Page 12 - STAV broj 177
P. 12

politika

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ                         Bošnjaci i simboli

Jedno od mnogih polja na kojem su              Počupali su
      Bošnjaci i bošnjački identitet pod       nam ljiljane,
      stalnim napadom, pored ataka na          sada hoće i
      jezik, kolektivno sjećanje, pravo na     “srebrenički
organiziranje na nacionalnoj osnovi, jesu      cvijet”
i neprestani nasrtaji na bošnjačke naci-
onalne simbole. Konstantni pokušaji da             Koliko je ta ofanziva u suštini bila        ili ne oni koji u tome učestvuju) jeste ne
se ospori ili redefinira šta mogu a šta ne     uspješna i do kakve je travestije došlo,        samo osporavanje genocida nego i njegovo
mogu biti zajednički simboli bošnjačkog        pokazuje i to da su simboli svojevreme-         izvođenje iz domena činjenicama potvr-
kolektiva, pa čak smiju li uopće Bošnja-       nih paradržava, čije su parainstitucije i       đenog zajedničkog i dijeljenog iskustva
ci imati svoje simbole, jedan su od aspe-      kompletne političke nomenklature osu-           Bošnjaka kao kolektiva.
kata neprestanog kulturkampfa koji se          đene ili za genocid ili za udruženi zloči-
ponekad vodi i unutar samih Bošnjaka.          nački poduhvat, danas sasvim prihvaće-          CILJ JE BOŠNJAKE OSTAVITI
Funkcija simbola, kao vizualne reprezen-       ne i legitimne ili kao simboli manjeg bh.       BEZ VLASTITIH SIMBOLA
tacije određene ideje ili univerzalne istine,  entiteta ili kao simboli hrvatskog naroda
njihova uloga kao sredstva identifikacije      u BiH, dok se ljiljani posvuda i konstan-           Naravno, kao i s ljiljanima, na “cvi-
i samoidentifikacije, ali ponajviše njihov     tno problematiziraju i proskribiraju do te      jet Srebrenice” prvo se udarilo na način
kapacitet da prizovu i učvrste kolektivni      mjere da smo čak svjedočili skandaloznim        da se on pokuša učiniti kontroverznim,
identitet, za korisnike imaju značaj ho-       scenama da se ljiljani uklanjaju s tribina      tačnije, uvredljivim za druge. Upravo je
mogenizacije i učvršćivanja zajedničkih        stadiona usred Sarajeva!                        to učinio Marko Radoja, bivši novinar
vrijednosti i iskustva. Upravo je poten-                                                       RTRS-a i donedavni uposlenik Al Jazeera
cijal da se kroz zajedničke simbole izvrši         Ovih dana, pak, svjedočimo napadu           Balkans, a danas urednik Informativnog
pozitivno samoidentificiranje bošnjačkog       na “cvijet Srebrenice” kao prihvaćenog          programa BHT1, zabranivši voditeljima
kolektiva i glavni razlog zašto su oni pod     i etabliranog simbola genocida nad Boš-         informativnih emisija BHT-a da 11. jula
stalnim napadima. Sve je teže time što         njacima. Kao i obično, ti su napadi više-       na reveru nose “cvijet Srebrenice” kao
Bošnjaci imaju problem nerazumijevanja         struki i višeslojni, dolaze iz više pravaca,    simbol sjećanja na žrtve genocida i ubi-
važnosti simbola za jedan kolektiv, što je,    razlozi su im različiti, ali imaju isti rezul-  stvo više od 8.000 Bošnjaka u julu 1995.
među ostalim, rezultat burne prošlosti i       tat: osporavanje “cvijeta Srebrenice” kao       od strane tzv. Vojske Republike Srpske.
negiranja bošnjačkog identiteta kroz če-       simbola, dekonstrukciju njegovog znače-         Nakon bure koju je u javnosti izazvao ova-
ste promjene društvenih sistema i civili-      nja i osporavanje onoga što on predstavlja      kav postupak, Radoja je pokušao opravda-
zacijskih krugova.                             za Bošnjake. Krajnji cilj (bili toga svjesni    ti svoj postupak statutom BHT-a i uopće

OPASNI TREND NEGIRANJA
BOŠNJAČKIH SIMBOLA

    Napadi na bošnjačke simbole gotovo su
neprestani i dolaze s raznih adresa. Kreću se
od otvorene demonizacije ili vulgarizacije,
preko pokušaja dekonstrukcije i obesmi-
šljavanja (često se imputira kontroverznost
simbola) pa do krajnjeg negiranja. Najbolji
primjer ovom opasnom trendu jeste prva
zastava nezavisne Republike Bosne i Her-
cegovine, popularna “ljiljanka”. Iako u vezi
s njom nema ama baš ništa sporno, ona se
uporno od strane srpskih, a odnedavno i
hrvatskih medija u BiH naziva “ratnom
zastavom” ili “zastavom ARBiH” (uz oba-
vezan dodatak “takozvana”), čime se od te
zastave pokušava napraviti izvjestan mili-
tantni, a time i nepoželjan simbol. S druge
strane, Bošnjacima se pokušava osporiti
pravo da, kada već drugi to ne žele, nasta-
ve smatrati ljiljane vlastitim simbolom.
Radi se o višestrukom osporavanju jer se
istovremeno osporava i zastava pod kojom
je nakon pola milenija naša država vrati-
la suverenost, osporava se oružana snaga
kojom je ne samo sačuvana ta suverenost
nego radi koje su i Bošnjaci biološki op-
stali i na kraju osporavaju se sami ljiljani
kao simboli i države Bosne i Hercegovine
i Bošnjaka kao naroda.

12 26/7/2018 STAV
   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16   17