Page 48 - STAV broj 438

DRUŠTVO

u pravu. Tako počinje hipnotička histerija Zakon suprotnosti bi kadikad posjetio i ljudima ne daju slobodu, znači da je ni sami
gomile koju je njen vođa podvrgao dirigiranoj Miljacku s jedne i druge strane. O tome se nemaju za sebe.
autosugestiji. Isto tako je opće poznato da pričalo u džematima, mahalama, sokacima: A takozvani radni narod? Loše plaćeni
put kretanja nazad ima mnogo privlačnosti. heroj kojemu je gomila sinoć klicala sutra- statist, ništa vide.
Ko god svijetli unutar narodne svijesti, taj dan će biti izložen ruglu ako ga je zadesio U modi nije bio rad, nego prezir prema
je spreman za vladanje. Ne traži se prirod- neuspjeh. Prestiž koji je neuspjehom uništen nesvojima, dominirajući mit s istrebljiva-
na sposobnost za Dobro. Valjano misliti ne naglo iščezava. Naime, autor spaljene knji- njem poniženih ili poraženih, a najčešće
mora biti u službi moralnog principa. Spo- ge se gomilama jako zamjerio, jer one nikad potčinjavanje diviniziranom vođi koji je
znanje istine ne mora biti ni u kakvoj vezi nisu žeđale za istinom. emotivnim nabojem i gorljivošću prizivao
sa srećom. U međuvremenu se nametalo neograni- raznorazne neprijatelje JU bratstva i jedin-
Sarajevo je odavno znalo da će zvekani čeno nasilje. Bilo je ideološki ozakonjenih stva pred kamerama sarajevske televizije.
zauzeti sve pozicije, da će zgrabiti sav novac, žrtava o kojima se nije smjelo javno besjediti. Pritom se pozivao na plaćeni aparat jedne
a onda će htjeti vlast, i dobit će je. U tome je Žrtve despotske svemoći svojom nakaznošću potrgane, sa svih strana nagrižene zemlje.
njihovo mudroslovlje. Neprestano sklapati sve bezobzirnije bodu oči istinoljubaca. Radi Bošnjačka svijest sustavno je udaljavana
savez s njima, zar to ne završava pogubno? se prije svega o čistkama političkih grupa i od mitskog razumijevanja sebe i svojih na-
Ko gura nekakvu ideju, mora prihvatiti sva- potencijalnih suparnika. Na djelu su elementi kana. Svakome je bilo jasno da je ona bila
čiju podršku, pa i podršku budale. Život je, političkog ludila. Kako pružiti otpor ludilu usidrena uglavnom u opća, nadvremena i
naime, takav, prepun prljavštine. Zaludno i vlasti, kako ludilu u vlasti? To je bar jasno: nadnacionalna načela moralnosti. Uzga-
je dnevno pet puta se prati. Tupoglavac, uz podaničkom odanošću, jer građani žive bez jan je sindrom osjećaja manje vrijednosti i
pomoć vlasti, začas dobije izgled pametara. sudske zaštite. Sudovi su bili malo pravni, a nedostatak identiteta. Između demokrata i
Ne smeta što njegovi prijedlozi nisu nikakve još manje pravedni. Dirigirani sudski procesi autokrata nije bilo moguće sporazumijevati
nove i avangardne misli, nego najobičnije lu- vjerskim zanesenjacima vrijeđali su osjećaje se. Prema prvima, neobrazovan čovjek, zvao
petanje, pa opet dižemo ruku odobravanja. svih građana dobre volje. Intelektualce već se on komunist ili kako mu drago, ne može
Tikvane valja pustiti da govore. Njihova je bijahu rastjerali. Vođa je mislio da je njegova biti slobodan; a prema drugima, oni što se
glupost kozmička sila protiv koje se malošto racionalna aktivnost povezana s božanstvom. izdaju za demokrate nisu ništa drugo nego
može poduzeti. O njemu i ludilu nitko se nije usudio proslo- obični malograđani. Svakome je moralo biti
Za došljačka trabunjanja imamo visok viti. Govorio je: „S mojom moći ja mogu da jasno da borci za ljudska prava ne traže slo-
prag tolerancije. To je zato što nemamo ra- stvaram svakakva čudesa.“ Umjesto da ga to bodu, nego slobodu samovolje. Oni su uvijek
zvijena natjecanja. Tamo zvekani nemaju ni- gane, uplaši, potrese..., narod se poigravao i prije svega slobodni i ni po koju cijenu ne
kakva izgleda. Zrak nije zagađen zadahom svojom vlastitom lakovjernošću. „Sve mo- pristaju biti korisni. Kasarnsko-komitetska
kretenizma. Drugdje su neznalice naprosto rate trpjeti u ime poslušnosti meni, mojim interpretacija slobode: potpuna sloboda na-
marginalci, egzotika, predmet sprdnje ili sa- ljudima i mome narodu“, besjedio je bh. vođa staje onog trena kad čovjek postane slobodan
žaljenja. S lijeve i desne obale Miljacke oni prepečenicom kvaseći grlo. Nikome nije ni od svega. On apsolutno ničim ne raspolaže,
