Page 36 - STAV broj 431
P. 36

DRUŠTVO
             DRUŠTVO


         Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (38. dio)

          PRDNUTI, PRNUTI I  PRHNUTI




          Piše: Alen KALAJDŽIJA

          Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta
          za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je
          obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima.
          Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i
          historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72
          rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne
          radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao
          na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne
          konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega
          su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg
          naučnog saradnika. Učestvovao je na više od
          60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti
          bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta
          za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora
          u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio
          recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz
          oblasti bosnistike.

           ŠTA BUDE KAD PTICE PRHNE I PRNE


           Bavljenje naukom podrazumijeva nastojanje otkrivanja svih mo-  bosanski leksikografski priručnici uopće ne uvrštavaju ovaj oblik
           gućih aspekata istina bez obzira na to o čemu je riječ i u kojoj se   za svršeni vid. Takav pristup sa stanovišta opće rasprostranjeno-
           oblasti istraživanja vrše. Tako je i u lingvistici, odnosno filologiji, u   sti, dijalekatske prakse i književnojezičke tradicije nije opravdan.
           kojoj ne bi trebalo biti tzv. tabu tema. Iako možda poređenje nije   Svakako, to nije slučaj s glagolom nesvršenog vida – kako se ne
           adekvatno, to bi bilo slično pitanju treba li se medicina baviti ne-  bi pomislilo da navedeni oblici nisu uključeni zbog tzv. jezičkog
           kim fiziološkim problemima ljudskog organizma, pa analogno tome,   tabuizma. Inače, ova pojava pojednostavljivanja skupine -dn- u -n-
           treba li se lingvistička nauka baviti onim jezičkim aspektima koji se   u narodnim govorima upravo je bosanski specifikum koji se treba
           npr. tiču  fizioloških pojava. Jedna od takvih pojava jeste i fiziološko   očuvati makar u ovoj leksičkoj jedinici. Dakle, u nesvršenom vidu
           puštanje vjetrova. U vezi s etimologijom ovoga glagola, treba istaći   javlja se oblik s očuvanim -d- iz korijenske osnove, dok toga -d-
           zajedničku slavensko-germansku leksičku izoglosu, koja potvrđuje   nema u savršenom obliku. Da je to pitanje važno, govori podatak
           i stare leksičke veze u drugim ie. jezicima, npr. grčki, sanskrt i sl.,   kako u bosanskom i srpskom jeziku npr. postoje različite varijaci-
           pa tako u njemačkom ovaj glagol glasi furz, engleskom fart, dok   je koje utječu na značenje, pa je na srpskom ovjerena rečenica:
           je u prasl. taj oblik glasio *pьrdjeti. Sve to govori da je ovaj glagol   „Ptica je prnula“ – što ne znači da je ptica pustila vjetar, već da
           prisutan u ie. jezicima od najstarijih vremena te da ovaj glagol ula-  je odlepršala, dok na bosanskom navedena rečenica označava
           zi u domenu elementarne i primarne leksike nastale po principu   činjenicu da je ptica pustila vjetar. Na srpskom bi se reklo, ako je
           onomatopeizama u brojnim jezicima koji pripadaju ovoj jezičkoj   ptica pustila vjetar: „Ptica je prdnula“ – čime se pravi semantička
           porodici. Imajući u vidu kazano, proizlazi da u bosanskom glagol   razlika između glagola prdnuti i prnuti, a na bosanskom ti analogni
           nesvrš. vida glagola kojim se označava fiziološka potreba pušta-  oblici glase prnuti i prhnuti – gdje opet važnu semantičku i simbo-
           nja vjetrova glasi prdjeti ili prditi, dok je svršeni vid dat u obliku   ličku funkciju ima suglasnik h u osnovi riječi. Treba još napome-
           prnuti. Upravo ovaj oblik svršenog vida tipična je bosanska vari-  nuti da jezik vodi računa o svim mogućim aspektima, pa je tako
           jacija, različita u odnosu na druge sjžsl. jezike, u kojima ovaj oblik   i u akcentu, gdje postoje razlike u silaznom i uzlaznom naglasku,
           glasi prdnuti. Zato pop-grupa „Zabranjeno pušenje“ u jednom sti-  ali u pisanom tekstu to nije vidljivo, što može izazvati pomutnju u
           hu pjesme Karabaja pjeva: „Ma pusti, prno je u šišu, / a on samo   značenju. A može biti i to da je ptica na bosanskom prnula a na
           reče: tišu!“. Inače, ova frazeološka jedinica prnuti u šišu tipična je   srpskom prdnula. Samo ko će to ustanoviti...
           bosanska konstrukcija, za razliku od srpske prdnuti u šišu ili hrvat-  P. S. Nije problem s pticom šta je učinila, problem je kad demo-
           ske prdnuti u varićak, što znači „završiti karijeru, posao neslavno“.   kratija u Bosni prne u šišu. Onda aparthejd ne samo da prhne,
           I pored toga, ono što je donekle zbunjujuće jeste podatak da neki   nego širi li krila...





         36  9/6/2023 STAV
   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41