Page 62 - STAV broj 258
P. 62

DRUŠTVO



          pa da saznamo za antifašističke rezolucije   to pristala i mjesna njemačka komanda.   spriječe svaku vrstu represalija nad nevi-
          Bošnjaka ili šta su uradili tuzlanski muftija   Predstojnik suda Konjhodžić žestoko se   nim pravoslavnim građanstvom, te osu-
          Šefket ef. Kurt i srebrenički imam Alija   odupro tome, izgrdio oružničkog zapo-  dili sve represalije koje bi se izvršile nad
          Klančević na spašavanju svojih susjeda   vjednika i njegove pomagače i otvoreno   nevinim stanovništvom, ma kojoj vjeri
          Srba. Događaj koji također ne smije biti   rekao velikom županu, stožerniku i osta-  pripadalo, i da se oni unaprijed ograđu-
          zaboravljen, a o kome u literaturi i do-  lim da Bošnjaci osuđuju svako nasilje nad   ju od svih tih mjera. Bošnjaci traže za-
          kumentima Zemaljske komisije za ratne   nevinim i da će se i svom svojom snagom   konitost, red, mir i ravnopravnost za sve
          zločine nema ni riječi jeste rad kotarskog   suprotstaviti svakom nasrtaju na nevine   građane bez razlike.
          sudskog predstojnika Šaćira Konjhodži-  i nedužne srpske građane.       Na skupštini je izabrana delegacija od
          ća na spašavanju od općeg pokolja svih   Rekao im je da oružnički zapovjed-  preko 500 Bošnjaka iz grada i sela na čelu
          stanovnika pravoslavne vjere u Zenici i   nik i njegovi pomagači nemaju nikog   s Konjhodžićem koja je istog dana pre-
          sprečavanju da ne dođe do međusobnog   od Bošnjaka za sobom niti imaju ikakva   dala rezoluciju velikom županu u grad-
          razračunavanja između muslimana i pra-  prava govoriti u njihovo ime te da Boš-  skoj vijećnici i u ime koje je Konjhodžić
          voslavaca u Kotaru zeničkom povodom   njaci osuđuju svaki zulum i zlodjela kako   tražio ispred Bošnjaka Kotara zeničkog
          pogibije 43 Bošnjaka u selu Briznik 7.   prošla, tako i sadašnja i buduća nad svim   da veliki župan svim tačkama rezolucije
          juna 1943. godine.                nevinim ljudima i traže ravnopravnost   udovolji, jer je ona izraz jednodušne volje
            Četnici su se smatrali potpunim gos-  za sve građane, zaštitu za sve i red i mir.   bošnjačkog stanovništva Kotara zeničkog,
          podarima nad ovom teritorijom i “zavo-  Naglasio je da on to govori i u svoje ime   koje predstavlja većinu od 80% stanovniš-
          dili su red” po selima i pljačkali. Naroči-  kao šef suda i zaštitnik pravde i u ime svih   tva. Istovremeno je zatražio da se odmah
          to su na meti bila bošnjačka sela iz kojih   Bošnjaka Kotara zeničkog. Konjhodžić je   svakom zabrani svaka osveta, represalije
          su, pored žita i stoke, odnosili i sve druge   velikom županu i stožerniku savjetovao   i nasilje nad nevinim svijetom, ma kojoj
          vrijedne stvari. U početku je stanovniš-  da se povede istraga, ustanove krivci i s   grupi pripadao. Veliki župan izjavio je da
          tvo babinskih sela Briznik, Mošćanica   njima postupi po zakonu. Oružnički za-  se sa svim zahtjevima rezolucije slaže i da
          i drugih trpjelo zulum, odvajalo ljetinu   povjednik rekao je da on ima saglasnost   će svim biti udovoljeno, te da će svaki zu-
          i dio stoke i davalo četnicima. Kako su   iz njemačke komande za predložene re-  lum i nasilje biti zabranjeno. Odmah je u
          četnički prohtjevi bivali sve veći, selja-  presalije i da će ih izvesti bez dozvole ve-  prisustvu delegacije izdao stroge naloge
          ci su se počeli naoružavati i organizirati   likog župana.           u tom pravcu.
          miliciju. Povod za napad na ova sela bio   Predsjednik suda Konjhodžić odmah   Sutradan je Konjhodžić sazvao ponov-
          je što četnicima nikako nije odgovaralo   je napustio kotarsku oblast, sazvao boš-  ni sastanak Bošnjaka, na kome je izabran
          da se jedan dio bošnjačkih sela koja su se   njačke prvake iz grada i sa sela koji su se   muslimanski narodni odbor na čelu s Ko-
          nalazila na teritoriji koju su oni smatrali   našli u gradu, izložio im šta oružnički   njhodžićem. Ovaj odbor je izdejstvovao
          svojom naoruža i tako ispadnu ispod nji-  zapovjednik namjerava izvršiti nad nevi-  puštanje na slobodu pravoslavnih seljaka
          hove kontrole. Nakon pokolja, Bošnjaci   nim pravoslavnim stanovništvom, i to u   iz sela Drivuše koji su bili pohapšeni u ci-
          iz ovih sela s porodicama, njih oko 1.200,   ime Bošnjaka. Tražio je od Bošnjaka da se   lju odmazde. Odbor je poduzeo sve da se
          izbjegli su u Zenicu, a panika za seljenje   tome odupru i da mu pomognu da spriječi   smire duhovi i da se bošnjačke izbjeglice
          zavladala je u čitavom kotaru.    pokolj. Svi Bošnjaci složili su se i iskazali   vrate svojim kućama, što mu je i uspjelo.
            Oružnički natporučnik iz Zenice po-  puno povjerenje i podršku Konjhodžiću.  Tako su pravoslavni građani u Zenici spa-
          čeo je zagovarati među masama opći po-  Odmah je donesena rezolucija kojom   šeni od općeg pokolja i spriječeno među-
          kolj svih pravoslavnih u gradu Zenici.   su Bošnjaci osudili sva nasilja učinjena   sobno klanje muslimana i pravoslavaca u
          Tražio je od kotarskog predstojnika i   ma s čije strane nad nevinim građan-  Kotaru zeničkom.
          velikog župana dozvolu da opkoli grad   stvom, ma kojoj vjerskoj skupini pripada-  Brza i energična intervencija srebre-
          i izvrši pokolj svih pravoslavnih iz gra-  lo, tražili su energičnu istragu po pitanju   ničkih Srba izostala je 1995. Umjesto
          da i iz sela koji su u grad došli radi pa-  sukoba u Brizniku i privođenje krivaca   toga, na sceni je priča da su Bošnjaci
          zara, tvrdeći da to traži u ime poklanih   zasluženoj kazni. Istovremeno su tražili   u ovom ratu stradali u znak odmazde
          Bošnjaka i kao odmazdu za njih. Tvrdio   zaštitu svog imetka od svakog nasrtaja.   zbog zločina koje su u Drugom svjet-
          je da javnost traži represalije, te da je na   Tražili su najenergičnije da državne vlasti   skom ratu počinili “muslimanski ko-
                                                                               laboracionisti” nad srpskim narodom.
                                                                               Ova politika stvaranja nasilne simetri-
         Zbornici radova i memoarska literatura puni su                        je u zločinu morala je odavno izazvati
         pojedinačnih primjera hrabrosti i slučajeva spašavanja                reakciju prvenstveno stručnih krugo-
                                                                               va. Folkloristički pristup i samostalni
         u Drugom svjetskom ratu s ciljem zaštite života i prava               autorski uklon, uz diskutabilne načine

