Page 17 - STAV broj 158
P. 17
Građanske svete krave ili “mi nismo kao oni”
Kakva je razlika između
sarajevskog Peđe i
banjalučkog Asima
Da li je moguće zamisliti deklariranog Bošnjaka Asima koji
Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ ima takvu političku težinu u Banjoj Luci da mijenja imena škola
nazvanih po značajnim Srbima? Da li iko može zamisliti Asima
Među pojavama koje karakterizi- kako, izabran srpskim glasovima, sjedi u Skupštini grada, pokušava
raju postratnu Bosnu i Herce- izbaciti srpski jezik iz banjalučkih škola i zamijeniti ga BHS-om?
govinu jeste i stalna borba za Može li se uopće i izmaštati kako Asimova stranka i članovi te
uspostavljanje dominantnog stranke pripomažu negiranje postojanja srpske književnosti i
narativa u vezi s ne samo onim šta se de- kako, nakon toga, opet dobijaju glasove
silo nego i kako se to desilo, ko je i koli-
ko odgovoran, ko je bio na strani dobra, a promovira, poprilično je neodgovaraju- otklona od “svih strana”, ma koja od njih
ko je podržavao zlo. Pored triju različitih ći jer po pitanju usvojenih gledišta, ali i bila u pravu, uz istovremeno demonizaci-
narativa, bošnjačkog, srpskog i hrvatskog, parcijalnog i politikantskog načina kojim ranje svih triju “nacionalizama”.
od kojih je, a to se mora reći, samo boš- tretira istine, stoji čvrsto na stajalištima
njački većinom u skladu s dokumentima nekadašnjeg SKJ. Sličnost tu ne prestaje No, pošto građanski blok funkcioni-
i presudama Haškog tribunala, postoji i jer je za taj građanski svjetonazor karak- ra samo ondje gdje je postojalo dovoljno
četvrti, koji se voli nazvati “građanskim”. teristična i tendencija pokušaja rehabiliti- tolerancije da drugo i drugačije preživi,
Takav naziv i za narativ, ali i za ideološ- ranja većine tekovina, vrijednosti i normi u bilo kojem obliku, tj. na većinski boš-
ko-identitetarno-politički blok koji ga iz bivše države. Pored primjetne jugono- njačkim prostorima, on u svom pokušaju
stalgije, potreba za ovom validacijom i re- samolegitimacije automatski pravi najve-
habilitacijom nekadašnjeg proistječe i iz ći i najprimjetniji otklon upravo prema
prijeke potrebe za današnjom vlastitom bošnjačkim gledištima i svjetonazorima,
legitimacijom, a “građani” to pokušavaju i to tako da za sebe svojata pozitivne te-
ostvariti na jedini način na koji to znaju, kovine koje su izborili ili sačuvali upra-
preuzimanjem nekadašnjeg artificijelnog vo Bošnjaci, dok autentičnoj bošnjačkoj
politici i kolektivu odriče i negira bilo
STAV 15/3/2018 17
