Page 96 - STAV broj 216-217

KULTURA

most u Sarajevu. Ovo tvrde Džemal Čelić dokaze u dokumentima nisam prona- popravljači porušenog u nestašluku Mi-
i Mehmed Mujezinović u svom djelu Stari šao. Ovdje morate znati da, kada je riječ ljacke imali dobrih glavobolja, te da se
mostovi u Bosni i Hercegovini, a i Miroslav o izvorima i hronikama, to se često zna kao popravljači javljaju mimar Rade 1739,
Prstojević u djelu Zaboravljeno Sarajevo pomiješati pošto tu ima više istaknutih glavni mimar Mehmed-aga 1761, majstor
donosi isti podatak. Međutim, mr. Enes ličnosti koji su živjeli u istom vremenu, klesar Risto 1804. godine i drugi. Čelić i
Kazazović, autor knjige Veliki vezir Gazi nosili isto ime i, na koncu, nosili i iste na- Mujezinović pojašnjavaju da je most sa-
Atik Ali-paša (1450?–1511), za Stav tvrdi dimke. Vrlo je to teško nekad razlučiti o građen nekad u 16. stoljeću.
da je riječ o potpuno drugoj osobi. kojem je Ali-paši riječ kada se spominje “Po tom je mostu i okolni lokalitet
“Tri godine sam istraživao i radio na neki događaj ili nešto drugo, ali sigurno, dobio naziv Alipašin Most. Gazi Ali-paša
osnovu osmanskih hronika koje su sa- na osnovu deftera i primarnih izvora i do- rodom je iz ovih krajeva, (…) a osnivač
stavili Ašik-paša Zade, Dursun bey, Idris kumenata, Ali-paša iz Drozgometve nije je poznate Ali-pašine džamije u Sarajevu,
Bitlisij, hodža Sadedin, a tu su i ostali Ali-paša koji je sagradio džamiju i most jednog od najsuptilnijih spomenika mo-
defteri vakufskih zadužbina koje je po- u Sarajevu”, tvrdi Kazazović. numentalne turske arhitekture u našim
digao Gazi Atik Ali-paša rodom iz Droz- krajevima. Da li je njegov most bio isto
gometve. Tačan datum njegovog rođenja ALI-PAŠIN MOST, toliko vrijedan arhitektonski objekt svoje
nisam utvrdio, ali prema nekim podaci- A NIGDJE MOSTA NA VIDIKU vrste, to ne možemo reći, jer je objekt iz
ma, pretpostavlja se da je to 1450. godina. Džamija koju Ali-paša sagradi kraj 16. stoljeća davno nestao i jer je upravo
On je regrutiran u dvorsku službu, bio je Koševskog potoka, prije ušća u Miljac- za njegov lokalitet vezana jedna od naj-
odgajan na sultanovom dvoru i bio je ka- ku, u svom natpisu nad ulaznim vratima dramatičnijih historija mostova u suko-
striran. Nakon toga je bio haremski aga. ispisanog lijepom kaligrafijom sadrži i bu s elementarnom prirodom. Most je,
Ima više nadimaka, Atik, u značenju stari stihove: “Na svijetu nema sličnoga hra- vjerovatno, bio od početka temeljen na
ili oslobođeni, Hadum ili Hadim u zna- ma.” U Prstojevićevom djelu stoji da je nesigurnom terenu, na rijeci koja ovdje
čenju kastriran, zatim Gazi – bojovnik, džamija podignuta tri godine nakon nje- meandrira, a meandriranje je općenito po-
vitez koji se bori na putu islama, jer je gove smrti. “I dvije su, eto, kamene gra- znato kao vrlo nepovoljno za stabilizaciju
bio proslavljeni vojskovođa. Bio je veliki đevine bile dovoljne da obilježe prisustvo obala. Budući da je teren mekan, da ka-
vezir od 1501. do 1503. godine, a zatim ovog bivšeg budimskog beglerbega u Sa- mena uopšte nema, već se radi isključivo
opet od 1506. i na toj poziciji ostaje sve rajevu. (…) Džamija osta, do danas, kao o nanosu šljunka i zemlje, mostogradnja
do smrti 1511. godine, kada je poginuo jedna od najljepših sarajevskih džamija. je morala biti temeljena na šipovima, a na
boreći se protiv Kizilbaša, jedne vjerske O mostu, koji dade ime i čitavu kraju, pa krajevima oslonjena na nesigurne obale,
sekte u Anadoliji koja se pobunila protiv i današnjoj željezničkoj stanici, sreću se eventualno djelomično zaštićena priobal-
Osmanske države”, objašnjava Kazazović. zapisi koji svjedoče o dramatici opravki nim podzidima.”
Kada je riječ o drugom Ali-paši koji kamenog mosta u polju gdje nema kamena, Kada je tačno nestalo Ali-pašina mo-
je bio u Sarajevu, Kazazović navodi da je već zemlje i šljunka, gdje Miljacka mean- sta, ne može se reći. Međutim, arhivski
u početku istraživanja mislio da se radi o drira, gdje je teško vezivati obale, ukopa- materijali sve do kraja 19. stoljeća ne-
istoj osobi. “Međutim, ovaj Ali-paša bio je vati stope, činiti most stabilnim. Odatle prekidno osvjetljavaju ovaj objekt kao
namjesnik u Budimu, i to u dva navrata. onda i stalni građevinski problemi 1739, stalni građevinski problem, te govore da
Nadalje, ovaj Ali-paša odnio je pobjedu 1761, 1775, 1777, 1778, 1780, 1789, 1796, je opstanak mosta na ovom mjestu bio
nad habsburškom vojskom kod Fileka u 1803, 1804, 1870…”, navodi Prstojević. konstantno problematičan. Danas, veći-
Slovačkoj, te je osvojio i brojne mađarske Bio je to kameni most, a s vremenom na stanovnika Alipašinog Polja i naselja
gradove. O njemu nisam mnogo istraži- je porušeno nadomještavano drvetom, pa oko Ali-pašinog mosta vjerovatno da i ne
vao, znam da ima nekih pretpostavki da je kasnije postavljen i drveni most, a na- zna odakle potječu ovi toponimi. Semir
je ovaj Ali-paša koji je sagradio džamiju kon njega opet kameni, sve do njegovog Efendić, načelnik Općine Novi grad, pri-
i most u Sarajevu bio u srodstvu s ovim nestanka u vremenu austrougarske vla- znaje da ni on donedavno nije znao oda-
Ali-pašom iz Drozgometve, ali o ovome sti. Prstojević piše još i da su graditelji i kle i otkad oni potječu. “Vidite, Ali-pašin

96 25/4/2019 STAV