Page 73 - STAV broj 438

BOŠNJAČKE NARODNE IGRE:

KOLO OKOLO, FILDŽANANJE, KAŠIKANJE,

TURKUŠE, TRUSE, TRESKA...

arodne igre Bošnjaka svojim osobinama i naglašenim udarom o tlo, uz lagahno po-
Npripadaju uglavnom dinarskoj koreo- mjeranje kola. S obzirom na stil igranja, za
grafskoj oblasti. Bogatstvo i raznovrsnost ovu igru se pretpostavlja da je nastala pod
igara ogleda se u njihovoj psihološkoj sa- utjecajem igara koje su nekada izvodili u
držini, namjeni, karakteru, stilu, oblicima i ovim krajevima turski vojnici.
tipovima. Igre se najviše izvode na svadba- U igrama uz vokalnu pratnju primarna
ma, kućnim sijelima, na intimnim porodič- uloga pripada muzici i tekstu, dok je igra
nim okupljanjima, pri ispraćaju mladića u posrednik u tom saopćavanju. Usljed takvog
vojsku, na narodnim zborovima-teferičima, odnosa muzičko-poetske komponente i po-
o vjerskim (Bajram) i drugim blagdanima. kreta, broj koreografskih elemenata u ovim
Ovisno o vrsti igara, broj igrača može biti igrama relativno je mali.
manji ili veći, neparan ili paran; njihov je Najrasprostranjeniji je tip ove grupe
poredak u zatvorenoj ili otvorenoj kružni- „kolanje“ (Hode, Pilavsko kolo, Nevjestin-
ci, u dva naspramna reda ili u parovima, a sko kolo, Svatovsko kolanje, Kretanje kola
smjer igranja u jednu ili obje strane. U žen- i dr. ); koraci su cijelim stopalom, tempo
skim i muškim igrama igrači se međusob- kretanja je polagan ili umjeren; ritam pje- i na drugim kućnim sijelima, mijenjajući
no drže za mali prst ili šake, a u igrama s vanja se ne mora podudarati s ritmom igre. tako svoju raniju obrednu ulogu zabavnog
mješovitim sastavom za maramicu (rubac); Prema igračkom obrascu, razlikuju se dvije karaktera.
ruke su najčešće opuštene niz tijelo, koso. osnovne strukture: U ženskim igrama, kada nije bilo svira-
O bošnjačkim narodnim igrama pisa- a) od dva koraka u istoj vremenskoj je- ča, žene bi same zasvirale na češalj prekri-
la je etnomuzikologinja Dunja Rihtman- dinici (Vodanje o krni, Vodanje kola o piru ven tankim papirom, ili bi udarale rukom
Šotrić (1944– 2010), koja 1972. u Sarajevu – sjeverna Bosna, Sarajka djevojka majci u tepsiju, fildžanom o fildžan (fildžananje),
započinje pedagoški rad na Katedri za et- plakala – Sarajevo) ili kašikom o kašiku (kašikanje) ili na usnu har-
nomuzikologiju Muzičke akademije, na što b) od četiri koraka – tri na jednu, a če- moniku (muzike), najčešće za igre donesene
se od 1987. nadovezuje rad u Odjeljenju tvrti na suprotnu stranu, „s povratkom“, u iz drugih krajeva (Trojanac). U planinskim
za etnologiju Zemaljskog muzeja, čime se ritmičkim stopama od jednakih vremen- područjima istočne Bosne (oko Srebrenice)
uspostavlja dodatni institucionalni okvir skih trajanja (Bijelo Jajce, mjesto kamenito, muškarci su žensku svatovsku igru pratili
za etnomuzikološka istraživanja u Bosni i U livadi pokraj puta, Redom poredom jasenje, udaranjem u „talambas“, a u zapadnoj Bo-
Hercegovini. Dunja Rihtman-Šotrić objaš- U ovom dvoru bijelom, Zapjevala bulbul tica), sni – u bubanj.
njava da nazivi kola ukazuju na rod, spol i ili u ritmičkom obrascu od dvije četvrtine i Igre uz instrumentalnu pratnju (diple,
dob igrača (Muška trusa...), na starost igre dvije polovine (Poigrala b’jela vila, Sarajevo) dvojnice, šargija, tambura, violina, har-
