Page 29 - STAV broj 438
P. 29
„Damask“. Većina doseljenika bili su
„Hrvati islamske vjere“, najznačajni-
ji među njima bili su Hasan Čustović,
Husnija Hrustanović, Ibrahim Pirić-Pja-
nić, Mato Dukovac te Džafer-beg Ku-
lenović, najistaknutija politička figura.
Kako piše Ivo Mišur u Hrvatskoj revi-
ji, koju izdaje Matica hrvatska, društvo
je pokrenulo svoj mjesečnik „Hrvatska
volja“, a jedna od najzanimljivijih i naj-
kontroverznijih historijskih ličnosti Bo-
sne i Hercegovine i Hrvatske Džafer-beg
Kulenović, upravo u okviru tog društva,
piše svoje komentare, analize, članke
koje objavljuje u različitim ustaškim
emigrantskim listovima, uglavnom u
Argentini i Španiji. Od tih su članaka
nastala Sabrana djela 1945-1956, po-
malo nedostupna u javnom prostoru,
ali iznimno zanimljiva kao dokument Kulenović
o važnim događajima iz 20. stoljeća i u Brčkom
identitarnim lutanjima tadašnje boš-
njačke inteligencije. koji su glasali protiv Vidovdanskog ta njihova zajednička država. Izgleda,
Kako stoji u pogovoru Sabranih dje- ustava 1921. u Skupštini, mimo uputa da bi se u još lošijem izdanju ponovi-
la, knjigu je zamislio „pokojni Stjepan svoje stranke. lo ono, što je prije bilo, jer su njihovi
Barbarić (1912.-1974.), nekadanji sto- Protestirao je 1921. u Skupštini priedlozi i procedure stvaranja te drža-
žernik ustaškog stožera Hum u Mostaru zbog četničkog pokolja 200 muslima- ve vrlo tajinstveni.“
i tajnik Velike župe Vrhbosne u Saraje- na u Sandžaku. Kad se JMO podijelio Kako tada, tako i sve do svoje smrti,
vu, a prvi dostarješina odnosno glavni na centralističku i autonomašku listu, Kulenović se osjećao Hrvatom, štaviše,
tajnik Hrvatskog domobrana te urednik opredjeljuje se za autonomaše. Ta je li- izjašnjavao se kao hrvatski nacionalista,
glasila Hrvatska i Hrvatski narod u Bue- sta, na kojoj se i sam nalazio, na izbo- što je dizalo uzbunu u beogradskim po-
nos Airesu“. U svom nastojanju pokoj- rima za Narodnu skupštinu 1923. po- litičkim i medijskim krugovima. Čak je
ni Stjepan Barbarić naišao je na „odu- razila centralističku i prosrpsku listu pozvan na razgovor zbog svojih istupa
ševljenu podporu hrvatskih rodoljuba JMO. Jedan je od idejnih začetnika kod princa Pavla. „Gospodo, ja sam i
Ragiba Zukića, Ibrahima Vehabovića, Sarajevskih punktacija 1933, u kojima Hrvat i hrvatski nacionalist... I ne samo
Kerima Reisa, Ajdina Rokolja i drugih, JMO osuđuje diktaturu i velikosrpske da sam ja Hrvat i hrvatski nacionalist
a dakako i svoje braće bojnika Jakova i težnje prema Bosni i Hercegovini, za- nego su i bosanski muslimani kao cje-
dra. Miljenka preživjelih članova jed- htijevajući samoupravu. lina Hrvati i dio hrvatskog naroda“, go-
nog pravog hrvatskog roda, koji je izga- „Srbi traže Jugoslaviju, a da bi ta nji- vorio je Kulenović u Beogradu.
rao za hrvatstvo Bosne i Hercegovine“. hova traženja, s obzirom na prošlost, bila Nakon smrti Mehmeda Spahe 29.
ublažena, oni ‘velikodušno’ pristaju da juna 1939. Kulenović je izabran za pred-
POLITIČKA KARIJERA bi ta Jugoslavija bila uređena na federa- sjednika JMO. U Cvetkovićevoj, a posli-
Džafer-beg Kulenović, dopredsjed- tivnom temelju. Ali ipak izgleda, da to je i u Simovićevoj vladi bio je ministar
nik, a kasnije i predsjednik vlade tako- njihovo traženje nije baš jednodušno, bez portfelja, te ministar šuma i ruda.
zvane Nezavisne Države Hrvatske, ro- jer bi mnogi od njih htjeli takovu Ju- Bio je protiv podjele BiH prema spo-
đen je u Rajnovcima kraj Kulen-Vakufa goslaviju, koja bi bila u stvarnosti Ve- razumu Cvetković-Maček, a odlučno
17. februara 1891. godine. Gimnaziju je lika Srbija. Pravo rečeno, to bi oni svi se protivio priključenju dijelova BiH
pohađao u Sarajevu i Tuzli, a 1909, dva želili, pa i oni, koji iztiču prihvatljiviji koji nisu ušli u Banovinu Hrvatsku u
mjeseca prije mature, izbačen je iz ško- oblik. Na takove velikosrbske ‘marife- tzv. srpske zemlje, kako su to zahtije-
le zbog sukoba sa skupinom gimnazi- tluke’ mi smo već navikli, pa im ne tre- vali velikosrpski ministri.
jalaca srpskih nacionalista te maturira ba ni pridavati osobite važnosti, već je „Za nasljednika dra. Spahe, ili, kako
u Mostaru. potrebno nastojati da bi se ovo pitanje se tada govorilo, za likvidatora njego-
Kako stoji u knjizi Tko je tko u NDH, riešilo izvan bilo kakove Jugoslavije, a ve stečajne mase, imao je Beograd svog
1909. upisao je studij u Beču, ali se zbog prema željama i potrebama naroda, koji kandidata. Bio je to bivši Hrvat i ‘fran-
lošeg zdravlja vraća u Zagreb, gdje za- su preko dva desetljeća u državnoj za- kovac’ dr. Šefkija Behmen, koji je već od
vršava i doktorira pravo. Već u Beču jednici sa Srbima bili...“, piše Kuleno- 1921. podpuno plovio srbskim vodama,
aktivan je medu tamošnjom hrvatskom vić o odnosima sa srpskim političarima imao odvjetničku pisarnu u Beogradu i
pravaškom mladeži te je izabran (1909) u tekstu objavljenom u listu Hrvatska počeo govoriti ekavicom. Dr. Behmen
za predsjednika starčevićanskog sveu- smotra 1952. godine u Buenos Airesu, bio odavno govorio: ‘Težko onda, kad
čilišnog društva „Svijest“. Nakon stva- koji je dio Sabranih djela. Behmeni sablju pripašu.’ Behmen je mo-
ranja Kraljevine Jugoslavije pristupa „Mi sa Srbima o tome pitanju ne- gao posve računati na financijsku pod-
(1919) Jugoslavenskoj muslimanskoj mamo što razgovarati, već zbog toga što poru Beograda pri svojoj kandidaturi“,
organizaciji (JMO). Na svim izborima njihov nastup, bez obzira na ono, što je objavit će u Sabranim djelima članak iz
biran je za narodnog zastupnika JMO bilo među nama, odaje njihove namjere, čikaškog lista Danica iz 1965. godine,
kotara Brčko. Bio je među rijetkima iz kojih se može nazrieti kakova bi bila a u koje se podsjeća na okolnosti koje
STAV 28/7/2023 29