         ugroženih kategorija stanovništva. Bošnjačkom iskustvu                tretiranja historijskih činjenica, treba
                                                                               promatrati u kontekstu iskušenja vreme-
         antifašizma pripada i jedan malo poznati dokument o                   na, ali i odgovornosti historičara (više:
         spašavanju Srba Srebrenice 1942. godine, o čemu je ovaj               dr. Ramiza Smajić, Iskušenja vremena i
                                                                               odgovornost historičara).
                                                                                  Ta je reakcija najvećim dijelom izo-
         autor već pisao. No, u labirintu složenih vojno-političkih,           stala. Primjeri tolerancije, pomoći, zaštite
         nacionalnih i etničkih odnosa u Bosni i Hercegovini                   progonjenih uvijek su mogući. Zašto su
         među prvim brojnim žrtvama četničkog genocida u                       izostali u ratu devedesetih? Šta se desi-
                                                                               lo s uglednim ljudima, susjedima koji i
         istočnoj Bosni bili su bošnjački stanovnici srebreničkog              dalje negiraju genocid? Zaboravlja se da
                                                                               je negiranje, posljednja faza koja zatvara
         kraja. Prema Vladimiru Dedijeru, stradalo ih je oko 1.000             krug genocida, uvod u novi.    n



         62  13/2/2020 STAV
   57   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67