Page 37 - STAV broj 431

BOHEMI IZ ČEŠKE
Bohemski način života nekima je važan. To je njihovo pra- realan i zaključiti da jezička praksa to nažalost ne pokazuje.
vo. Za osobu koja živi takvim životom kaže se češće da je No, shodno izreci „nikad nije kasno“, tako ni u ovom sluča-
boem. Ili možda bohem!? Kakvo je stanje u bosanskom jezi- ju neće biti kasno da se vrati preporučenoj bosanskoj formi.
ku u vezi s ovom riječju? Pravopis bosanskog jezika iz 1996. A bohem je inače osoba koja je slobodna duha, bez stega
daje mogućnost odabira između dvaju spomenutih, nudeći i društvenih normi, nerijetko neki ekscentrični umjetnik ili op-
bohem i boem. U drugim, bliskim jezicima bosanskom jeziku ćenito osoba koja se prema neobičnom i neustaljenom na-
uglavnom dominira boem i boemski način života. Ako bi se činu ponašanja ističe u odnosu na širu zajednicu kojoj na
pitalo kojem obliku dati prednost, ne treba previše razmišlja- neki način pripada. Prema podacima koji se mogu pronaći
ti i zaključiti da oblik s -h- ima prednost. Ali, to se ne čini ne u općim enciklopedijama, čini se da se ovaj izraz koristio u
samo zato što se u bosanskom čuva ovaj glas ili zbog toga Evropi za stanovnike nekadašnje samostalne češke pokrajine
što ima simboličku vrijednost, nego i zbog toga što je ovom još iz 12. st. – Bohemije, koji su lutali na zaprežnim kolima te
suglasniku tu mjesto prema etimologiji, bez obzira na to što su svojim „opuštenijim“ ponašanjem te nestalnim i lutalačkim
se u etimološkim rječnicima može pronaći podatak da je ri- načinom života podsjećali na Rome, Cigane, Gurbete, zbog
ječ preuzeta iz francuskog jezika, iz oblika bohème, u kojem čega se kasnije metonimizacijom izraza ovaj oblik prenio na
se inače ne čuje ovo h. Prema tome, oblici tipa bohem, bo- druge osobe koje su se „nestandardno“ i nekonvencionalno
hemski trebaju imati prednost u bosanskom jeziku, posebno ponašale, ne mareći za sigurnim načinom života.
nakon četvrt stoljeća otkada je gore spomenuti normativ ina- Ostaje pitanje otkud vodi porijeklo onaj dobri kolač – boem,
ugurirao mogućnost dvostruke upotrebe. Međutim, treba biti koji nažalost ne možemo naći naručiti kao bohem.

KAD MARHA POSTANE BAGRA

Ima jedna imenica koja je opstala u bosanskom jeziku, čije se zna- promijenilo. Riječ je o riječi bagra. Ta riječ ima veze s korijenom
čenje djelimično pomjerilo, odnosno koja se češće koristi u prene- riječi bogat, odakle dolazi i blago, mal, imetak, a podrazumijeva
senom značenje, kada se u nekim specijalnim prilikama u kojima stočno bogatstvo. Zato ne treba čuditi da se za skupinu, najče-
se omalovažava sagovornik, kada mu se kaže: Marvo jedna! Ono šće mlađih muških osoba koje se ne ponašaju u skladu s dobrim
što je zanimljivo jeste to da u bosanskim starijim tekstovima, npr. u općeprihvaćenim načelima dobrog ponašanja, kaže da su bagra,
jednom tzv. krajišničkom pismu, u službenoj korespondenciji jedno- i zanimljivo, nikada se neće reći za pojedinca da je bagra, iako se
ga Bošnjaka, Hasan-age, dizdara kostajničkog, koji 1600–1602. može čuti da pojedinac iz bagre bude gelipter.
piše zagrebačkom biskupu Nikoli Selničaju o sužnju Marijanu, te No, vratimo se marhi. Zanimljivo je zašto je u savremenom jezičkom
navodi: „Isto nam upišite po komu hoćemo marhu uslati“, tj. „Isto općenju u upotrebi uglavnom oblik marva, gdje se jasno može vi-
nam upišite po kome ćemo marhu poslati“. Dakle, očuvanost izvor- djeti naknadna zamjena suglasnika h suglasnikom v (isto kao što
nog oblika marha karakteristično je za starije bosanske tekstove, to pokazuje odnos uho – uvo!). No, to ne znači da se u bosanskoj
kakav je ovaj s početka 17. st. Inače, ova riječ preuzeta je preko normativnoj praksi ne treba propisati oblik marha, odnosno pre-
mađarskog iz njemačkog oblika mariha, a znači „stoka“, iako je ciznije kazano, da se navedeni oblik vrati u prvobitno etimološki
moguće da se odnosila na konje, mada nije daleko od toga da je ispravno stanje. Neće čuditi ako neki kažu da je to bespotrebno i
marha značila stoku uopće. A u vezi s ovim slučajem treba spome- viška. A takvi samo neka vide kako Hrvati drže do svog jezika, ma-
nuti jedan drugi analogan jezički izraz, koji je također dobio uglav- kar da se radilo i o neologizmima.
nom preneseno značenje, dok se osnovno ili primarno značenje

HEUREKA

Može se pretpostaviti da su mnogi čuli za
u bosanskom jeziku imenicu heureka, što
na grčkom znači „otkrio sam“, a kontekstu
mnogih savremenih jezika ovaj je izraz oka-
menjen u značenju: otkriće! Događaj u kojem
je Arhimed, čuveni grčki fizičar i matematičar,
u Sirakuzi na Siciliji, dok je ulazio u bazen,
došao do zaključka kako se može provjeriti
udio eventualno drugih legura u zlatu, što je
od Arhimeda tražio tadašnji vladar, ostao je
u trajnom sjećanju svjetske kulture. Tada je
Arhimed, nag, gologuz, golokrak, bez odjeće,
istrčao i uzviknuo: Heureka!
I prema podacima iz etimoloških priručnika,
to je odgovarajući oblik, a ne *eureka, kako
je nekada govoreno u srpskohrvatskom dobu
bosanskog jezika.
Jupi, heureka, otkrio sam heureku!

STAV 9/6/2023 37