Page 33 - STAV broj 438

N: „MI SMO AVIONE PRAVILI, A OVI DANAS...“
IZMEĐU DVIJU OBALA

UTJERIVANJE SAMOSTIDA BILO JE UGRAĐENO U OBRAZOVNI SISTEM
KADA ĆE BOŠNJACI PRESTATI

ŠIRITE TUĐE MITOVE?

Mitova iz srpske narodne predaje ima u skoro svim mjestima naše zemlje, ali je
fascinantno da se predanja stotinama godina poslije još uvijek šire. Doduše, više se
ne prepričava uz lelujave sjene ljudi okupljenih oko ognjišta dok napolju zavija ledena
mostarska bura, nego se mjesto pričanja preselilo, za ono doba nezamislivi prostor –
Piše: virtualne Facebook sobe Mostaraca protjeranih širom svijeta baš od potomaka autora
Ahmet KURT mitova koje oni šire!? Mitu se ne treba suprotstaviti nekim drugim mitom, nego ga treba
historijskim faktima objasniti. Za primjer uzimamo Ćejvan-ćehajinu džamiju u Mostaru.

ako piše Vladislav Skarić u svo- najveći konzumenti srpske kulture koja im više se ne prepričava uz lelujave sjene ljudi
jim Izabranim djelima (knjiga I, kreira razmišljanja i formira zaključke, a okupljenih oko ognjišta, dok napolju za-
Sarajevo, 1937), u Bosni je od oni tu kulturu smatraju svojom i šire njene vija ledena mostarska bura, nego se mje-
K 1849. godine započela prosvjet- mitove. Tako se često na društvenim mre- sto pričanja preselilo, za ono doba neza-
na kampanja uz podizanju nacionalne žama može pročitati tekst koji obrađuje mislivi prostor – virtualne Facebook sobe
svijesti pravoslavnog življa u našoj zem- neki događaj iz prošlosti Mostara. Najče- Mostaraca protjeranih širom svijeta baš od
lji i “jačanju revolucionarnih težnji u ci- šće su radi o nekom mitu stvorenom prije potomaka autora mitova koje oni šire!?
lju oslobađanja i ujedinjenju svih Srba”. otprilike sto i pedeset godina u cilju gore Mitu se ne treba suprotstaviti nekim
U Sarajevu je poslije 1863. godine među pomenutog podizanja srpske nacionalne drugim mitom, nego ga treba historij-
sarajevskim Srbima osnovano društvo svijesti, u čemu nema ništa sporno. Tuž- skim faktima objasniti. Ćejvan-ćehajina
koje je sebi stavilo u zadatak da umjesto no je vidjeti da to najčešće rade članovi džamija u Mostaru koja se nalazi u Titovoj
imena rišćani uvedu ime Srbi. Predvodnici društvenih mreža s bošnjačkim imenima. ulici, iznad Starog mosta u blizini medre-
tog posla bili su trgovci, njihovi sinovi, Ljude ne treba radi toga optuživati, se i kule Tara sagrađena je 1552. godine
te učitelji srpskih škola. Oni bi pazarnim nego ih treba pokušati razumjeti. Kroz od jednog od najvećih dobrotvora grada
danima izlazili na gradske malte i carine, čitavo svoje školovanje čitali su pjesme na samoj hridini iznad Neretve. Pošto se
te zaustavljali pravoslavne seljake i pitali i legende o junacima Marku Kraljeviću, mahala nalazila lijevo od džamije, na toj
ih ko su oni. Stojanu Jankoviću, Mijatu Tomiću i inim strani je i podignuta nevelika munara
“Čuj ko smo!” – snebivaju se seljaci. drugim koji su u obrazovanju poslije Dru- kvadratnog presjeka koja je poslije 333
“Pa rišćani, šta bismo drugo bili!?” – od- gog svjetskog rata figurirali kao najraniji godine (1885) zamijenjena višom orto-
govaraju oni gradskoj gospodi. “Ne, ne, borci u raskidanju „vjekovnih okova“ i gonalne osnove. U ta vremena prije pola
