Page 71 - STAV broj 438

MURADBEGOVIĆ OBJAŠNJAVA

ZAŠTO JE ISLAM DOBRIM BOŠNJANIMA
BIO BLIŽI OD KRŠĆANSTVA

dramskom opusu najznačajnije- Iz toga izvora, iz takvoga psihološkog
g
U a bošnjačkog dramatičara Ahmeda kadera se regrutuje savremena muslimanska
Muradbegovića (1898–1972) uočavaju se akcija koja od tog svoga sna, od te ljepote i
preobražaji od idiličnih pastorala, preko blagodati treba da stvori stvarnost, zbilju
nacionalno-historijskih motiva do izrazito i istinu. U čemu je sada taj naročiti rasni i
ekspresionističkih drama, kojima se i uvr- mentalni islam slavenskoga Muslimana? U
stio u red značajnijih jugoslavenskih dra- čemu je poklapanje sa bogumilstvom? Gdje
matičara međuratnoga razdoblja, ocjenjuje je glavno uporište njihove konzervativnosti?
historičar književnosti prof. dr. Enes Du- To treba sada da razjasnimo. Prije pojave prirodi, na iskrenosti, koja se usljed vanj-
raković. U Muradbegovićevoj prozi uočen islama u Bosni vladalo je bogumilstvo kroz skog crkvenog i hijerarhijskog sjaja, po
je preobražaj tradicionalnog prema apoka- nekoliko stoljeća, udarilo svoj pečat psihič- njihovom mišljenju, izopačila kod ostalih
liptičkoj vizionarnosti ekspresionizma, a u kom biću historijskih Bosanaca, njihovoj kršćanskih religija. Glavni principi su u toj
njegovoj poeziji ističe se sinteza orijentalne slavi i slobodi i njihovoj posebnoj državi. vjeri – jednostavnost i dobrota. Usljed ne-
duhovnosti sa senzibilitetom lirske avan- To bogumilstvo učvrstilo se u neprestanoj prestanih borbi za svoju vjeru razvila se u
garde. Međutim, Ahmed Muradbegović je, borbi sa katoličkom i istočno-pravoslavnom njima i socijalna i nacionalna svijest, koju
baš kao i većina drugih bošnjačkih pisaca, crkvom, koje su ga jednakom mržnjom pro- su uokvirili u samo vjersko naziranje i po
promišljao bošnjački psihizam te historij- gonile i trijebile. Katolička crkva, koja je toj svojoj osebini prozvali se ‘dobrim Boš-
sko-nacionalni, društveno-politički i soci- bila i moćnija i uplivnija od pravoslavne, njanima’, a svoju crkvu ‘bosanskom’. Petak
jalni položaj. U njegovim Izabranim djelima, služila se vojnom silom izokolnih katolič- im je bio glavni dan u sedmici, a post, sa-
u izdanju Biblioteke kulturno nasljeđe Bo- kih država, naročito Ugarske, upotreblja- moprijegor, krotkost i duševna smirenost,
sne i Hercegovine, nailazimo na zanimljiv vala ih kao oružje u svojoj vjerskoj borbi glavna vrlina u životu.
osvrt „o karakteru i psihi naših muslima- protiv bogumila. Još za Kulina bana uspjelo Islam je također zasnovan na moral-
na“. Dajemo ga na uvid čitateljima „Stava“: joj je da pomoću te iste Ugarske prisili cio nim i socijalnim temeljima. Došao je kao
„Religiozna, etička i socijalna ideologi- narod da se pokatoliči. Ali par godina ka- reakcija na staroarapsko idolopoklonstvo i
ja koju je muslimanski dio našega naroda snije vraća se narod i njegov ban natrag u rastrovan socijalni organizam, na kršćan-
primio kao svoju baštinu u bitnosti je sla- svoju staru vjeru i opet ostaje sve po staro- ski trobožni monoteizam i kult vjerskih i
venska, bogumilska, a u obliku i formi, u me. Borbe se nastavljaju, a bogumilstvo se crkvenih ceremonija i simbola. Po propo-
mentalnom križanju i stranim primjesama diže, na momente podliježe jačoj oružanoj vijedanju o prolaznosti ovoga svijeta i ni-
mongolsko-turska. Ta bitna strana, ta slo- sili, da opet u povoljnijem vremenu iskrsne, štavnosti svega materijalnog i tjelesnog i
venština u psihi i krvi je po svojoj prirodi osnuje svoju crkvenu i državnu zajednicu, po svojim socijalnim principima, bio je bo-