(Stara momačka igračica...), na funkciju (Sva- drugi je tip ove grupe „hodavka“, u kojoj monika) najbrojnije su i pripadaju novijoj
tovsko kolanje...), na karakter igre (Treskavi- su igrači poredani u dva naspramna reda, tradiciji, kako u seoskoj, tako i u gradskoj
ca...), na muzičku pratnju (Gluho kolo...), na koji se naizmjenično pomjeraju naprijed-na- sredini; življe su, u bržem tempu, koraci
smjer kretanja (Kolo okolo...), na pjesmu uz zad, u igračkoj frazi od 2, 4 ili 8 koraka, u su različiti, u ovisnosti od vrste igre: npr.
koju se kolo igra (Bijelo Jajce, mjesto kameni- lagahnom tempu (Šetnja preko sobe, Bla- niski dvokoraci na punom stopalu (Treska
to...) i dr. Igre bez muzičke pratnje i one uz go nama, snahu dovedosmo, Sarajka djevojka starinska – okolina Sarajeva), s cupkavim
pratnju pjevanja pripadaju starijoj tradiciji: majci plakala i dr. ). trokoracima (Đerdanuša – okolina Foče,
u seoskoj sredini nalazimo obje vrste, a u Zasebnu grupu čine dramsko-mimičke Treha – Vlasenica), polutrčeći dvokoraci i
gradskoj – samo igre uz pjevanje. Od igara igre nastale spajanjem kolanja ili hodavke tapkavi trokoraci punim stopalom, u mje-
bez muzičke pratnje (Gluho šutke...) najra- s određenom radnjom, čije se izvođenje stu (Tapkavica – Sarajevo) i dr. U tehnici
sprostranjeniji tip u igračkoj frazi jest ovaj povjerava solistima sa stanovitim glumač- igranja susreće se i vertikalno treperenje
od dva zatrčavajuća i dva poskočna kora- kim sposobnostima (Alija i Mejruša, Biranje, tijela (Trusa – Konjic), klecanje u koljenu
ka u mjestu ili ustranu, lijevo-desno (Kolo āuzel, Vako hodi Salih momče, Mejrušino kolo, (Treskavica, okolo, Treskavica sitna – Sarajevo
šutke..., u Bosni; Trampa..., u Hercegovi- Kuna i dr.), ili u njenom izvođenju učestvuju i okolina), ili potresanje tijela s pomicanjem
ni); u pojedinim se varijantama umjesto svi igrači (Bibera – u istočnoj Hercegovini, ramena u smjeru naprijed-nazad (Treskavica,
poskočnih koraka izvode dva udara o tlo Hladino naša, rugalica momcima u istočnoj Kolo okolo – u srednjoj i istočnoj Bosni) ili
slobodnom nogom, naprije (Rahmanovo Bosni). Pojedine mimičko-dramske igre pri- s ukrućenim koljenima (Gergan – sjeverna
kolo – okolica Cazina), ili dva trokoraka padaju i tipu parovnih igara (Korologa – u Bosna, Stara muška trusa – Sarajevo, Stara
(Trusa – u Hercegovini); varijantni oblik istočnoj Bosni, Ašik tanac i dr.). Parovnim momačka igračica – Jajce) i dr. Pored doma-
je i s trčećim visokim koracima u zatvore- igrama pripadaju i one gradske u kojima ćih igara uz pratnju instrumenata, novijoj
nom krugu (Trkačko kolo – okolica Cazina). mušku ulogu igra ženska osoba, držeći na tradiciji pripadaju igre koje su preuzete iz
Posebnim stilom izdvaja se igra „ska- glavi fes, a u ruci čibuk (Sarhoš Alija, Mo- drugih sredina (Trojanac, Kukunješte...), kao
ke“ (S noge – okolica Foče) i više varijana- mak i djevojka). Igre tipa kolanja i hodavki i nove koje su nastajale osobito u gradskim
ta tipa „Turkuše“ (u Bosanskoj Posavini), ranije su se izvodile najviše na svadbama, a sredinama (Kurtagića kolo, Hasanagino kolo
čije obilježje predstavlja snažno treskanje kasnije, uz instrumentalnu pratnju (na tam- i dr. ) i uz ostale igre izvodile se i u druš-
cijelog tijela, koraci s ukrućenim koljenima buri, harmonici, sazu), ove se igre izvode tvenim domovima.

STAV 28/7/2023 73