Page 80 - STAV broj 150
P. 80
Feljton
država morala dati svoj državni pečat i Konak gradu, po mahalama su osvanuli polije-
sultanov potpis. pljeni plakati na kojima je nevještim pra-
Niko im se nije suprotstavio. “Bun- vopisom ispisana prva službena naredba:
Od tog trenutka, mada sultanu nije tovnici” koji su doslovno do jučer bje-
oduzet suverenitet nad Bosnom i Herce- snili gradom prijeteći Austriji nisu se “Mostarci! Milo mi je što možem na
govinom, glavnu je i presudnu riječ imao pojavljivali. ime moga cesara zahvaliti Vam što ste cesa-
vladar kojem je dat “suverenitet na odre- revu vojsku prijateljski i srdačno dočekali.
đeno vrijeme”: “Njegova Preuzvišenost, Mostar je bio u nijemoj tišini. Nad
Car i Kralj Austro-Ugarske Monarhije njim su još lebdjeli plamenovi dima pa- Prva moja misao netom ovdje dođoh
Josip Franjo I. Habsburški – s punim ljevina kuća što su ih nekoliko dana rani- bi, da gledam urediti ovdašnje stvari i
ovlastima suverena nad Bosnom.” je izazvale horde “buntovnika”, hornih poslove u smislu načela, što premilosti-
da se suprotstave nadolazećoj sili – samo- vi moj cesar i kralj imo je na umu šilja-
Tih sedamdesetih godina 19. stoljeća zvanih bašibozuka koji su izazvali samo jući me s Vojskom u Hercegovinu. Ura-
bečki i beogradski emisari krstare Herce- strah, premlaćivanja, ranjavanja i ubistva dio sam i imenovao odmah dakle međlis
govinom. “U proljeće 1875. sam car Fra- desetina Mostaraca, od kojih je, svakako, što kad sam ja došao nije više opstojalo a
njo Josip na svom putu kroz Dalmaciju najglasovitije – ubistvo mostarskog muftije taj po meni imenovani međlis sastoji od
prima poklonstvene delegacije hercego- Mustafe Sidkija Karabega. Njegov grijeh sljedećih osabah:
vačkih katolika i daje se oslovljavati kao bio je što im je uskratio dati fetvu da se pod
hrvatski kralj i njihov budući vladar”, piše zastavom islama bore protiv dušmanina. ÐABIĆ MUSTAFA EFENDI,
V. Ćorović u tekstu Prošlost Hercegovine – Muftijin je razlog bio: “U zemlji kojoj više MUHAMED BEG ALI BEGOVIĆ,
Mostar i Hercegovina (1937). S druge stra- nije sultan vrhovni gospodar ratne se fetve MUJAGA HAÐI SELIMOVIĆ,
ne, N. Garašanin je također imao “tajne ne mogu izdati!” BEHLILOVIĆ,
veze (sa srpskim nacionalistima), a sva BISKUP Fr. ANGEO KRALJEVIĆ,
je prepiska išla preko ruskog konzula u General je izdavao žustre naredbe za VLADIKA IGNJATIJEV,
Mostaru”, tvrdi M. Ekmečić u Nacionalnoj smještaj vojnih šatora, utvrđivanje stra- ÐORÐO JELAČIĆ,
politici Srbije u Bosni i Hercegovini (1959). ža pred upravnim objektima, pošti, na BLAŽO ZELENIKA.
staroj ćupriji, raskrsnicama, po okolnim Mostar, dne 6. Kolovoza 1878.
OKUPACIJA: UŠLI SU BEZ OTPORA brdima, ulazima i izlazima iz grada. Dva C.K. Zapovjednik XVIII pješačke di-
dana nakon ulaska i slijeganja vojske po vizije JOVANOVIĆ, fmit.”
U cik svitanja dana 4. augusta 1878.
godine, iz smjera Metkovića, s južnog GRADONAČELNICI MOSTARA
prilaza Mostara, ulazila je beskrajna au-
strougarska vojna formacija – XVIII divi- Naravno, općina nije prvi put uteme-
zija feldmarschalleutanta baruna Stevana ljena dolaskom Austro-Ugarske monarhi-
Jovanovića. Formacija je u svom sastavu je, mada se ne zna precizno kad je osnova-
imala “tri brdske brigade, odnosno 17.080 na kao političko-upravna struktura, ali je
vojnika, 3.270 konja, 24 topa”, a zadatak svakako postojala i prije 1664. godine, kad
joj je bio “da iz pravca Dalmacije izvrši joj je, u Putopisu Evlije Čelebije, spomenut
zaposjedanje Hercegovine”. Hercegovač- “načelnik grada (šehir kethuda)”. Po Ha-
ku je granicu prešla u “rejonu Vrgorca sandedićevim istraživanjima, “1787. grado-
31. jula, i Imotskog 1. augusta. Dana 2. načelnik Mostara bio je neki Ahmed-aga,
augusta u Mostar je stigla vijest o zauzi- a 1788. neki mula Seid”. Do 1832. godine
manju Ljubuškog. Feldmarschalleutnet na tom je položaju neki Ali-aga, a posli-
Jovanović otuda je uputio Mostarcima je njega Mehmed-aga. Od 1840. do 1852.
proglas koji je sadržavao prijetnje u slu- godine gradonačelnik je Jusuf-aga. Slije-
čaju pružanja otpora njegovoj vojsci, “ali dio je kadija Omer ef. Gluhić, zauzimaju-
i garancije za njihove živote i imetak, ako ći tu poziciju “više godina” u posljednjim
se pokore okupaciji”. vremenima osmanske uprave Mostarom.
Po Hasandediću, posljednjih desetljeća
80 18/1/2018 STAV
