Page 35 - STAV broj 431

je svoju vjersku pripadnost držao u tajnosti je ponovo otišao 1988. godine, na još jedno
sve do borbe. hadžijsko hodočašće.
Godine 1966. Ali je odbio poziv za voj- Jedan od onih koji su se dva puta susreli
sku zbog svojih vjerskih uvjerenja i etičkog s Muhammadom Alijem jeste dr. Senad ef.
protivljenja Vijetnamskom ratu. Govorio je Agić, koji je u Sjedinjene Američke Države
da je to u suprotnosti od onoga što piše u stigao krajem 1989. godine odlukom i rješe-
Kur’anu, da ne želi biti agresor, ali će braniti njem Rijaseta Islamske zajednice u Socijali-
zemlju ako bude napadnuta. Ali je rekao da stičkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, a
ne želi ići i ubijati puškom ljude u njihovoj na poziciju imama u Islamskom kulturnom
zemlji i u njihovim kućama, ali da će se rado centru u Chicagu, jedinom u to vrijeme koji
suprotstaviti svakom ko se s njim želi boriti je Bošnjacima služio kao spona s Bosnom
rukama. U ringu, isključivo. i Hercegovinom i mjesto gdje su ne samo
Zbog odbijanja poziva za vojsku, osuđen Bošnjaci nego i muslimani iz drugih kraje-
je pa se žalio na presudu Vrhovnom sudu, va bivše Jugoslavije izvršavali svoje kolek-
koji je usvojio žalbu i ukinuo prethodnu pre- tivne vjerske obaveze. U ovom su se Centru
sudu 1971. godine. U međuvremenu, Ali je okupljali muslimani iz Crne Gore, Sandža- Ali i Agić
izgubio četiri godine života i period kada je ka, Makedonije, zatim iz Bugarske, ali i iz
kao sportista mogao dati najviše i najbolje. arapskih zemalja. Inače, Bošnjaci su donijeli Inače, 1992. godine, kada se svijet suo-
No, njegovi stavovi nisu bili uzaludni: borba i uspostavili islam i prvu imigrantsku dža- čio s prizorima iz logora uspostavljenih za
protiv rata u Vijetnamu izdvojila ga je kao miju u državi Illinois. nesrpsko stanovništvo Bosne i Hercegovine,
uzora generacija 1960-ih godina i istaknu- „Ono što nije objavljivano jeste činjeni- muslimani Sjedinjenih Američkih Država
tu figuru Afroamerikanaca u borbi za gra- ca da je Muhammad Ali iz želje da što više odlučili su se pokrenuti s ciljem da se pre-
đanska prava. pojača svoju duhovnost pristupio nakšiben- kinu mučenja i ubijanja.
Iako se njegovi počeci u islamu vezuju dijskom tarikatu, davši prisegu na vjernost Nekoliko mjeseci nakon početka Agre-
uz „Islamsku naciju“, Ali se kasnije, 1970- Allahu i Poslaniku preko mog šejha Hishama sije na Bosnu i Hercegovinu, na poziv mu-
ih godina, udaljio i ogradio od njih, držeći Kabbanija, u Fentonu, u državi Michigan, slimanske zajednice u Chicagu, udružilo se
se sunitskog islama. gdje je i sam živio. Tražio je u poznim godi- deset organizacija kako bi pred UN-om govo-
Godine 1972. otišao je na hadž prvi put, nama života svaki način da se približi sufij- rili o zločinima silovanja, etničkog čišćenja,
u Meku, gdje je, susrećući ljude različitih skoj tradiciji. Tako je često viđan u društvu odnosno Genocida i embarga na naoružanje.
boja iz cijelog svijeta, proširio vidike i stjecao američkih derviša na proslavama rođendana Imali su četiri delegata, a bio je neophodan i
nove duhovnu horizonte. Pet godina poslije, Muhammeda, a. s, mevludima i konferen- jedan čije bi prisustvo dalo dodatnu težinu
nakon odlaska u penziju, odlučio je ostatak cijama koje su priređivane u čast mevluda. njihovim zahtjevima. Upravo tada se pojav-
svog života provesti u „pripremi za susret U jednoj takvoj prilici imao sam čast da ga ljuje The Greatest, 50-godišnji Muhammad
s Allahom“, pomažući ljudima, učestvuju- predstavim učesnicima, jer se iznenada po- Ali, no zbog uznapredovale bolesti, koja mu
ći u dobrotvornim akcijama, ujedinjujući javio dok sam držao predavanje. To je bilo se drastično odrazila na mogućnost govora,
ljude i pomažući u sklapanju mira. U Meku 1994. na Čikaškom univerzitetu (University on se nije obraćao.
of Illinois Chicago)“, naveo je ef. Agić u raz- Dan poslije iznošenja zahtjeva novine su
ALI I ALIJA govoru za Stav. pisale da je Ali podržao poziv da se Bosni i
Ali je tom prilikom kratko pozdravio Hercegovini ukine NATO-ov embargo na
Prilikom susreta Muhammada Alija i prisutne koji su uzvikivali tekbire i uputio oružje i da se Bošnjacima treba omogući-
Alije Izetbegovića, predsjednika Pred- je poruku mira. Uveliko je bolovao od Par- ti da se brane od napada srpskih agresora.
sjedništva Republike Bosne i Herce- kinsonove bolesti i tokom obraćanja se dr- „Bio je to njegov gest solidarnosti s Bo-
govine po potpisivanju Dejtonskog žao za govornicu. snom koja je krvarila. On je suosjećao s pat-
sporazuma, Izetbegović mu je rekao Naš sagovornik pamti još jedan susret s njama Bošnjaka. Nažalost, mlađe generacije
da je i on „Ali“. Kratko su porazgova- ovim sportskim velikanom. Bošnjaka u Sjedinjenim Američkim Drža-
rali o svojim porodicama, a ubrzo je iz „Muhammed Ali je bio privržen svojoj vama ne raspituju se mnogo o Muhammadu
zdravstvenih razloga pratnja morala afroameričkoj muslimanskoj zajednici. Jed- Aliju, mada muslimani Amerike zaista čine
odvesti Muhammada Alija. Ali i Alija nom smo se sreli na skupu u Chicagu na ko- puno da se njegov život i djelo sačuvaju od
rastali su se zagrljajem. jem je predavanje držao u to vrijeme poznati zaborava. Muhammad Ali je jedan od simbo-
lider crnačkih muslimana imam Warisuddin la islama u Americi, ime koje je snažno pri-
Muhammed, koji je preselio na Ahiret 2008. sutno i prepoznatljivo među svim slojevima
godine“, naveo je ef. Agić. američkog društva“, zaključuje ef. Agić. n

Godine 1972. otišao je na hadž prvi put, u Meku, gdje je,
susrećući ljude različitih boja iz cijelog svijeta, proširio
vidike i stjecao nove duhovnu horizonte. Pet godina poslije,
nakon odlaska u penziju, odlučio je ostatak svog života
provesti u „pripremi za susret s Allahom“, pomažući ljudima,
učestvujući u dobrotvornim akcijama, ujedinjujući ljude i
pomažući u sklapanju mira. U Meku je ponovo otišao 1988.
godine, na još jedno hadžijsko hodočašće.

STAV 9/6/2023 35