vi ste Srbi, zapamtite to dobro!” – odgo- prethodnici jugoslavenskih komunista, a milenijuma, prema pozivima mujezina
varali bi im trgovci. Podizanje nacional- kasnije „slobodnog socijalističkog čovje- s munare, ljudi su se orijentisali u vre-
ne svijesti kod uglavnom nepismenog ka“. U odrasloj dobi u lokalnoj štampi mo- menu i organizovali svoje živote, pa bi
stanovništva najbolje je rezultate davalo gli su čitati crtice Iz istorije našeg zavičaja, gradnja munare s desne strane džamije
putem usmene predaje i širenja raznih gdje su, kao historijska fakta, prepričava- bila potpuno nelogična, jer bi bila okre-
nacionalnih mitova i priča o srpskim ni uglavnom srpski, ali i hrvatski nacio- nuta prema drugoj, desnoj obali rijeke,
junacima, hajducima i njihovoj praved- nalni mitovi, često u anegdotskoj formi, u doba gradnje džamije potpuno pustoj.
noj borbi. U svim tim naracijama uvijek o bistrini uma i domišljatosti „našeg na- Ovo, s obzirom na mikrolokaciju, lo-
na kraju pametni i hrabri Srbi pobijede, roda“ u borbi protiv „turskih zavojevača“. gično odstupanje od običaja da se pri grad-
nadmudre i prevare „glupe i zle Turke“. Tako se ciklično, skoro svaki mjesec, nji osmanskih džamija munara prisloni
Ti mitovi i utjerivanje samostida Boš- na Facebook grupama pojavi „objašnjenje“ uz desni zid bilo je povod ovom srpskom
njacima bili su ugrađeni i u obrazovni si- zašto se munara Ćejvan-ćehajine džamije mitu. Munara s lijeve strane nije tako ri-
stem socijalističke Jugoslavije. Tako sam u Mostaru nalazi s lijeve, a ne s desne stra- jetka pojava. Repovačka džamija u Konji-
ja još uvijek živi svjedok koji je morao ne džamije kao što je navodni propis. Mit cu, džamija u selu Rotilj kod Kiseljaka i
čitati Gorski vijenac i znati napamet, na- ima više varijanti. Po jednoj škrti i zli aga više drugih u našoj zemlji imaju munaru
primjer, stihove “Nekršću se gore usmr- nije plaćao svoje srpske zidare, pa su mu s lijeve strane, također džamija u Skoplju.
đeše” i “Turske kuće ognjem izgorjesmo, oni preko noći (!?) ozidali munaru s lijeve Ja sam konsultovao historičare islamske
da se ne zna ni stana ni traga, od nevjer- strane, pa zatim pobjegli i tako mu se osve- umjetnosti i kulture, pa mi rekoše da, osim što
na domaćega vraga”, a ranijih godina iz tili. Po drugoj verziji, srpska djevojka je desna strana ima prednost u islamu, ne posto-
bukvara sricati kako “Fehim ima prljavo u inat svojoj braći prodala svoje zemljište ji neki propis koji ne dozvoljava, ili smatra
lice i ne umiva se, dok je u Jove lice uvi- agi da izgradi džamiju, ali pod uslovom da neprimjerenim gradnju minareta na nekom
jek čisto jer se on umiva”. munara mora biti s lijeve strane. drugom mjestu u odnosu na samu džamiju
Poslije te agresivno provođene indok- Sličnih mitova iz srpske narodne preda- ako je to bolje iz bilo kojih razloga. Pozicio-
trinacije kroz cijelu obrazovnu dob ne je ima u skoro svim mjestima naše zemlje, niranje munare ni na koji način ne utječe na
treba nas čuditi da su danas mnoge oso- ali je fascinantno da se predanja stotina- obavljanje vjerskih aktivnosti u središnjem
be s bošnjačkim imenima i prezimenima ma godina poslije još uvijek šire. Doduše, molitvenom prostoru džamije, dodaju oni. n

STAV 28/7/2023 33