individualistična, ona je duboko humana i učvrsti se i dade Bosni jednoga kralja Tvrt- gumilima mnogo bliži od kršćanstva. Islam
naklonjena je svemu što je moralno i etički ka, koji je najdalje proširio njezine granice također nema hijerarhije i svećenik je čo-
lijepo, ali je u isti čas i pasivna, nije kon- i učvrstio njezinu državnu moć i organiza- vjek iz naroda, tj. svatko može zastupati u
struktivna, nije kreativno-ekspanzivna, uvu- ciju. U tim neprestanim borbama i nepre- molitvi pred Bogom pravovjerne. Petak je
čena je sama u se i živi sama za se i za svoj kidnom strahovanju za domaću vjeru, rasla i u islamu glavni dan u sedmici, kad se svi
etički i moralni ideal. Naprotiv, formalna je paralelno i ljubav za nju i ona je naskoro ljudi sabiru iz okolnih mjesta na zajednič-
strana sa mongolsko-turskim primjesama obuzela cijelo biće starih Bosanaca, ukalu- ku molitvu i propovijed. Osim toga, njegov
je po karakteru i težnjama parazitska, na- pila ga u svoje principe i stvorila od njega nagli uspjeh i porast, njegovo privilegisanje
metnička, naklonjena plandovanju i uži- staložen i izrađen – svoj tip. Bogumilstvo širokih masa, tj. svega onoga što je sposobno
vanju tuđim trudom stečenih dobara, ona se sastojalo u odricanju svega svjetovnoga, u tim masama, u čemu su bogumili vidjeli
je u svojoj ekstenzivnosti ratnička, zavoje- u rušenju sviju životnih mostova iza sebe u ličnu, društvenu i duhovnu sigurnost, sve
vačka, a u svojim unutarnjim sklonostima tome odricanju, u negiranju života i svega je to pospješilo islamizaciju bogumila. U
odana strasnom uživanju, neradu, blaženoj tjelesnoga i materijalnoga u životu, u jedno- svemu tome našlo je bogumilstvo adekvat-
indolenciji i rajskoj bezbrižnosti oličenoj u stavnosti i čistoći svoje vjere i u obožavanju nu formu svome vjerskom, društvenom i
jedinstvenoj i zamamnoj riječi ‘rahatluk’. dobra i dobrote. Svoju su vjeru postavili na rasnom biću, tj. principi jedne vjere po-
Za onu prvu slavensku stranu, za njezino bazu zdravoga razuma, stoga odbacuju do- klapali su se s osnovnim principima druge.
etničko i moralno nastrojenje, za njezinu gme i sve vjerske formalnosti, preziru sjaj Slavenski Muslimani primili su islam,
sklonost k lijepome i uzvišenome, riječi i blještavila, koji su se razvijali u hijerar- a da nisu trebali s promjenom svoje pra-
sloboda, neovisnost, napredak, obnova hijskom sistemu kršćanskoga svećenstva i djedovske vjere mijenjati i svoje mentalne
znače nešto u čemu se može naći estetski i propovijedaju vraćanje jednostavnosti, či- i rasne osebine. Njihova se duša i njihovo
moralni užitak, nešto čemu se može biti sa stoći vjerskog osjećanja bez lažnih vanjskih biće islamizacijom nije ni za dlaku promi-
zanosom odan i nešto čemu čovjek apriori naprava, koje naziru u pričešću, ikonama i jenilo. Oni su ostali i dalje ‘dobri Bošnjani’
mora biti sklon. U isti čas te riječi za nju ne drugom obožavanju slika i svetiteljskih li- jednostavni u životu, s mnogo demokrat-
znače dužnost, obavezu, one ne zahtijevaju kova, u kome vide ostatke idolopoklonstva. skih osebina koje im je islam samo pojačao,
od nje nikakovih žrtava, nikakova ulaganja To je srž njihove vjere, ukoliko su nam ostali su čedni sa svim bogumilskim karak-
vlastitih energija, one za nju nisu borba, to uspjeli da objasne naši historičari i prema teristikama nutarnje psihičke smirenosti i
napor i podvizi, one su za nju san, ljepota tome ta srž bazira se na iskonskom religio- onog naročitog preziranja svega tjelesnog i
i blagodat koja sama dolazi. znom čuvstvu, koje je svojstveno čovječijoj materijalnog.“ n

STAV 28/7/2023 71