom naišao je no je i s imamom iz Stuttgarta Hamzom
dnevnih namaza. Tu smo klanjali dnev- tadašnji imam Zagrebačke džamije Ha- ef. Subašićem, koji je također dao kori-
ne namaze osim sabaha. U tim je prosto- san ef. Čengić s omladinskom ekskurzi- sne instrukcije oko početka osnivanja
rijama upriličen i punkt vjerske pouke jom te održao dirljiv vaz, što je bio do- džemata. Došlo je i do razmjene posjete
srijedom i četvrtkom. bar impuls za početak džematskog rada. imama i džematlije na relaciji Stuttgart –
München. To su bile lijepo organizirane
i osmišljene posjete. Jedne smo prilike u
U Njemačkoj islam nije priznat kao religija, a njezini sljedbenici početnim danima postojanja i razvijanja
mogu se udruživati i formirati kao udruženja građana, kao što našeg džemata sreli kod Abdulaha Nani-
ća imama Džemaludina ef. Ibrahimovića.
to rade sportski klubovi i razna druga udruženja. Udruženja On je već dugo vremena boravio u Nje-
moraju imati statut i listu članova. Država ni na koji način ne mačkoj. Sjedište mu je bilo u Nürnbergu
i bio je zadužen ispred Njemačke da se
pomaže muslimanska udruženja. Ona se moraju održavati od brine o potrebama muslimana s područ-
svoje članarine i donacija vjernika. Najmasovnija jeste Turska ja bivše Jugoslavije. Posebno se brinuo
o kategoriji emigranata. On je njemački
islamska zajednica, pa onda slijedi IZ Bošnjaka, Afganistanaca i državljanin i oslovljavali su ga muftijom.
Iranaca. Njemački Ustav garantira slobodu prakticiranja vjere, Prvo javno i masovnije okupljanje Bošnja-
ka u Münchenu na vjerskoj osnovi bilo je
vjerskog organiziranja i poučavanja vjerskim propisima. No kroz džemat “Sabur” na čelu s organiza-
Njemačka nije laicistička država kao što je to Francuska niti je torima džemata i sa mnom kao imamom.
Mevludi su, kao što je već rečeno, imali po-
religija strogo odvojena od države. sebnu draž i značaj na putu organiziranja
34 5/3/2021 STAV