Page 13 - STAV broj 177

je primjer tome nedavni tekst Avde Avdi-
ća na Žurnalu, portalu koji se krajnje iro-
nično (samo)naziva “jedinom slobodnom
teritorijom”, a kojim ustvari Avdić rela-
tivizira postupke Marka Radoje, pokuša-
vajući premjestiti fokus sa skandaloznih
pokušaja zabrane “cvijeta Srebrenice” na
priču o njegovom patentiranju.
Za Avdića je negodovanje javnosti
ustvari “sistematična akcija bošnjačkih
nacionalista”, a postoje i neki “velikoboš-
njački novinari”, “srebrenički cvijet”
ustvari je “pranje novca”, no ponajprije i
ponajviše on je za Avdića “simbol korup-
cije i nepotizma”. Ovakav atak na “cvijet
Srebrenice” klasika je u već dobro pozna-
tom narativu osporavanja apsolutno svih
bošnjačkih simbola. Dok napadi izvana
idu na demonizaciju bošnjačkih simbola
označavajući ih kao mrzilačke ili uvredlji-
ve, napadi iznutra gotovo po pravilu idu na
njihovu kriminalizaciju, pokušavajući ih
zaprljati, obezvrijediti i problematizirati
kao kontroverzne. To je sudbina ama baš
svih bošnjačkih simbola, počev od zna-
čajnih historijskih odluka (Referendum
za nezavisnost Bosne i Hercegovine), da-
tuma (npr. 2. i 3. maj 1992. godine i bitka
za Predsjedništvo), značajnih historijskih
Atak na “cvijet Srebrenice” klasika je u već dobro poznatom ličnosti (rahmetli Alija Izetbegović, prvi
narativu osporavanja apsolutno svih bošnjačkih simbola. predsjednik nezavisne i suverene BiH),
Dok napadi izvana idu na demonizaciju bošnjačkih simbola čak i samih žrtava genocida (Udruženje
označavajući ih kao mrzilačke ili uvredljive, napadi iznutra “Majke Srebrenice”) i tako dalje. Sve ono
gotovo po pravilu idu na njihovu kriminalizaciju, pokušavajući što je simbol, što može postati simbol ili
ih zaprljati, obezvrijediti i problematizirati kao kontroverzne što ima potencijalnu pozitivnu simbolič-
ku vrijednost za Bošnjake nemilosrdno
se i neprestano napada i problematizira.
Svi ovi napadi imaju različite povode.
Neki preko negacije bošnjačkih simbola
pokušavaju negirati postojanje onog što
ti simboli predstavljaju, drugi žele kon-
trolom simbola utjecati i na narative,
tvrdnjama da su takvi simboli sporni po- (Deutsche Welle), u kojem urednik za Bal- ali i na bošnjačko kolektivno sjećanje te
što ne postoje “zajednički zakoni”, tačnije, kan Volker Wagener, u najboljem maniru tako oblikovati buduća društvena i poli-
ne postoji međunacionalni konsenzus o nekadašnjeg komandanta UNPROFOR-a, tička kretanja.
tome šte se desilo i kako. Upravo su takve notornog Michaela Rosea, strogo tvrdi da Jedni bi da problematizacijom simbo-
izjave pokazatelj da se, uprkos presuda- po tom pitanju ne smije biti kompromisa. la utječu na identitetarne procese unutar
ma Međunarodnog suda u Hagu, uporno O kakvom i kolikom licemjerju i zamjeni Bošnjaka, a postoje i oni koji napadaju
pokušava problematizirati genocid nad teza se radi, možemo razumjeti kada bi- današnje bošnjačke simbole da bi napra-
Bošnjacima ne samo kao činjenica nego smo pokušali zamisliti kakav bi, sasvim vili prostor za povratak nekih starih koji
i kolektivno iskustvo bošnjačkog naroda opravdani, skandal uslijedio da neko na isključivo oni i njihovi istomišljenici ba-
koje, valjda, da bi ono bilo validno, legi- tom istom DW pokuša zabraniti simbole štine kao svoje. Ipak, što god bili razlozi,
timno pa čak i legalno, moraju potvrditi holokausta u ime “neutralnosti”, ili da se priželjkivani je rezultat jedan: ostavlja-
i priznati i dželati. neko usudi tvrditi da po pitanju “posti- nje Bošnjaka bez vlastitih simbola, bez
zanja kompromisa” u vezi sa simbolom osjećaja zajedničkih vrijednosti, sjećanja,
Sve se to, naravno, pokušava predsta- holokausta “ne smije biti kompromisa”, iskustva uopće, bez osjećaja da postoje
viti kao “neutralnost”, pogotovo u kon- tačnije, da neko zahtijeva od jevrejskog kao kolektiv. Već smo vidjeli na primjeru
tekstu rada javnih emitera, mada zadatak naroda da simbole svog stradanja ili uopće ljiljana, za koje će se morati voditi teška
javnih medija nije forsirana neutralnost činjenice svog stradanja prvo “dogovore” bitka da se nanovo legitimiziraju u ofici-
već objektivnost i istinito izvještavanje. s Nijemcima. jelnom javnom prostoru, koliko su zaista
Ta navodna neutralnost, baš kako je neka- maliciozne i duboke takve neprijateljske
da služila da se pruži legitimizacija kom- Treći pravac problematizacije “cvi- namjere. Jednostavno rečeno: Kao narod,
promitaciji ljiljana kao simbola, i danas jeta Srebrenice” možda je najmučniji ali i kao pojedinci, ne smijemo dopustiti
se koristi u iste svrhe. Barem su je tako jer obično dolazi iz redova Bošnjaka ili da se to isto pokuša napraviti i s “cvije-
upotrijebili u članku pod naslovom I za barem od strane medija ili ličnosti koji tom Srebrenice”. n
Srebrenicu mora važiti novinarska neutralnost tvrde da govore s takvih pozicija ili ih
na njemačkom propagandnom servisu DW kidnapiraju radi svojih agendi. Najbolji

STAV 26/7/2018 13