sjede u svim važnim odborima, drže katedre, palo na um da se odupre samovolji čelnika. čak ni s proizvodima svoga rada.
daju mišljenje o svemu i svačemu. Strast za Ako itko na svijetu, Bosna je ogrezla u po- Humanistički credo univerzalnog živ-
lovom i divljačka djela gomile potječu iz kornosti. Vjerojatno je pokornost kriva za ljenja u slobodi i blagostanju počiva na
istoga vrela. O sudbini naroda ne odlučuju sve promašaje u guslinom trbuhu. ozakonjenom nasilju. Ivo Andrić i Meša
vladalačka vijeća, već duša gomila. Ta duša I tako, živjeli smo u izopačenom, bole- Selimović ispisali su mnoge stranice o ap-
nema druge podobnosti osim razaračke. snom, iscjepkanom, izmasakriranom vremenu. surdu vladavine nasilja. Nažalost, temelji
Nije je lako prepoznati. Sama riječ GOMI- Bili smo žrtve svakovrsnih tjeskoba zbog svi- razložnom i logičnom nisu i neće uskoro
LA predočuje skup pojedinaca i ništa više. jesti o neslobodi i posvemašnjoj ugroženosti. biti jako čvrsti. Jer svi koji misle drukčije,
I bez nekog vidljivog nagomilavanja, da, i Kao da smo živjeli starost svijeta. Unizivali za bh vođu su neprijatelji naroda i države.
bez njega, pod dojmom izvjesnih utjecaja su nas do ništavila na raznim gubilištima. I Na primjedbu da je svaka osoba u sebi is-
čak cijeli narod može postati gomilom. Iza- sada kao da hrlimo apsolutnoj neegzisten- punjeno biće, biće koje posjeduje autono-
branici gomile primaju fantastične mirovine, ciji. Peku nas očne duplje pune upitnog ne- mne vrijednosti, vođa se obrecljivo osvrnuo
oni što rade, ne rade ništa i u birtijama uz mira. Prolazimo stazama velikih iskušenja i zapovjedio: „Ne filozofiraj!“ Uslijedio je
meku šljivku neugodna mirisa nezanimljivo i ispaštanja jer se nismo valjano suprotsta- građaninov strah da narod ne može dalje.
pričaju dosadne veteranske priče. Zar proi- vili paranoidnim samozvancima, životnim „Postupati samo na temelju administrativ-
zvodnja nije prvo i osnovno određenje, a ne autsajderima i marginalcima što postaju nih odredaba - bez sudske odluke – znači
hajdučija i razbojnička slava. gospodari života i smrti, a zapravo mračno mogućnost gaženja prava, samovolje i nasi-
Već na početku stoljeća budući atentato- slijede nagon vlastitog, makar i najmizernijeg lja. Umjesto da vladar pomaže ljudima, on
ri smatrali su da bi se Bosna morala spojiti s opstanka. se dao na traženje neprijatelja i tamo gdje
kraljevinom Srbijom, a Hercegovina s Crnom Nazirao se mrak srednjeg vijeka. Vizualna ga nema.“ Uslijedila je psovka. Građanin
Gorom. Eto štiva za gotovane u točionicama. asocijacija na to vrijeme: duga, duga mračna se brže-bolje zagubio u vrevi. Otpuhnuo je
U središtu je bio ideološki zanos, politički noć osvijetljena samo lomačama na kojima i sebi u bradu prišapnuo da je narod jaka
sektarizam, vjerski plus nacionalni fanati- gore vještice i heretici, a naročito mislioci. kobila. Ludilo nasilja narod svladava na hi-
zam, komunistički lopovluk, razvikana sa- Misliti bijaše opasnije nego krasti i ubi- ljade načina. Na primjer. U jednom smjeru
moupravna uravnilovka, avnojevsko bratstvo jati. (...) Izlokanu društvenu stvarnost prosu- nosi se kamen, istovaruje, potom utovaru-
i jedinstvo, grabež s jedne strane i rast siro- đivali su mjerom vlastite moralne mizerije. je i opet nosi na polazišnu postaju. Tako se
maštva s druge, politička korist da se starim Alkoholom su bili svjedoci ponižavajućeg ostvaruje diskurzivno prožimanje realnog
ulicama i stvarima nadijevaju nova imena... duhovnog striptiza. Od bivšeg brijača i dr- i nedefiniranog, jer se, prema zakonu fizi-
Što se može, veliki faktor revolucije na- vodjelje do postolara i kožara, svi. Teško je ke, masa odnekud uvijek prelijeva u nešto.
roda nije nikad bila istina, već zabluda. U go- kad neko ko nije svoj gospodar hoće drugima Nije li se i ranije bosanska politika najčešće
milama su neznalice i zavidnici oslobođeni gospodariti. Samosvladavanje od zle moći, pretakala iz praznog u šuplje?
od osjećaja svoje ništetnosti i svoje nemoći. zar je to njima bilo moguće? Kad robovi zla Zagreb, prosinac ‘98. n

48 28/7/2023 STAV