Page 31 - STAV broj 431

No, istina nikada nije definitivno utvr- „Mlagji brat kralja Stjepana Sigismund
đena, ne zna se sa sigurnošću da je zaista Tomašević sa svojom sestrom Katarinom,
riječ o posmrtnim ostacima posljednjeg koji su, čuvši za bratovu smrt došli u Jajac
bosanskog kralja niti čije su zaista kosti odmah se predaju sultanu Fatih Mehmedu
koje je otkopao Ćiro Truhelka 1888. go- te sa ostalijem mlogobrojnijem patarenima
dine i koje se nalaze u samostanu. Mnogi pregju u islam, nu od te kraljevske porodi-
historičari dovode ozbiljno u sumnju tu ce za kratko vrijeme korjeri izmure i tako
Truhelkinu tvrdnju, uostalom, čak je i ve- nestane dinastije nekad tako slavnije bo-
liki Hamdija Kreševljaković tvrdio kako sanskije kraljeva“, napisat će list Bošnjak
je riječ o respektabilnom naučniku, izni- 1889. godine.
mno važnom za cjelokupnu historiju Bo-
sne i Hercegovine ali „mnoge svoje radnje KRALJEVE KOSTI
pisao je pokojni dr. Truhelka na brzu ruku Šta je u Jajcu pronašao čuveni Ćiro
i bez navođenja izvora“. Truhelka?
Moguće je zaista da je u Jajcu riječ o Truhelka je skoro četiri decenije živio
grobu posljednjeg bosanskog kralja. Kao i radio u Sarajevu, te je godine proveo kao
što je isto tako moguće da je potrošen oz- kustos i direktor Zemaljskog muzeja. U Sa-
biljan novac na uređenje spomenika ispod rajevo je došao 1. marta 1886, kada i poči-
kojeg je nekada ležala nepoznata osoba, oso- nje raditi u Muzejskom društvu, a kustos
ba daleko od trona bosanskog kraljevstva. Zemaljskog muzeja bio je do 1905. godi-
razumiti. Sila, koja je prije deset godina ne, kada je imenovan za direktora i s te je
SULTANOVA FETVA za kratko vrijeme razbila velike carigrad- dužnosti otišao u penziju 1922. godine.
Podsjetimo, u vrlo kratkim crtama, kako ske zidine, sila, koja bi u stanju bila za tri Petnaest godina uređivao je „Glasnik
je skončao Stjepan Tomašević, posljednji godine porušiti Kineski zid, reći, da ne bi zemaljskog muzeja“, u kojem je objavio
bosanski kralj. U proljeće 1463. krenula mogla osvojiti mali Ključ, to je više, nego najveći dio svojih radova, a iznimno je
je prema Bosni, preko Skoplja, Kosova prećerano.“ značajan njegov rad vezan za istraživanje
i Sjenice, velika osmanska vojska sa sul- Prema narodnom predanju, nakon Bosne prije i tokom osmanske vladavine,
tanom Mehmedom II na čelu. Početkom što je Tomašević pogubljen, sultan je za- kao i njegovo istraživanje natpisa sa ste-
maja Osmanlije su stigle u Bosnu, a sultan moljen da dopusti da ga se sahrani ispod ćaka. Kada je već bio u penziji, napisao je
je 19. maja stigao na Bobovac. Nakon tri stećka. Navodno, sultan je to odobrio, s rad „Kolijevka i groblje prvih Kotroma-
dana opsade, 21. maja, posada se predala tim da će on odrediti gdje će biti grob pa nića“, u kojem je pokušao dokazati kako
na čelu s knezom Radakom uz obećanje je odabrao južnu padinu brda Hum, po- je ova bosanska vladarska porodica bila
da će im životi biti pošteđeni, međutim, red Jajca. Priča kazuje da je, kada je pošla hrvatske, a ne germanske krvi.
knez Radak je pogubljen. pogrebna povorka na čijem je čelu bila za- U januaru 1889. godine „Glasnik ze-
Stjepan Tomašević je bježao prema za- stava s ljiljanima, sultan iz Jajca gledao za maljskog muzeja“ objavio je kratku vijest
padnom dijelu zemlje ne bi li se nekako povorkom i kada je vrh zastave zamakao o otkriću groba posljednjeg bosanskog
dokopao Dalmacije. Boravio je u Jajcu, ali za horizontom, zaustavio sprovod i nare- kralja u Jajcu. U tom članku stoji: „Oko
saznavši da se sultan kreće prema Jajcu, dio da se kralj ukopa na mjestu s kojeg se jednostavne kamene ploče, što se nalazi
pobjegao je dalje nastojeći prikupiti voj- ne vidi Jajce. pod brijegom Humom blizu Jajca, ovio se
sku. Osmanlije su zauzele i Jajce i krenule
su prema Ključu. Osmanska prethodnica
predvođena velikim vezirom Mahmud-pa-
šom Anđelkovićem je stigla pred Ključ 25.
maja 1463. godine.
Tu se Mehmet-paša napismeno i pod
zakletvom obavezao da će kralju Stjepanu
Tomaševiću poštedjeti život i pustiti da
slobodno ide kamo hoće ako preda grad.
Sultan se teško mirio s Mahmud-pašinim
obećanjem. Želio je jednom zauvijek uklo-
niti bosanskoga kralja pa se stoga posavje-
tovao sa šejhul-islamom Alijem Bestanijem.
On je tada izdao fetvu po hadisu koja glasi:
„Musliman ne smije dozvoliti da ga zmi-
ja ujeda dva puta iz iste rupe“. Na osnovu
ove fetve sultan je Mahmud-pašino obe-
ćanje proglasio nevažećim i 5. juna 1463.
dao pogubiti kralja Stjepana Tomaševića
Safvet-beg Bašagić je u svojoj „Kratkoj
uputi u prošlost Bosne i Hercegovine“ na-
pisao kako je vjerska mržnja bila ključ pada
Bosne. Stjepan Tomašević bio je primoran
stupiti u pregovore s Mahmud-pašom oko
predaje, te piše: „Što neki tvrde, da se kralj
tri godine mogo braniti iz Ključa, ne da se

STAV 9/6/2023 31